Maslenički most žele nazvati po Juri Radiću

Maslenički most, koji se nalazi autocesti A1, trebalo bi preimenovati u most Jure Radića, takav prijedlog Hrvatskim autocestama i Ministarstvu prometa nedavno je uputio zadarski župan Stipe Zrilić.

U objašnjenju iz njegova ureda navedeno nam je da je “to bila interna inicijativa Ministarstvu i Hrvatskim autocestama kako bi odali počast i zahvalnost pokojnom Juri Radiću za zasluge u javnopolitičkom i gospodarskom životu Republike Hrvatske, a i za zasluge u gradnji novoga Masleničkog mosta”.

Odlučuje ministarstvo

No, da bi se cijela inicijativa realizirala potrebno je prethodno provesti svu potrebnu proceduru, što uključuje i suglasnost obitelji, a o svemu na kraju odlučuje nadležno Ministarstvo prometa. U samom ministarstvu jučer nisu željeli komentirati ovu inicijativu.

U pisanoj izjavi za Jutarnji list župan Zrilić navodi kako je “u tijeku vojno-redarstvene operacije Maslenica 30. siječnja 1993. godine pokojni predsjednik RH dr. Franjo Tuđman položio je kamen temeljac na novi Maslenički most, a u tom projektu je između ostalih sudjelovao i pokojni Jure Radić. Uz njegovo svesrdno zalaganje projekt je i realiziran. Posebno napominjem da je novi Maslenički most tada odredio trasu buduće autoceste i probijanje tunela kroz Velebit, što je vrlo važno za ukupni razvoj zadarskog područja”.

Ako bi se prihvatila ova inicijativa zadarskog župana, bio bi to tek drugi prometni objekt koji ime dobiva po nekoj osobi. Naime, pravilo je da mostovi, tuneli, vijadukti... dobivaju imena po geografskim lokacijama gdje se nalaze. Izuzetak su tek most u Dubrovniku koji je dobio ime po prvom hrvatskom predsjedniku te tuneli Sveti Marko na autocesti Zagreb - Rijeka, i Sveta tri kralja na autocesti Zagreb - Macelj.

Kontroverze

Inicijativa da se Maslenički most preimenuje dolazi ni pola godine nakon što je Jure Radić preminuo. Radić je zajedno s kolegom Zlatkom Šavorom projektirao ovaj betonski lučki most. Most je sagrađen oko kilometar i pol dalje od bivšeg mosta koji je srušen u ratu 1991. godine. Gradnja mosta počela je 1993. godine, samo dva mjeseca nakon vojne operacije Maslenica. Svečano je pušten u promet 1997. godine, a osam godina kasnije postao je sastavni dio autoceste A1 od Zagreba do Splita. Posebnost ovog mosta je da je to prvi autocestovni betonski lučni most u Hrvatskoj velikog raspona veličine 200 metara.

No, prijedlog o preimenovanju Masleničkog mosta u javnosti bi mogao izazvati mnogobrojne kontroverze. Jure Radić je upravo zbog Masleničkog mosta bio jedna od najnapadanijih javnih ličnosti. Naime, nakon puštanja u promet most je često zatvaran zbog bure, a u javnosti je upravo Radić proglašavan glavnim krivcem za izbor lokacije na kojoj je most sagrađen. Problem je taj što vjetar ne puše poprečno, nego puše 10-15 stupnjeva u smjeru pružanja mosta, što je otežavajući faktor.