Hrvatska Vlada u misiju Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini "EU Military Assistance Mission - Ukraine" želi uputiti do 80 vojnika u nekoliko rotacija u razdoblju od 2022. do 2024. godine. U istom razdoblju u Hrvatskoj bi, prema prijedlogu Vlade od četvrtka, na obuci bilo do 100 ukrajinskih vojnika uz mogućnost rotacije.
Stoji to u prijedlogu Odluke o obučavanju ukrajinskih vojnika od strane Hrvatske vojske koji je upućen u Sabor. Vlada je u četvrtak konačno, mjesec dana nakon što je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman na Vijeću ministara EU potvrdio da će Hrvatska sudjelovati u ovoj misiji, objavila odluku koja se temelji na člancima 46., stavak 1. i 54., stavak 2. Zakona o obrani te članku 7., stavcima 3. i 5. Ustava.
Sudjelovanje Sabora
Spomenuti članci Zakona o obrani definiraju uporabu vojske. Članak 46. utvrđuje da o uporabi Oružanih snaga odlučuju Sabor, predsjednik RH, premijer i ministar obrane u skladu s Ustavom i ovim zakonom. Članak 54. pak utvrđuje da odluku o angažmanu pripadnika Oružanih snaga u operacijama potpore miru, kriznim situacijama i humanitarnim operacijama u inozemstvu donosi Sabor na prijedlog Vlade, uz prethodnu suglasnost predsjednika RH na način utvrđen Ustavom.
Vlada ovime želi naglasiti kako su temelj za donošenje odluke zakonske odredbe o uporabi vojske. Naime, niti u jednom od navedenih članaka Zakona o obrani i Ustava ne spominje se provođenje obuke, ali se naglašava da Sabor sudjeluje u donošenju odluke. Predsjednik RH proteklih je dana više puta prozvao Vladu da krši Ustav jer predlaže boravak ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Predsjednik naglašava da prema Ustavu u Hrvatsku mogu ući jedino Oružane snage država saveznica, a to Ukrajina nije jer nije članica NATO-a i EU.
No ono što Zoran Milanović spočitava Andreju Plenkoviću on je provodio kad je bio premijer. Tako je 23. siječnja 2014. potpisao odluku kojom se "odobrava prelazak granice RH oružnim snagama država saveznica (država članica NATO-a i država Partnerstva za mir) radi sudjelovanja u zajedničkim vježbama s Oružanim snagama RH". Dakle, tad su članice Partnerstva za mir bile države saveznice i mogle su ulaziti u Hrvatsku, a osam godina kasnije za Milanovića to više nisu. Ukrajina je članica NATO-ova programa Partnerstvo za mir od 1994. i upravo je to argument Vlade da ukrajinski vojnici u skladu s Ustavom mogu ući na teritorij Hrvatske.
Light udar
Prema ovom prijedlogu, u Hrvatskoj bi se provodila obuka do 30 ukrajinskih vođa i instruktora, do 30 borbenih spasioca, do 25 pirotehničara i osam pripadnika sanitetskih timova. U MORH-u odgovaraju da bi hrvatski stožerni časnici u misiji izvan Hrvatske bili raspoređeni u Zapovjedništvu misije u Bruxellesu te podređenim zapovjedništvima u Njemačkoj i Poljskoj.
Vladin prijedlog i u četvrtak je bio na meti predsjednika Republike, koji je rekao da se radi o Plenkovićevu maltretiranju te njegovoj želji da progura neke svoje ideje.
- To je rat Amerike i Rusije, Amerikanci preko Ukrajine vode rat protiv Rusije. Situacija je opasnija nego što je ikad bila... Plenković krši Ustav i terorizira državu. Ovo je već neka vrsta light udara. Jedan nasilnik maltretira ovu državu, maltretira zastupnike - rekao je Milanović i dodao da se "kad su u pitanju odluke koje imaju sigurnosni i obrambeni karakter, mora konzultirati s predsjednikom", a saborskim zastupnicima je poručio da budu uspravni i da se ne daju zastrašivati.
Oporbeni zastupnici, naime, prema dosadašnjim izjavama neće podržati Vladin prijedlog, pa je očito da ne postoji dvotrećinska većina u Saboru za donošenje odluke.
Plenković je na sve to poručio da ako političke stranke danas dvoje oko toga, onda "imamo igru skrivača onih koji nemaju hrabrosti reći za što se zalažu".