Milanović potegnuo pitanje kršenja Daytonskog sporazuma na štetu hrvatskog naroda

Predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Orsat Miljenić uputio je danas dopis predstojniku Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zvonimiru Frki Petešiću kojim odgovara na njegov dopis od 12. studenoga 2020. godine.

Dopis predstojnika Ureda predsjednika Republike odgovor je na prijedloge vezane uz sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, a koje je gospodin Frka Petešić poslao u ime predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića.

S obzirom da je predsjednik Vlade Andrej Plenković objavio predstavnicima medija dopis Vlade, odgovor Ureda predsjednika Republike također je dostavljen medijima te ga prenosimo u cijelosti:

„Poštovani predstojniče Ureda predsjednika Vlade, nastavno na Vaš dopis od 12. studenoga 2020. godine, molim Vas da predsjedniku Vlade prenesete stavove predsjednika Republike:

1. Način komunikacije

Predsjednik Republike i dalje smatra da je ovakav način „posredne“ komunikacije neprimjeren, pogotovo kada je riječ o ovako važnim pitanjima za Republiku Hrvatsku. Isključivo u cilju funkcioniranja sustava nacionalne sigurnosti, predsjednik Republike sudjelovat će u komunikaciji na „posredan“ način, a na kojem inzistira predsjednik Vlade.

2. Pitanja o kojima će se raspravljati i odlučivati

Predsjednik Republike nije suglasan s dvije teme predložene od strane predsjednika Vlade:

a) Predsjednik Republike smatra da je sustavno kršenje Daytonskog sporazuma na štetu hrvatskog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine izuzetno važno pitanje za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske te da bi se o njemu trebalo raspraviti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost. Stavljati to pitanje u okvir „položaja Hrvata u susjednim državama“, kako to predlaže predsjednik Vlade, po mišljenju predsjednika Republike neće omogućiti odgovarajuću raspravu i donošenje zaključaka. Pogotovo imajuću u vidu da su Hrvati u Bosni i Hercegovini konstitutivan narod i ne može se njihov status staviti u istu ravan sa statusom pripadnika hrvatske nacionalne manjine u drugim susjednim državama.

b) Za predloženu temu „Informacija o Nacionalnoj strategiji i tijeku izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, predsjednik Republike smatra da se, iako se radi o izuzetno važnom pitanju, ne radi o pitanju koje bi trebalo raspravljati na VNS.

3. Pozivanje drugih osoba na sjednicu Vijeća

Predsjednik Republike smatra kako zakonski definirani okvir članova Vijeća za nacionalnu sigurnost omogućuje dobivanje informacija i raspravu o svim predloženim temama. Stoga predsjednik Republike smatra da nema potrebe pozivati druge osobe izvan zakonom određenih članova VNS-a. Tako o situaciji s pandemijom virusa COVID-19 sve informacije mogu dati predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kao čelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite, a koji su po zakonu članovi VNS-a. Isto tako, predsjednik Republike smatra kako sve relevantne podatke potrebne za raspravu o temi „Funkcioniranje pravosudnog sustava, a posebice borba protiv korupcije i organiziranog kriminala“ može dati ministar pravosuđa Ivan Malenica, a koji je po zakonu također član VNS-a.

4. Termin i mjesto održavanja sjednice

Predsjednik Republike, nakon usuglašavanja oko gore navedenih pitanja, spreman je prihvatiti predloženi datum, 20. studenoga. Ukoliko neće biti moguće održati sjednicu na navedeni datum, predsjednik Republike predlaže njezino sazivanje za 23. ili 24. studenog. Također, predlaže da se sjednica održi, kao što je uobičajeno, u vili Prekrižje.“