PROMJENE

MIJENJA SE NAČIN PLAĆANJA U JAVNOM SEKTORU Ukida se dodatak na staž od 0,5%, uvode se platni razredi, ali i stimulacije

Vlada donosi jedan Zakon o plaćama u javnim službama s kojim bi zamjenila 15-ak zakona, propisa i kolektivnih ugovora
Zagreb, 2805201. Trg Sv. Marka.Sjednica Vlade Republike Hrvatske.Na fotografiji: Boris Lalovac, Branko Grcic.Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
 Srdjan Vrancic / CROPIX / Srdjan Vrancic / CROPIX

Od iduće godine bi plaća svih koji rade u javnom sektoru, odnosno oko 270 tisuća ljudi, trebala biti određivana prema novom Zakonu o plaćama u javnim službama.

Nacrt novog zakona bi, kako neslužbeno doznajemo, trebao na jesen biti prezentiran socijalnim partnerima. Prema informacijama do kojih smo došli, uvest će se platni razredi i nagrađivanje, a ukinuti 0,5 posto dodatka po godini staža.

Konačna odluka

- Traje međuresorno usuglašavanje oko novog Zakona o plaćama u javnim službama. U rujnu bismo o njemu trebali razgovarati sa sindikatima. Nakon što napravimo simulacije, moći ćemo donijeti konačnu odluku o 0,5 posto, ali vjerojatno nećemo moći imati i nagrađivanje i dodatak na staž - rekao nam je jedan član Vlade uključen u izradu novog zakona čije donošenje već nekoliko mjeseci najavljuju potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac.

Grčić je prije oko mjesec dana rekao da će novi zakon biti donesen do kraja godine.

Jedan ministar, pak, tvrdi kako je nemoguće da u slučaju uvođenja platnih razreda i nagrađivanja, odnosno stimulacije na plaću za one koji ostvare izvanredne rezultate, ostane i 0,5 posto.

- Sada isplata dodataka na staž stoji oko dvije milijarde kuna godišnje. Jer, prosjek staža zaposlenih u javnim službama je 20 godina, a kada se to pomnoži s 0,5 posto po godini staža, dolazimo do deset posto. A za plaće zaposlenih iz proračuna izdvajamo nešto više od 20 milijardi kuna - kaže naš sugovornik koji tvrdi kako je upravo nemogućnost dogovora o ukidanju 0,5 posto razlog što se novi zakon već nije donio, iako se o njemu govori još od 2010. godine.

I ova je Vlada, što nam je potvrđeno i u Sindikatu državnih i lokalnih službenika, još prije godinu i pol pokrenula proceduru izrade novog zakona. - No, imali smo samo jedan sastanak i nakon toga je sve stalo - kažu u Sindikatu u kojemu o novom zakonu nemaju nikakvih saznanja.

Nikad donesena uredba

Sustav platnih razreda je, podsjećaju, postojao do 2001. i ukinula ga je upravo tadašnja SDP-ova Vlada koja ga sada želi vratiti. Umjesto platnih razreda, uvedeni su koeficijenti. Iako je tim zakonom bilo propisano da se do 30. lipnja 2011. mora donijeti uredba o nagrađivanju, ona nikada nije donesena.

Sada plaće u javnom sektoru uređuje 15-ak različitih zakona, propisa, kolektivnih ugovora. Ukratko, vlada potpuni kaos u kojem su radnici, koji u državnim i javnim službama rade iste poslove s istom stručnom spremom, različito plaćeni. Primjerice, koeficijenti za obračun plaće u državnim agencijama viši su nego kod njihovih kolega koji rade u ministarstvima. Postojao je i velik broj različitih dodataka na plaće koji su postupno ukidani ili suspendirani uredbama Vlade zbog teške gospodarske situacije.

Sada se želi donijeti jedan Zakon o plaćama o javnim službama, a koeficijente pretočiti u platne razrede kojima bi se na jedinstveni način utvrdile osnove za izračun plaće.

Smjerovi napretka

- Kad uvedemo platne razrede, napredovanje će ići u dva smjera, horizontalno i vertikalno, odnosno prema ocjenama rada i prema stažu - objašnjava naš sugovornik iz Vlade.

Prema zakonu koji je bio na snazi do 2001. godine, postojala su četiri platna razreda koja su propisivala potrebnu stručnu spremu, a unutar svakog od njih dva platna stupnja. U početnom platnom razredu bili su oni s minimalnim stažem, a svaki platni razred obuhvaćao je pet godina staža. No, nisu svi morali čekati pet godina da bi prešli u viši platni razred: oni s izvanrednim ocjenama nadređenih mogli su napredovati već nakon godinu dana. Prelazak u viši platni razred nakon pet godina odnosio se na većinu zaposlenih jer je najviše onih koji imaju ocjenu prosječan koja znači napredovanje automatizmom nakon pet godina.

- Ocjenjivanje bi išlo kružno, što znači da bi ocjenjivali nadređeni one ispod sebe, ali i oni njih. Plan je da to ocjenjivanje bude tajno kako bismo dobili objektivne ocjene jer je sadašnji sustav, u kojem su svi izvanredni, nakaradan - ocjenjuje jedan član Vlade koji otkriva da za one manje dobre neće biti sankcioniranja, odnosno smanjivanja plaće.

- Pa kazna će im biti to što neće napredovati - objašnjava.

Upozorenje sindikata

Budući da napredovanje u viši platni razred znači i veću plaću, dodatak na staž od 0,5 posto postaje bespredmetan. Sada je, naime, napredovanje zacementirano i jedino povećanje plaće zaposleni dobivaju kroz 0,5 posto po godini staža. Stoga čak ni sindikatima u slučaju uvođenja platnih razreda nije sporno ukidanje 0,5 posto. Uz uvjet da početno razvrstavanje u platne razrede kod prevođenja na novi zakon bude provedeno objektivno.

Osim toga, sindikati najavljuju da će svakako inzistirati na tome da uz novi zakon o plaćama odmah budu doneseni i svi provedbeni akti kako se ne bi dogodilo da novi sustav imamo samo na papiru.

NAGRADE ZA VRIJEDNE RADNIKE Visina stimulacije ide do tri plaće

Nagrađivanje zaposlenih, odnosno stimulacije na plaću za one koji dobro rade najvjerojatnije će biti do maksimalno tri plaće na godišnjoj razini.

Takav je prijedlog Uredbe o dodatku za uspješnost državnih službenika prije nekoliko mjeseci ministar uprave Arsen Bauk poslao na razmatranje sindikatima. Prema tom nacrtu, tzv. dodatak na uspješnost isplaćivao bi se svakih tri ili šest mjeseci, i to ne u iznosu manjem od deset posto zadnje plaće tog službenika.

- Očekujemo da nagradu na plaću službenik dobije na plaći za mjesec u kojemu ju je i zaslužio. Nema smisla da netko tko je, recimo, u ožujku imao puno posla i radio na nekom projektu, na kraju godine dobije stimulaciju za to - kažu u Sindikatu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 07:56