MIJENJA SE ZAKON O REGISTRU DRŽAVNE IMOVINE Morat će ga popunjavati više od dvije tisuće obveznika koji ne izvršavaju svoje obaveze

Sadašnja situacija Državnog registra nije potpuna ni točna jer obveznici unosa podataka ne izvršavaju svoje obveze, niti su propisane kazne zbog toga, rekao je u srijedu ministar državne imovine Goran Marić predstavljajući Hrvatskome saboru zakon o Središnjem registru državne imovine (SRDI).

Predloženi zakon propisuje prekršajne kazne i obveznici će morati na vrijeme dostavljati sve promjene vezane za imovinu kojom raspolažu, istaknuo je Marić, navodeći da će Registar voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Registar će morati popunjavati više od dvije tisuće obveznika, a ne 227, koliko ih je bilo do sada.

Marić je naveo da je u Registru države imovine trenutačno u evidenciji 17.266 nekretnina, procijenjene knjigovodstvene vrijednosti oko 2,3 milijarde kuna. Za oko 6500 nekretnina nema knjigovodstvene vrijednosti, vodi se 'nula', rekao je ministar, napominjući da je samo u prošloj godini, otkako je osnovano ministarstvo, za gotovo 3800 nekretnina unesena ta vrijednost.

Pohvalio je rad svojeg ministarstva i naveo primjer otoka Smokvice.

Državni prihod uskoro i s otoka Smokvice

Taj je otok 25 godina bespravno korišten, država je od njega dobila 'nula kuna', uskoro potpisujemo ugovor za sljedećih 30 godina na ime kojega bi hrvatska država trebala dobiti 150 milijuna kuna, rekao je Marić, čija su zakonska rješenja pohvalili klubovi vladajućih stranaka, a rezervu je iskazao oporbeni SDP.

Nije mi jasna intencija da Registar vodi Središnji državni ured, rekao je Marko Vešligaj izražavajući bojazan i zbog obveza koje se "nameću" lokalnim jedinicama.

Ministarstvo ne može biti uslužni servis za više od dvije tisuće korisnika, odgovorio mu je Marić.

Malobrojni nazočni zastupnici pohvalili su nakanu ministarstva da uvede red u raspolaganje poslovnim prostorima kojima je vlasnik država.

Izmjene Zakona o zakupu poslovnog prostora, koje je Marić predstavio, zabranjuju podzakup poslovnog prostora u vlasništvu države, propisuju kriterije za odlučivanje koji će prostori biti na popisu za kupoprodaju. Ministarstvo neće na popis uvrstiti poslovne prostore koji kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete: nalaze se u nultoj ili prvoj zoni gradova i općina, ulični su prostori s izlogom na uličnu stranu, nalaze se u razizemlju i vrijednost zakupnine za 15 godina je jednaka ili veća od procijenjene vrijednosti nekretnine.

Sabor se u srijedu izjasnio o nekoliko desetaka amandmana na konačne prijedloge zakona o šumama te o komunalnom gospodarstvu. Malobrojni, mahom oporbeni zastupnici zauzimali su se za amandmane Mosta, Živog zida, SDP-a, HSS-a, Glasa... koje su Vladini predstavnici, državni tajnici Željko Kraljičak i Željko Uhlir redom odbili.

Saborski zastupnici o tim će amandmanima i samim zakonima glasovati u petak, kada se zaključuje proljetno zasjedanje i odlazi na dvomjesečni odmor.