U HRT-ovoj emisiji Otvoreno u srijedu su gostovali novinarka Telegrama Dora Kršul, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec, profesorica njemačkog jezika, mreža "Nastavnici organizirano" Ivana Valjak Ilić i Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika "Lipa" te raspravljali o štrajku u školama, zahtjevu sindikata za povećanjem plaća te nadoknadi propuštene nastave.
Mihalinec je rekao da se danas ništa nije dogodilo.
- Bili smo ljuti jer smo 5. studenoga imali sastanak na kojem je Vlada izrekla svoju ponudu. Danas je bio sastanak na kojem je najavljena nova ponuda. No, ponuda je bila gotovo identična. Vlada je sada, umjesto što je prije nudila razgovore o plaćama, to je nebuloza koju je nemoguće provesti do 1. srpnja, od 1. srpnja bi pokrenula povećanje koeficijenata za 2 posto. Pokrenuti ne znači baš da je sigurno. A sada je Vlada napisala u sporazumu da bi od 1. srpnja isplatili dodatak od 2 posto. Znači, gotovo isto, nešto više iznosi koeficijent od 2 posto, rekao je.
- Mi ćemo ustrajati u štrajku to je sigurno, ustvrdio je.
Što je Vlada ponudila
- Mi smo danas došli s ponudom koja je uz sebe sadržavala sporazum koji smo danas mogli definirati i omogućiti 2 posto ako se ne redefinira uredba, rekao je ministar Aladrović .
- Mi smo ponudili povećanje osnovice za 2+2+2. Uz to sindikatima koji su u štrajku smo ponudili 2 posto kao dodatak koji smo danas prezentirali kroz sporazum kakav je već u praksi potpisan ranije, 2007. godine i danas imamo dodatak od 13,7 posto koji je s vremenom porastao. Ponudili smo ono na što se Vlada može obvezati ako ne dođe do redizajna cijelog sustava, kazao je.
- Ponavljam još jednom - u ovoj ponudi, ako se ne redefinira cijeli sustav plaća, 8 posto će biti veća plaća učiteljima i nastavnicima u osnovnom, srednjem i dijelu visokog obrazovanja ako ponuda bude prihvaćena u sljedećoj godini. Povećanje od 8 posto, ustvrdio je.
Kršul je rekla da je prosječna plaća prema službenim podacima ministarstva 7135 kuna.
- Mi smo masu plaća iz proračuna podijelili s brojem učitelja i nastavnika i naš je izračun bio za 15 kuna manji. Telegram je taj podatak objavio jer se u javnosti puno pričalo o prosječnoj plaći, rekla je u Otvorenom.
Dodala je da su i nju zvali ljudi koji imaju manju plaću od toga.
- Prosjek je prosjek, ustvrdila je.
Valjak Ilić je rekla da ona ima status nastavnika mentora zbog čega je njezina plaća veća od onog kakva bi bila da nema status mentora.
- Moja plaća za kolovoz, to je mjesec u kojem nema smjenskog rada, iznosi 6800 kuna. To se radilo preko centralnog sustava za izračun plaća i prema njemu je moja plaća manja od prosjeka. No, ja za prijevoz do radnog mjesta i s radnog mjesta dobivam kunu po kilometru, a napravim oko 1800 km mjesečno i to dobijem na račun, ali to nije moja plaća. Ja ne amortiziram svoje vozilo tako. Ne želim ulaziti u metodologiju. Vrlo je teško prihvatiti tu brojku jer ima ljudi s 40 godina staža koji nemaju tu cifru, rekla je.
'Jedinstveni u štrajku'
- Ovo je prvi štrajk koji ja pamtim da smo toliko jedinstveni. Štrajka i tehničko i administrativno osoblje. Ovo je štrajk na kojem smo vrlo uporni i ustrajni. Štrajkamo da bismo dobili 6,11 posto točka. Međutim, ono što taj štrajk hrani je kronično nezadovoljstvo konstantnim desetljetnim zanemarivanjem obrazovnog sustava. Ljudima je dosta i sad smo našli konačno platformu na kojoj ćemo se izboriti da se, ako ništa drugo malo poradi na našem dostojanstvu. Očito se u Hrvatskoj dostojanstvo ne može drugačije valorizirati osim kroz novac, istaknula je.
Huić je rekao da je njegova teza da sindikati javnih službi upravljaju Hrvatskom na indirektan način tako što blokiraju reforme.
- Imaju snagu, organizirani su i zaustave sve reforme koje bi išle u onom smjeru koji bi u Hrvatskoj povećao standard, ubrzao ekonomski rast, ubrzale reforme. Od outsourcinga, monetizacije autocesta, reforme mirovinskog sustava. Imaju moć veta, rekao je.
- Sindikati javnih službi ne predstavljaju sve radnike u Hrvatskoj kojih je milijun i 500.000, već njih 250.000, dodao je.
Valjak Ilić je rekla da se zbog uvođenja drugog jezika djeci od 1. do 4. razreda osnovne, kao i uvođenja vjeronauka prije 27 godina, morao zaposliti dodatan broj učitelja.
- Broj djece je nažalost u opadanju, ne znam je li to zbog iseljavanja ili većeg mortaliteta. Imate i sve više djece s teškoćama u razvoju i brojčano ti razredi moraju biti manji kako biste se djetetu s teškoćama mogli kvalitetno posvetiti. O tome se isto vrlo malo govori. A tendira se da se djecu integrira i uključuje u redovnu školu, dok se posebne ustanove zatvaraju. O tome se isto šuti. Od nas se očekuje da smo rehabilitatori, socijalni pedagozi, učitelji, da provodimo reformu za koju se educiramo na on-line platformi- što ne odgovara svakome. Moramo odraditi golem posao. I tražimo 6,11 posto i država kaže da ne može, ali ima 6,12 posto za ostale javne službe, vjerujte da smo zbog vrlo ljuti, istaknula je.
Mihalinec je dodao da postoje strukovne škole u kojima postoje deficitarna zanimanja, u koje se upisuje malo učenika.
- Treba li te razrede zatvoriti, upitao je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....