NOVO 13:38 - - U pripremi govora razmišljao sam da možda ima previše brojki, rekao je predsjednik Vlade Zoran Milanović u svojem obraćanju nakon izlaganja svih klubova zastupnika, naglasivši kako je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko iznio još više, netočnih brojki.
- Ovaj nastup bio je pokušaj, nadam se da će biti trajna praksa, da se predsjednik Vlade koji je odgovoran za praktički sve - previše - obrati Saboru.
- Hrvatski premijer i hrvatska Vlada odgovaraju za puno više stvari nego američki predsjednik i američka vlada. U američkom kongresu, govori samo predsjednik, i samo predsjednik, a predstavnik oporbe može sazvati tiskovnu konferenciju. Kod nas, svi imaju priliku govoriti 20 minuta. Ja bih neke puštao da govore i duže jer mi time politički koriste, rekao je Milanović, nadodavši da je to njegova 'mala zajedljiva opaska.'
Pozvao je sve zastupnike da prihvate ovaj oblik obraćanja Saboru jer je 'bolji od onoga što smo imali, a nismo imali ništa.'
- Javnost će prepoznati tko je ozbiljan, odgovoran, tko radi s maksimalnim naporom, i kao u onom danu, Beskrajnom danu, Groundhog Day-u, Danu svizca, na kraju dođe sretan kraj.
- Naravno da o sebi neću govoriti u najcrnjim tonovima, ali da sam bio kritičan, bio sam. Ali da sam optuživao bivšu vladu da je kriva za sve, stranku koju je Sud osudio za korupciju, to nisam spomenuo, i ne spominjem ni sad.
Napomenuo je da je State Department listu objavio zbog svojih internih potreba odnosa s javnošću.
- Da imamo sredstva kojima raspolažemo, ja bih bio prvi uz Amerikance, ali nemam. Dakle, to je dekor. Je li hrvatska Vlada donijela neku formalnu odluku? Nije. Dakle, ne pomažemo sad.
- Protiv sam zatvaranja rafinerije, ja sam za to da radi, da Hrvatska ima tri rafinerije, odgovorio je premijer na temu nekadašnje perjanice Sisačke ekonomije.
Ali, dodao je, kad je Ina prodavana za dobar novac, o tome nije odlučivao niti ga se pitalo. "Kad je Ina isporučena, za Bog te pitao koji novac i gdje je završio i tko je financirao kampanje, a tko je tad vodio policiju i tajne službe, ni tad nisam u tome sudjelovao", izjavio je Milanović.
- Dva pitanja pred kojima hrvatska drthi i klecaju joj koljena. O hrvatskom izbornom zakonu mislim da mu se puno toga može prigovoriti, ali da ima puno nepravednijih izbornih zakona u Europi, rekao je Milanović i naveo Veliku Britaniju kao primjer.
- Prihvatit ću stoički da sve ono što je rezultat našeg šupljeg Ustava, za koji se ne smatram odgovornim, jer prijedlog promjena već godinu dana stoji u Saboru zbog opstrukcije jedne stranke.
- U ime moje stranke, SDP-a, ako ljudima odgovara preferencijalno glasanje, neka. Imali smo dva puta preferencijalno glasanje, na koje je izašlo 22% građana.
- Ili ćemo gledati kako ljudi koji imaju svoje agende i svoje planove guraju prijedloge koji imaju sasvim desete ciljeve. Mi, naravno, već sutra možemo drukčije, ali to zahtjeva hrabrost koju neki ovdje nisu imali. Jer se radilo o njihovim biračima, i njihovoj djeci. Političkoj.
Govoreći o reformi uprave, Milanović je naglasio da su Županije ustavna kategorija.
- Nisam nikad čuo i vidio nekoga tko bi se zalagao za ukidanje općine u kojoj živi. Ima li ovdje u ovom Saboru netko čiju općinu treba ukinuti? Nema. Ta ruka još nije zaparala zrak.
- Problem lokalne samouprave za mene je problem samo u pitanju kompetencija, što možemo provesti i financirati. Da će raditi u skladu sa svojim fiskalnim kapacitetom, prema tome ide svaka vlast, ali neću ukinuti neku općinu koja je osnovana '93.
- Ukidanje županija je tema o kojoj nitko nije govorio.
Vrativši se na promjenu izbornog zakonodavstva, Milanović je rekao da je na svima izbor žele li promjenu kroz koju će brojne partikularne stranke ući u Sabor.
- I to je na kraju krajeva demokracija. Ja bih ovdje poručio 'glave skup,' pogotovo kolegama iz HDZ-a. To su vaša dječica. Problem bi mogla imati Hrvatska, tako što ne bi imala sljedeću Vladu. Poslovica kaže 'ako nije slomljeno, ne popravljaj.'
- Taj izborni sustav je rezultat kompromisa dvaju svjetonazora i dvaju politika iz 1999. Ako to treba promijeniti, neka se mijenja. Ako je to najvažnija stvar hrvatske politike, onda je to najvažnija stvar, zaključio je Milanović i napustio sabornicu.
----------------------------------------------
13:04 - Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor složila se sa svima koji su prigovorili da bi bilo puno jednostavnije da su izvještaj dobili unaprijed.
Na početku, Kosor je istaknula kako je očekivala da će raspravi prionuti i klubovi vladajućih stranaka, no predstavnika kluba SDP-a nema u raspravi.
- To je dosta neuobičajeno, s obzirom da se radi o izvješću predsjednika Vlade s projekcijama za budućnost, rekla je Kosor.
- Očekivala sam i najavu poteza Vlade vezane za smjernice Europske komisije. Predložila sam da se o tim smjernicama, gdje se predlažu važne i iznimno teške mjere, raspravlja u hrvatskom Saboru. Bilo bi možda Vladi jednostavnije da se barem oko jednog pitanja usuglasimo u parlamentu. Očekivala sam i koju riječ o silnim najavama izmjena izbornog zakonodavstva.
- Svakako sam očekivala i barem poneku rečenicu o pitanjima koja se pojavljuju u javnosti o našem sudjelovanju u antiterorističkoj koaliciji, jer je javnost za to saznala preko velike bare, a trebala je saznati s Markovog trga.
- Ovo je bilo više izvješće o mogućoj ali neizvjesnoj budućnosti, i kada se to stavi u kontekst onoga što je Vlada učinila u protekle tri godine, onda su strepnje da Vlada to ne može ostvariti realne, rekla je Kosor.
- Slažem se da je Hrvatska bolja i stabilnija zemlja nego što je to u Hrvatskoj popularno govoriti, ali to je ostvareno naporima svih političkih snaga u zemlji.
- Izmjene izbornog zakonodavstva, sve stoji na istome mjestu. Pitanje je što će se dogoditi ako se prikupe potpisi za izmjenu Ustava. Dobit ćemo novu krizu ako vladajući opet odluče ignorirati prikupljene potpise. Idemo sjesti, idemo razgovarati, idemo pokušati dogovoriti. Naravno, s konstatacijom da štogod mi promijenili u izbornom zakonodavstvu to se neće odnositi na prikupljanje potpisa za sadašnji referendum.
- Vanjska politika ove Vlade je nažalost od ulaska u Europsku Uniju gotovo nezainteresirana, nevidljiva, bez strasti, bez ideja. Predsjednik Vlade je rekao da mi nemamo ambiciju biti lider regije. Mi moramo imati ambiciju biti lider regije jer mi to jesmo, rekla je Kosor.
- Da ne budem samo kritična, podržat ću onaj dio govora predsjednika Vlade koji je govorio o borbi za pravnu državu, za toleranciju, i za borbu protiv svakog oblika mržnje.
----------------------------------------------
11:55 U ime kluba zastupnika Hrvatskih laburista govori bivši predsjednik stranke Dragutin Lesar, koji je, poput prethodnih govornika, napomenuo da bi bilo dobro da premijerovo izlaganje zastupnici dobiju najmanje tri dana ranije, a ne dvadeset minuta nakon predstavljanja, kao danas.
S obzirom da će svi zastupnici glasati o prihvaćanju ili odbijanju 'premijerovog govora,' pozvao je zastupnike da se danas pokaže postoji li stvarna većina koja podržava Vladu.
Lesar je izvukao tri citata premijera Milanovića iz prošlogodišnjeg obraćanja Saboru, od kojih se prvi ticao ravnopravnosti s našim vanjskopolitičkim partnerima. Istaknuo je kako nije ravnopravnost jednostrana objava SAD-a da je Hrvatska ušla u rat protiv ISIL-a, da nije ravnopravnost to što Hrvatska izručuje svoje građane drugim europskim državama, dok Mađarska odbija izručiti Hernádija.
----------------------------------------------
11:23 - - Poslovnik nas prisiljava na improvizaciju. Kad smo raspravljali o poslovniku, napomenuli smo da nije dobro da predsjednik Vlade podnosi izvješće koje ćemo čuti po prvi put, a koje bi mi trebali komentirati, rekao je nezavisni zastupnik Branko Vukšić.
- Izgleda da živimo u dvije Hrvatske. Jedna je Hrvatska koju je predočio nama premijer Milanović a druga je ona koju su iznijeli drugi govornici.
- U čemu se razlikuje stanje nacije danas u odnosu na ono od prije godine dana? Samo u broju siromašnih građana, u broju građana kojima su računi blokirani, građana koji se služe uličnim švedskim stolovima, građana koji čekaju specijalističke preglede. Rekli ste u inauguracijskom govoru da se nećete osvrtati na ono što se radilo prije vas, a slušamo već treću godinu o spaljenoj zemlji koju je ostavila prošla vlada, rekao je Vukšić.
- Nema stranih ulaganja. Prije ćemo dočekati Godota nego investicije, a ni s reformama nije ništa bolje.
- Kako ste smijenili Ostojića i Jovanovića, tako bi trebali smijeniti ministra Jakovinu, ministricu kulture Andreu Zlatar Violić, ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, i zamjenika premijera Branka Grčića, kojem je sve znak popravka gospodarstva.
----------------------------------------------
11:09 - Nezavisni zastupnik Damir Kajin pohvalio je pozitivnu praksu godišnjeg izlaganja predsjednika Vlade.
- Ja mislim da će dvije mjere pratiti proračun za 2015., koje su možda ključne za dojam o Vladi, za izbore 2015., a to su da će male tvrtke plaćati PDV po naplati, i odluka o povećanju plaća koja će povećati potrošnju.
- Činjenica je ipak da su izostale mjere reforme lokalne i državne uprave. Od početka krize, u državnom sektoru zaposleno se 22.000 ljudi, dok je u privatnom sektoru posao izgubilo 120.000 ljudi. Masa plaća ljudi zaposlenih u državnoj upravi narastao je za 3 milijarde kuna. U istom periodu, masa plaća u privatnom sektoru pala je za 10 milijardi kuna. Bez reforme državne uprave mi nećemo moći.
- Drugi ili prvi problem ove zemlje je korupcija. Ja sam siguran da korupcije više nema u visokim razinama vlasti, ali je ima više nego ikad u nižim razinama, a ima je zbog nedjelovanja DORH-a i policije.
----------------------------------------------
10:58 - Don Ivan Grubišić obratio se saboru nakon predsjednika HDZ-a, napomenuvši kako se trudio pratiti izlaganje i premijera, i vođe opozicije.
- Dvije vođe partije se slažu u modelu rješavanja problema, ali nikako da se ujedinimo kao zastupnici u rješavanju gorućih problema hrvatskog društva - kazao je.
- S izlaganjem predsjednika Vlade uglavnom se ne slažem. Sve ne podržavam, jer nije govorio o svim problemima nego ih je gurnuo pod tepih.
- U Hrvatskoj se skupljaju potpisi za referendum o uvođenju preferencijalnog glasovanja, u kojem je Crkva omogućila prikupljati potpise, i time stala na stranu promjene izbornog zakonodavstva. Niti premijer, niti gospodin Karamarko to nisu ni spomenuli.
- Bez strukturalnih promjena ne vlada demokracija, već partitokracija, i promjena neće biti, rekao je Grubišić.
Istaknuo je da se Karamarko i Milanović boje promjena izbornog zakonodavstva, napomenuvši da 'imaju svoje razloge.'
Grubišić je napomenuo da je pokrenuo tri inicijative - onu za reviziju Vatikanskih ugovora, za povratak vjeronauka u crkve umjesto u škole, te za uvođenje crkvenog poreza, kako građani druge vjere ne bi morali financirati Hrvatsku katoličku crkvu.
- Niti jedan ni drugi govornik, kao predstavnici vlade i oporbe ne spominju etičku dimenziju problema koji su izvorište naših ekonomskih problema. Govorim da su potrebna bitna etička, moralna načela u funkcioniranju hrvatskog društva. Ne kradi, ne laži, ne uzimaj što nije tvoje i tako dalje.
- I jedna i druga strana su spremne uzeti što nije njihovo, a to su novci poreznih obveznika. Oni bi morali ići za opće dobro hrvatskih građana, rekao je don Grubišić.
----------------------------------------------
10:45 - Nakon što je premijer Zoran Milanović zastupnicima predstavio godišnje izvješće Vlade RH, saborski klubovi dobili su priliku za raspravu.
Tomislav Karamarko je na početku svojeg govora kritizirao pravila po kojima predsjednik Vlade može izlagati sat vremena izvještaj o radu vlade u proteklih godinu dana, na koje ne postoje replike, već samo izlaganja od 20 minuta, nakon kojih premijer ponovno ima pravo završiti izvješće izlaganjem od 20 minuta, ponovno bez prava na repliku. Optužio je Milanovića da je iznio farsično izvješće.
- Hrvatski građani nisu spremni za ovu vrstu vaše poezije, jer život hrvatskih građana je sve samo ne poetičan, rekao je Karamarko.
- Domaći bruto proizvod nastavio je padati i u 2014. godini. Ekonomski analitičari ustvrdili su da je ova Vlada jedina u povijesti europe koja je iskusila ovoliko dugi period pada gospodarstva, a da je još uvijek na vlasti.
- Očito je da je usporavanje rasta nezaposlenosti rezultat administrativnog brisanja nezaposlenih iz evidencije, te velikog odljeva mladih iz hrvatske, čime se ugrožava budućnost naše domovine.
- S obzirom na visoki deficit državnog proračuna, koji će prema predviđanjima ozbiljnih analitičara ove godine iznositi 17 milijardi kuna, ozbiljno će ugroziti budućnost naše države. Vlada je pokazala nevjerojatnu aljkavost i nesposobnost u osiguravanju sredstava Europske Unije - zaključio je.
- Od dolaska ove Vlade, standard hrvatskih građana je pao za 10 posto, i takvog primjera nema u Europi. Negativna kretanja u dosadašnjem mandatu ove Vlade nastavit će se i ove godine. Investicije ne samo da ne rastu, nego zabrinjavajuće padaju. Građevinarstvo je u kolapsu. Sve to je rezultat djelovanja ove Vlade, koja ne djeluje na izlasku iz krize, već na takozvanom uvođenju reda.
Karamarko je napomenuo da neučinkovitost javne uprave, česte promjene zakonodavstva i poreznih pravila tjeraju sve poduzetnike i investitore.
- Umjesto da svoje djelovanje usmjeri na provođenje strukturnih reformi, Vlada se bavila najviše porezima i nepromišljenim mjerama bez pravih analiza i procjenama učinka svojih poteza. Prihodi od PDV-a su u padu usprkos fiskalizaciji i intenzivnim mjerama naplate starih dugovanja.
- Sve što ova vlada radi je kontradiktorno i zbunjujuće. Smanji doprinos za zdravstvo, pa ga poveća. Smanji PDV za turizam, pa ga poveća. Podigne porez na dohodak, pa ga sada smanjuje. Vlada eksperimentira na cijelom narodu i državi. Uveli su nas u labirint svojih neznanja, u kojem se luta, gubi vrijeme i budućnost. Jedino u čemu su dosljedni je nepogrešiva lakoća prebacivanja odgovornosti na druge - kazao je šef oporbe.
- Ova Vlada bi morala shvatiti da više ne uživa povjerenje hrvatskog naroda, i da je u pravom smislu riječi postala manjinska. S obzirom na bezidejnost u osmišljavanju i provođenju reformi, ostatak mandata ove vlade bit će samo čekanje. I dalje ćemo imati negativne makroekonomske pokazatelje, koje će pokušati zamagliti ubrzanom prodajom hrvatske nacionalne imovine - kazao je Karamarko i dodao kako bi Vlada i njezin predsjednik trebali dati ostavku i vratiti mandat narodu koji joj ga je i dao, ukoliko im je doista stalo do dobrobiti naroda.
- Hrvatska sigurno može i mora bolje - zaključio je.
----------------------------------------------
10:34 - Premijer je kazao i kako je monetizacija autocesta, koje su u najvećoj mjeri financirane kreditima, ušla u poodmaklu fazu.
- Prošla vlada je u svom programu gospodarskog oporavka, koji je podržala tadašna parlamentarna većina, imala isti plan. Te ceste ostaju naše, bit će naše, ostaju na istom mjestu, neće nikamo otići, a upravljanje ćemo prepustiti na 30 ili 40 godina onima koji nam ponude najbolje uvjete. Naravno, kako će profitabilnost tih cesta rasti, tako će se i odnosi mijenjati.
Plan za korištenje tih sredstava, tvrdi Milanović, je smanjiti javni dug, a ne ih potrošiti.
Dvije važne državne kompanije, CA i ACI, pripremamo za ulazak strateških partnera koji bi donijeli zdravi kapital i omogućila novi investicijski ciklus. Država bi iz strateških razloga zadržala kontrolni udio u obje tvrtke - izjasnio se Milanović.
Premijer je istaknuo kako je Vlada u posljednjih godinu dana napravila velik iskorak u zaštiti okoliša.
- Pokrenuli smo projekte vrijedne 5 milijardi kuna, a 70% tih sredstava osigurali smo iz fondova Europske unije.
Govoreći o pravosuđu, naglasio je kako je njegova Vlada u potpunosti otvorila prostor za njegovo samostalno djelovanje, ali i napomenuo da povjerenje treba zaslužiti.
- Poštujete oca i majku, ili majku i oca. Svi ostali to trebaju zaslužiti. Ja prvi, rekao je Milanović
----------------------------------------------
10:25 - Ujedinili smo sustav javne nabave, čime smo samo u zdravstvu uštedili 450 milijuna kuna. Nastavljamo sa informatizacijom pravosuđa kako bi ga učinili dostupnijim građanima. Od 23 javna poduzeća, profit je ostvarilo njih 17. Stvaramo državu reda i poštivanja zakona bez obzira na ime i prezime, društveni i materijalni status. Inzistiramo na urednoj naplati poreza, ali ne na način da sijemo teror i strah od države - nabrajao je Milanović.
Na uvođenju reda, dobrim dijelom, temelje se dugoročno stabilne javne financije.
Europska procedura prekomjernog deficita, kroz koju Hrvatska prolazi, a prošla je i većina članica, zapravo nije ništa drugo nego mehanizam osiguranja stabilnosti javnih financija.
Jasno je da štednja i rezanje izdataka neće dovesti do konsolidacije javnih financija bez gospodarskog rasta.
Prvi puta u svojoj povijesti, u 2013. godini, Hrvatska ima suficit tekućeg računa. Imamo rashode koji nisu veći od prihoda. Kada gledamo uzroke stagnacije nakon krize, to je prije svega izrazito negativna platna bilanca. Nakon 1999., Hrvatska platna bilanca je među najnižima u Europi, bez obzira tko je bio na vlasti. To je ono što nas još uvijek drži na površini.
Milanović je napomenuo kako je turizam ono što Hrvatskoj osigurava veliki izvor prihoda, na čemu se treba raditi i dalje, dok će razvoj svega ostaloga, poput konkurentnosti, trajati barem deset godina, jer se predugo zanemarivalo.
----------------------------------------------
09:53 - Kada sam počeo razmišljati kako i čime započeti govor o stanju u državi, odmah sam shvatio da mogu početi jedino s nezapamćenim poplavama koje su pogodile Posavinu - kazao je premijer Milanović na početku predstavljanja godišnjeg izvješća Vlade RH u Saboru, pa dodao:
- Ponosan sam na snagu države i moć društvene solidarnosti koju je Hrvatska pokazala u proteklih par mjeseci. Troje ljudi je smrtno stradalo. Ta tri ljudska života ne možemo vratiti. Država je vlasnicima oštećenih kuća do sada isplatila 15 milijuna kuna - kazao je premijer.
Milanović je pohvalio i sudjelovanje lokalnog stanovništva u područjima pogođenima poplavama.
- Vrijeme je da se složimo oko viđenja države kao jamca slobode i jednakosti. Naš je posao da promoviramo prava slabijih i malobrojnijih. Hrvatska je bolja i stabilnija zemlja nego što je Hrvatskoj danas popularno reći. U borbi koja je vođena protiv poplava u Slavoniji bila je esencijalna - kazao je.
Milanović je pohvalio i djelatnike Oružanih snaga republike Hrvatske, za njihov doprinos borbi protiv poplava, ali i profesionalnost u sudjelovanju u međunarnodnim misijama.
Najavio je i odluku o očuvanju ratnog zrakoplovstva, kao i unaprijeđivanje hrvatske ratne mornarice, u suradnji s vojnim saveznicima.
Osvrnuo se na hrvatsko članstvo u EU i NATO-u, napominjući da je Hrvatska time dobila znatniji utjecaj u svijetu nego što je prije imala, ali da i dalje zadržava slobodu vođenja vanjske politike.
- Nemamo ambiciju biti regionalnim liderom, niti ičijim tutorom ili sponzorom. Želimo biti uzor, želimo biti prijatelj u kojeg se može pouzdati, kao što smo vidjeli nakon poplavama koje su pogodile Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
Premijer je rekao i da se gospodarstvo postavlja na zdrave temelje, koji zahtjevaju vremena, racionalnost i punu odgovornost, ali ne i populizam 'koji nas je i doveo u sadašnju situaciju.'
- Nitko godinama nije vidio ili želio vidjeti kako se zidaju gospodarske kule od pijeska, koje su se jednostavno raspale, kao kule na kiši. Nemojte ovo svatiti kao poziv na sažaljenje. Ovo je poziv da se ujedinimo u realnom pogledu na stvari. Ovo je poziv da realno gledamo našu sadašnjost.
Rekao je i kako njegovu Vladu optužuju da nije hrabra, jer nisu otpustili tisuće ljudi iz javne uprave.
- Nije hrabrost povećavati ljudsku nesreću i povećavati broj nezaposlenih zbog neke mutne nade o gospodarskom napretku. Promjene ne treba prelamati preko koljena. Odlučili smo se za reformski put koji je duži. Ali ne možemo i nećemo odustati od puta koji vodi prema oporavku i rastu. Možda ne kao prije deset godina, ali rastu - rekao je Zoran Milanović i pritom naveo primjer rasta izvoza od 14%.
- Ne može pola nacije raditi u poljoprivredi. Mi smo europska država, to će biti posao za jedan mali postotak našeg građanstva - rekao je premijer, napomenuvši da je država stavila u funkciju državno poljoprivredno zemljište, kao i osigurala pristup europskim fondovima za poljoprivredu.
- Državnim programima aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno je više od 40000 ljudi. Nezaposlenost je naš najveći problem. Jedini veći problem od njega je mali broj zaposlenih ljudi od 15. do 65. godine. Ove godine 28 naših poduzetnika postalo je prvim korisnicima bespovratnih sredstava iz EU fondova, što će otvoriti 650 radnih mjesta. Ovo su tek počeci - kazao je Milanović pa nastavio:
- HAC i HC dovršili su više od 100 kilometara cesta i autocesta. Zahvaljujući fondovima EU, pokrenuta je obnova željezničkih pruga. U obnovu voznog parka HŽ-a i Jadrolinije ove godine ulaže se gotovo 500 milijuna kuna. Strpljivim radom došli smo do toga da je Europski most postao najizglednija opcija za povezivanje juga Hrvatske. Iduće godine bit će spreman novac za početak realizacije. Gradilišta bez financijskih sredstava nećemo otvarati.
- Moramo pojednostaviti procedure za stjecanje statusa strateške investicije, još, dodatno. Stvoreni su i preduvjeti da hrvatska postane energetsko čvorište ovog dijela europe - rekao je Milanović i naveo primjere termoelektrane Plomin i LNG terminala na Krku, na kojem se 'tek sad ozbiljno počelo raditi'.
- Pokrenuli smo istraživanja koja su preduvijet za moguć pronalazak nafte na Jadranu i kopnenom dijelu Hrvatske. To rade naši susjedi, to moramo raditi i mi, uz opravdan oprez - kazao je.
Milanović je objasnio kako se gospodarski rast temelji na novom zapošljavanju, proizvodnji, izvoznoj proizvodnji.
- Uvodimo porez od vrlo umjerenih 12% na prihod od kamata. Onaj koji ima 500.000 kuna, uz kamatu od 3%, godišnje će državi plaćati oko 1800 kuna. Porezno ćemo stimulirati samo one poduzetnike koji dobit uistinu ulože u otvaranje novih radnih mjesta, a ne u podizanje cash stocka kompanije, kako se radilo do sada.
- Povećavamo iznos osobnog odbitka s 2200 na 2600 kuna. To znači da će minimalna plaća biti praktički neoporeziva. Plaće će rasti od nekoliko stotina, do nekoliko tisuća kuna više, što će dodatno potaknuti potrošnju.
- Za poduzetnike s prihodom do 3 milijuna kuna uvodimo plaćanje PDV-a po naplati. Ovo nije nikakva genijalna inovacija. Ovo je odluka da prioritet države, koji je do sada bio prvi prioritet, ukloni za prioritet tih ljudi - kazao je premijer i napomenuo i kako Vlada pregovara s telekomima i bankama da se dugovi male vrijednosti koje građani ne mogu vratiti otpišu.
Premijer se osvrnuo i na novi Zakon o radu.
- Borba za radnička prava, niti iz perspektive vlade, niti iz perspektive sindikata ne bi trebala postati sama sebi svrha. Ta borba mora biti konkretna i svakodnevna. Naša vlada uvela je kaznenu odredbu za neplaćanje plaća radnicima. Izmijenili smo i Zakon o radu unatoč brojnim protivljenjima. Nismo radili taj Zakon da bi ljudi lakše ostajali bez posla, nego da bi ga lakše dobili. Štitimo i štitićemo sva održiva prava hrvatskih branitelja i stradalnika domovinskog rata. Nije došla u pitanje ni isplata radničkih mirovina, ni socijalnih naknada najugroženije skupine građana - kazao je Milanović pa zaključio:
- Svjesni smo da državni sektor mora biti efikasniji, ali to se ne postiže mačem i ognjem, već reformama koje ne traju jedan tjedan.
----------------------------------------------
07:46 - U nastavku 14. sjednice Hrvatskog sabora premijer Zoran Milanović danas će saborskim zastupnicima predstaviti godišnje izvješće Vlade RH te ih izvijestiti što je Vlada učinila u proteklih godinu dana.
Bit će to drugo premijerovo izvješće o stanju nacije, jer je praksa podnošenja takvog izvješća u parlamentarni život uvedena prošle godine.
Podnošenje izvješća i način rasprave precizno su propisani – premijer može govoriti najduže sat vremena, replike nisu dopuštene, a o izvješću mogu raspravljati samo predstavnici klubova, ne i zastupnici pojedinačno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....