U Hrvatskoj je u posljednjih 48 sati potvrđeno 49 slučajeva koronavirusa.
Veliki interes javnosti izazvalo je ono što se dogodilo na teniskom turniru u Zadru. Turnir je prekinut u subotu navečer nakon što je tenisač Grigor Dimitrov otkrio da je zaražen Covidom-19 te se vratio u Monte Carlo. Uslijedila je opsežna epidemiološka akcija, odmah su testirane 22 osobe, od kojih su trojica bila pozitivna, i to Borna Ćorić, te Đokovićev i trener Dimitrova. Jučer i u subotu uslijedila je brza intervencija i ukupno je testirano 40-ak osoba, a 50 je završilo u samoizolaciji, uključujući gradonačelnika Zadra Branka Dukića i župana Božidara Longina.
S obzirom na to da je epidemiološka situacija pogoršana, u županijama s lošijom epidemiološkom situacijom vraćene su neke mjere opreza pa su tako zabranjeni posjeti bolnicama, ali i u domovima umirovljenika u Zagrebu, Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
"Nema posjeta u zagrebačkim domovima za starije, a vraćene su neke ranije epidemiološke mjere. Tako korisnici domova više ne mogu izlaziti, a 'domski' frizeri i pedikeri ne mogu raditi i s drugim klijentima. Nismo mogli vratiti smjenski tjedni rad osoblja jer se pokazalo da je to protivno Zakonu o radu", kaže prof. dr. Branko Kolarić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Andrija Štampar". Naglašava da se svi novi korisnici prije ulaska u dom moraju testirati, a razmatra se i opcija da oni koji trebaju hemodijalizu budu hospitalizirani, kao što je to bilo na snazi proteklih mjeseci. Dodaje kako smo se svi previše opustili kao da epidemije nikada nije ni bilo.
"Zaželjeli smo se normalnog života, ali to svakako nije dobro jer situacija govori da opuštanja još ne bi smjelo biti", upozorava prof. dr. Kolarić.
Ono što se dogodilo na turniru u Zadru ponovo je pokrenulo pitanje nošenja maski, pridržavanja distance, nerukovanja, pridržavanja higijene, dezinfekcije... Naime, sve te preporuke nisu ukinute, ali ih se pridržava sve manje građana premda je to uvjet za "suživot s koronom" bez većih posljedica. To je pokrenulo pitanje mogućeg uvođenja obaveznog nošenja maski, kao i socijalne distance od najmanje metar i pol, odnosno sankcioniranja onih koji se toga ne pridržavaju.
No, predsjednik Nacionalnog stožera civilne zaštite, Davor Božinović, i ministar zdravstva Vili Beroš zasad nisu za sankcije, ali naglašavaju da građani moraju biti svjesni da korona "nije otišla" i da je zaštita ono s čime trebamo živjeti barem još neko vrijeme ako želimo da život funkcionira, a da se opasnost istodobno svede na minimum.
"Nisam pobornik kažnjavanja već se moramo osvijestiti da se u 'novom normalnom' moramo pridržavati mjera koje će zaštititi i nas same i druge od mogućeg prijenosa bolesti", rekao je Beroš.
Da preporuke postoje i za sport i za organiziranje sportskih natjecanja potvrđuje i doc. dr. Krunoslav Capak. Ističe da bi se njih morali pridržavati svi organizatori sportskih događanja.
"Primjerice, na tribinama ne bi smjelo biti više od trećine ispunjenih tribina jer je to jedini način da distanca bude preporučenih metar i pol. Rukovanja i grljenja koja su česta na sportskim natjecanjima također nisu poželjna, a higijena mora biti podignuta na najvišu razinu", objašnjava doc. dr. Capak.
Što se tiče premijera Andreja Plenkovića i njegova posjeta zadarskom turniru, Capak objašnjava da se prema definiciji Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti njegov susret s tenisačima ne smatra bliskim kontaktom. Naime, za to je nužan kontakt licem u lice na udaljenosti manjoj o dva metra dulje od 15 minuta. No, kad je riječ o maskama, Capak drži da su one i dalje nužne u javnom gradskom prijevozu i tamo gdje se na manjoj površini okupi više ljudi.
Od početka epidemije oko nošenja maski traju stalni prijepori. Primjerice, dok su neki smatrali da bi to morala biti obveza za sve, drugi su tvrdili da je kad je riječ o općoj populaciji nužna samo za oboljele da ne zaraze zdrave. Potom se promijenila doktrina pa je zaključeno da je dobro zaštititi lice pa makar i "običnom platnenom maskom". U međuvremenu je pedesetak zemalja uvelo obvezu nošenja maski, ali samo se mali dio odlučio na kazne u slučaju neposluha. Primjerice, u Francuskoj će se taj propust platiti 145 dolara. Zanimljivo je da preporuke za nošenje maski na otvorenom postoje u svim zemljama EU-a, ali istraživanje je pokazalo da, primjerice, Danci, Šveđani, Norvežani, Finci, Nizozemci i Britanci kažu da se uglavnom toga ne pridržavaju, odnosno da ne nose maske. Istodobno, 60-80 posto Talijana, Španjolaca, Nijemaca i Francuza koristi maske kad izlazi iz kuće, kaže se u istraživanju londonskog Imperial Collegea.
U svakom slučaju, s obzirom na činjenicu da se Hrvatska otvorila za gospodarstvo, a poglavito za turizam, u ovim ljetnim mjesecima teško je očekivati da je ono što se dogodilo u Zadru zadnji takav eksces. Iz preventivnih razloga bilo bi poželjno da su maske pri ruci nađemo li se u situaciji u kojoj je teško održati preporučenu distancu. To sigurno nije stopostotna zaštita, ali je sigurno mogućnost prijenosa virusa manja, potvrđuje sve više studija na tu temu.