NA BUNDEKU

Milanović i Pahor otkrili spomenik Prešernu: ‘Ovo je praznik dobrosusjedstva i prijateljstva‘

Na spomeniku su na slovenskom i hrvatskom jeziku ispisani stihovi ‘Zdravljice‘, poeme čija je sedma strofa postala slovenska himna
Zoran Milanović i Borut Pahor 
 Damjan Tadic/CROPIX

Odnosi Hrvatske i Slovenije su "sve ljepša priča", rekao je u ponedjeljak predsjednik Zoran Milanović koji je sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom na zagrebačkom Bundeku otkrio spomenik slovenskom pjesniku Francu Prešernu.

"Hrvatsko-slovenski odnosi su jedna sve ljepša i ljepša priča i nema nijednog razloga da tako ne ostane", rekao je Milanović na južnoj strani Bundeka gdje je stigao s Pahorom nakon što su ranije u ponedjeljak dvojica predsjednika u Ljubljani otkrili bistu hrvatskog preporoditelja Ljudevita Gaja.

Na spomeniku najvećem slovenskom pjesniku, smještenom u Aleji pjesnika između bugarskog pjesnika i književnika Ivana Vazova i mađarskog pjesnika Jokaia Mora, na slovenskom i hrvatskom jeziku ispisani su stihovi "Zdravljice", Prešernove poeme čija je sedma strofa postala slovenska himna.

image
Zoran Milanović i Borut Pahor
Damjan Tadic/CROPIX

"Živ narod svaki da je, što dočekati želi dan, da, kud god sunce sjaje, sa svijeta razdor bude zgnan, slobodni, da su svi, a susjed, brat, ne dušman zli“, glase stihovi na hrvatskom jeziku.

Milanović je u svom govoru rekao da hrvatska i slovenska himna, osim što su nastajale u sličnom vremenu, imaju zajedničko to što su miroljubive.

"Naime, kad pogledamo europske himne, u stihovima tih himni naći ćemo svega - poziva na oružje, megalomaniju i želje za tuđim rijekama i planinama. U našim himnama toga nema. To je bila Europa u onom svom najboljem što je tad mogla pružiti", izjavio je hrvatski predsjednik.

Pahor je rekao da poezija Prešerna, "ključne ličnosti slovenske povijesti", promiče europske vrijednosti poput dobrosusjedstva, suživota i slavljenja raznolikosti.

image
Borut Pahor, Zoran Milanović i Tomislav Tomašević
Damjan Tadic/CROPIX

Naglasio je da danas u Sloveniji, Europi i svijetu vladaju velike podjele i da su Zagreb i Ljubljana u tom kontekstu prijestolnice koje "Europi kao zajedničkom domu" pokazuju kako istovremeno slaviti svoj i europski identitet na temelju vrijednosti koje donose mir i sigurnost.

"Želim da ovaj dan bude praznik jednog dobrosusjedstva, suživota, prijateljstva i povjerenja između dvaju naroda", zaključio je Pahor.

Inicijatori podizanja spomenika Francu Prešernu su veleposlanstvo Republike Slovenije i Slovenski dom Zagreb, a slovenska manjina u Hrvatskoj time obilježava 30. godišnjicu neovisnosti Slovenije.

Za okoliš spomenika i pripremu temelja na Bundeku pobrinuo se Grad Zagreb koji je, prema riječima gradonačelnika Tomislava Tomaševića, "rado podržao ovaj projekt".

image
Tomislav Tomašević
Damjan Tadic/CROPIX

"Ovaj spomenik iskaz je poštovanja i prijateljstva prema slovenskom narodu", rekao je Tomašević na ceremoniji otkrivanja spomenika koji je rad slovenskog akademskog kipara Metoda Frlica.

Prešern se smatra najvećim slovenskim pjesnikom, predstavnikom europskog romantizma i utemeljiteljem slovenskog modernog pjesništva, iznimno važnim za slovenski identitet.

Svoju je poeziju pisao pod utjecajem svog prijatelja Matije Čopa, lingvista koji se smatrao jednim od najobrazovanijih Slovenaca svoga vremena, uvodeći nove poetske forme u slovensku književnost.

image
Zoran Milanović i Borut Pahor
Ured predsjednika Republike Hrvatske/Ana Marija Katić

U duhu europskih pjesnika, velik dio njegove poezije posvećen je neuzvraćenoj ljubavi - Juliji Primicovoj, kćeri bogatog ljubljanskog trgovca kojoj je posvećen "Sonetni vijenac", njegov najvažniji književni rad.

Prešern je umro u Kranju 8. veljače 1849. godine u siromaštvu, boreći se s alkoholom, no danas njegovo ime nosi glavni ljubljanski trg, a dan njegove smrti u Sloveniji se obilježava kao središnji državni kulturni praznik.

image
Ured predsjednika Republike Hrvatske/Ana Marija Katić
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2022 12:10