ZAGREB - Ako pod hitno ne sreže birokratske prepreke ulagačima , Hrvatska će propustiti i najnoviji val američkih ulaganja, koja će otići u Srbiju i druge zemlje u okruženju.
- U posljednje vrijeme ponovno raste interes Amerikanaca za ulaganja u Hrvatsku jer američko gospodarstvo izlazi iz recesije. No, prepreke ulaganjima ovdje su i dalje prevelike, pa američki ulagači razmatraju i ‘rezervne varijante’ poput ulaganja u Mađarsku, Slovačku, Poljsku i Srbiju - upozorava Damir Vucić, izvršni direktor Američke trgovinske komore u Hrvatskoj (AmCham).
‘Niste jedini u regiji’
Amerikanci su, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u Hrvatsku od 1993. do kraja rujna prošle godine uložili nešto više od 143 milijuna eura, što SAD svrstava tek na 15. mjesto na ljestvici stranih ulagača u Hrvatsku, koji su u našu zemlju dosad investirali ukupno 23,6 milijardi eura.
Još do prije desetak godina SAD je bio najveći ulagač u naše gospodarstvo, da bi najmoćniju zemlju svijeta potom s pijedestala “srušila” Europska Unija, na čije članice danas otpada više od 90 posto svih stranih ulaganja u Hrvatsku.
U međuvremenu, Amerikanci su se okrenuli drugim tržištima u regiji, posebno Srbiji, a Hrvatska je propustila priliku da privuče američki kapital, posebno u energetiku i turizam, za što su Amerikanci posebno zainteresirani.
Razloge okretanja leđa američkih investitora Hrvatskoj u AmChamu objašnjavaju ponajprije prevelikim birokratskim preprekama na koje ulagači ovdje nailaze.
Pritom su, kaže Vucić, najveći problem hrpa papira koju treba skupiti da bi se uložio novac i pokrenula proizvodnja, ali i visoki porezi i parafiskalni nameti, od kojih neki, poput plaćanja naknada za korištenje zastava i grbova jedinica lokalne samouprave, kao da izlaze iz “zone sumraka”. No, Hrvatskoj kronično nedostaju i gotovi projekti koje bi ulagači podržali.
- AmCham već duže vrijeme upozorava i državu i lokalne vlasti da predlože gotove projekte za koje bi zainteresirale ulagače. Projekata, doduše, ponekad ima, ali kod njih najčešće nedostaje infrastruktura, a često nisu riješeni ni imovinsko-pravni odnosi. Hrvatska kao da zaboravlja da nije jedina država koja želi privući strana ulaganja - ističe Vucić.
Izgubljene prilike
Na iste probleme upozoravaju i u američkom veleposlanstvu u Zagrebu, u kojem ističu da od potencijalnih američkih ulagača često čuju pritužbe na visoku cijenu poslovanja u Hrvatskoj.
- Potencijalni ulagači su zabrinuti zbog dugotrajnosti i složenosti postupka izdavanja dozvola, brojnih parafiskalnih nameta, troškova rada, visokih poreza i manjka transparentosti.
Trebali bismo razgovarati o izgubljenim prilikama koje nastaju zato što ulagači odlaze drugdje. Ta bi ulaganja Hrvatskoj donijela porezne prihode, radna mjesta i nove tehnologije - poručuju iz američkog veleposlanstva.
EU diplomati za bolju poslovnu klimu
I ulagači iz EU, koji su tijekom posljednjeg desetljeća u hrvatsko gospodarstvo uložili više od 20 milijardi eura, posebice u bankarski i telekomunikacijski sektor, žale se na preveliku i sporu birokraciju, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini. I njima su trn u oku posebice parafiskalni nameti, s kojima muku muče i domaći poduzetnici. Među rijetkim svijetlim točkama koje je Hrvatska posljednjih godina poduzela ne bi li olakšala ulaganja investitori spominju projekt Hitro.hr, koji im omogućuje razmjerno brzo registriranje tvrtke. Po svemu ostalom Hrvatska kaska čak i za manje razvijenim zemljama u okruženju poput Srbije. Pojedini ulagači, poput onih iz Slovenije, žale se i na jak nacionalizam, koji ih također obeshrabruje od ulaganja u Hrvatsku. ( A. M.)