IZAZOVI PRED NAMA

Markotić kaže da su Australija i Čile, države s najrigoroznijim lockdownima, imali dobra iskustva

‘Pratimo što su tijekom jeseni i zime radili u Islandu, Australiji, Argentini, Čileu i drugim zemljama koje su imale dobrih iskustava‘
Alemka Markotić
 Goran Mehkek/Cropix

- Novo izazovno vrijeme je opet pred nama. Imamo iskustva, ali je bilo i opuštanja. Definitivno ćemo raditi kao i do sada. Imat ćemo hrvatski model, sukladno hrvatskim okolnostima. Pratimo što rade druge države u Europi, ali isto tako pratimo i što su tijekom jeseni i zime radili u Islandu, Australiji, Argentini, Čileu i drugim zemljama koje su imale dobrih iskustava, izjavila je u Dnevniku HTV-a ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" prof. Alemka Markotić.

Dodala je kako će u idućem vremenu veću važnost imati lokalni stožeri i tzv. "parcijalna zatvaranja". Lokalnim stožerima je, dodala je, omogućeno donošenje i predlaganje cijelog niza mjera i odluka, jer oni na terenu najbolje poznaju situaciju.

Bolnički kapaciteti dovoljni

Nije željela decidirano potvrditi da će, primjerice, u pojedinim ugostiteljskim objektima i pojedinim županijama biti obvezno nošenje maski, a u drugima ne. Naglasila je kako su razgovori s predstavnicima ugostitelja u tijeku i sve bi se trebalo znati za desetak dana.

- Bolnički kapaciteti su zasad dovoljni, nisu ni popunjeni do kraja. Kumuliranog znanja u liječenju ima. Veći je broj umrlih, ali je postotak dvostruko manji. Imamo novi lijek remdesivir i neke biološke lijekove, kazala je Alemka Markotić.

Ponovila je kako veći broj zaraženih donosi i veći postotak ljudi u bolnicama, što opterećuje zdravstveni sustav, a u konačnici dovodi i do većeg broja pacijenata sa smrtnim ishodom.

Govoreći o kliničkoj slici hospitaliziranih pacijenata kazala je kako se ona nije bitno promijenila od početka epidemije. Karakterstika u prvom dijelu je bio značajniji postotak težih kliničkih slika pa je tijekom ljeta bilo blažih oblika. Sad se vraćamo na onu situaciju iz prve faze, da imamo porast bolesnika sa srednje i teškom slikom, uz porast srednje dobi oboljelih, kazala je.

Komentirajući podatak da premine 10 posto hospitaliziranih pacijenata Markotić je kazala kako se radi o rasponu. Ne vjeruje da je taj podatak u potpunosti točan.

- Radi se o postotku o kojem se može govoriti u KBC-ima koji liječe najteže bolesnike, dok je u drugim ustanovama taj postotak znatno manji. Smrtnost je na razini cijele Hrvatske očekivana i manja je od svjetskog i europskog prosjeka kao i prosjeka nekih razvijenih zemalja, primjerice Njemačke, zaključila je Markotić.

Školska godina počela je dobro

Profesorica Markotić izrazila je zadovoljstvo epidemiološkom situacijom vezano za početak školske godine. Iznijela je podatak da su gotovo mjesec dana od početka nastave, na današnji dan inficirana 104 prosvjetna radnika, od kojih je 19 razvilo bolest te 185 djece bez težih znakova bolesti.

Mjera kraćenja samoizolacije za profesore na 10 dana zasad se pokazala ispravnom, poručila je Alemka Markotić. Najavila je da bi se ta mjera mogla smanjiti i na 7 dana. Epidemiolozi čekaju da prikupe još podataka kako bi u potpunosti bili sigurni, piše HRT.

Australske i čileanske restriktivne mjere

Australija je jedna od država koje su imale najstroži odgovor na epidemiju koronavirusa. Još donedavno su u saveznoj državi Victoriji na snazi bile restriktivne mjere koje su uključivale zatvaranje većeg dijela ekonomije, ograničile kretanje ljudi na 5 kilometara oko domova na jedan sat dnevno, a na snazi je bio i noćni policijski sat. Policija je pritom krajnje agresivno provodila zabrane i drakonski kažnjavala pojedince koji su se usudili prosvjedovati protiv njih. Bilo je čak i slučajeva da je ljudima bilo zabranjeno otići na sprovod vlastitih roditelja.

Što se Čilea tiče, i ondje su na snazi bile prilično restriktivne mjere. Karantena je na područjima na kojima je uvedena podrazumijevala da građani smiju tek u dućan, poštu, banku, ljekarnu ili na posao s obveznom propusnicom. Vojska je kontrolirala kretanje ljudi na javnim mjestima, a kršenje restrikcija se kažnjavalo s tri godine zatvora, a s pet godina ako je osoba svjesna da je u zaraznoj fazi. Ondje je i dalje na snazi noćni policijski sat.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 23:30