ŠIBENIK - Mali dioničari Jadranske banke, okupljeni u Udrugu „Sinergija“ ne mire se s činjenicom da su tijekom DAB-ove sanacije ove šibenske bankarske kuće ostali bez dionica te pripremaju sudske tužbe protiv države i banke. Oni smatraju da to nije bilo neminovno, već da su do toga doveli oni koji su nesavjesno i nezakonito upravljali bankom.
- Uništili su našu imovinu, a nisu nam dali ni prilike, da utječemo na drukčiji ishod. Izvukli smo deblji kraj jer su se veliki dioničari na vrijeme snašli i iz banke izvukli najveći dio svog novca. Nedavna uhićenja članova bivše uprave banke samo je vrh ledenog brijega, a javno izražavamo bojazan da bi na tomu sve moglo i ostati te da se nadležne institucije neće potruditi proniknuti u uzroke propasti ove banke i kazniti krivce koji su do toga doveli – kazao je Slaven Cukrov, dopredsjednik Udruge 'Sinergija'.
Kada se pogleda popis i imena malih dioničara, kaže Cukrov, vidljivo je da je među njima veliki broj zaposlenika banke i srednjih i malih poduzetnika koji su, kupujući dionice i izdvajajući za njih ne baš male sume novca, mislili da pomažu njezinom oporavku - Vjerovali smo u tom trenutku onima koji su upravljali Jadranskom bankom, a na kraju je ispalo da su nas izigrali i omalovažili. Pozivamo se za Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava koji kaže da dioničari institucije u sanaciji prvi snose gubitke, ali isto tako i da fizičke i pravne osobe koje su odgovorne za propast institucije snose odgovornost u skladu s odredbama važećih propisa iz područja građanskog ili kaznenog prava. Smatramo da je u ovom slučaju riječ o, kriminalitetu „bijelog ovratnika“. Naime, kaznena djela nas koja sumnjamo počinile su osobe visokog društvenog statusa u okviru svoje profesionalne djelatnosti, 'bijeli ovratnici', a njihovo kriminalno ponašanje teško je prepoznati jer je riječ o počiniteljima nenasilnih kriminalnih djela u čemu posljedice postaju očite tek nakon dužeg razdoblja – priča nam Slaven Cukrov
Male dioničare zanima nadalje - zašto prije odluke o sanaciji banke nisu provedeni postupci koje propisuje Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija, a to je izrada plana oporavka i provedba mjera rane intervencije. Udruga malih dioničara se posljednje dvije godine obraćala i onima koji su upravljali bankom i DAB-u tražeći određene dokumente i informacije, ali nikad nisu dobili odgovor.
- Upozoravamo na način na koji je 2008. godine dokapitalizirana Jadranska banka. To je bila smišljena operacija kojom je tadašnji upravljački sloj na čelu s Ivom Šinkom želio imati kontrolu nad dokapitalizacijom pa je birao povjerljive ljude, poduzetnike koji će u tomu sudjelovati nudeći im povoljne kredite za kupnju dionica. Bili su to uglavnom poduzetnici koji su u banci imali kredite i koje je Jadranska banka pratila u njihovom poslovanju pa su, u strahu da bez toga ne ostanu, pristali na takvu dokapitalizaciju. Među onima koji su također sudjelovali u dokapitalizaciji bili su neki poduzetnici koji su, kako se kasnije pokazalo, upropastili Jadransku banku. Ono što je u toj dokapitalizaciji bilo krivo, što se kasnije i pokazalo je to, što su to uglavnom bili poduzetnici koji su i bez toga bili prezaduženi, a ne oni koji imaju stabilno poslovanje i „zdravi“ kapital,a dokapitalizacija je bila nezakonita i zbog toga što su se „zaigrali“ pa su znatno premašili nominalni iznos koji je bio dopušten – veli Slaven Cukrov
Poduzetnici od povjerenja Ive Šinka, priča Cukrov dobili su popis banaka iza kojih stoji Nova ljubljanska banka Budući da u Hrvatskoj nisu mogli dobiti dopusnicu za rad osnovali su NLB Interfinanz AG u Zurichu, a tu su još i Posoilnica Bank i Zveza Bank u Klagenfurtu te Adria Bank u Beču. Cijeli postupak oko dobivanja tih kredita vodila je zaposlenica banke koja je u bivšoj državi radila sa stranim bankama.
-Izabrani poduzetnici su samo na kraju potpisali dokumente o kreditu kojim su u vlasništvo dobili dionice koje su bile i zalog. Zanimljivo je da je Jadranska banka kao osiguranje tim trima bankama kod kojih su se uzimali krediti uplatila po milijun eura i milijun dolara. Tvrtke nekih malih dioničara koji su na takav način dobili kredite danas su u stečaju i prijeti im oduzimanje sve imovine. U nekim postupcima se kao vjerovnik pojavljuje NLB i Trgovački sud u Zadru ih uvažava iako je Viši trgovački sud utvrdio da su ugovori o kreditiranju na koje se oni pozivaju nevažeći, ništavni jer nemaju apostile. Ti su mali dioničari i u sporu s Jadranskom bankom zbog nezakonitosti oko odobrenih kredita – dodao je Cukrov
Mali dioničari Jadranske banke raspolažu i sa saznanjima da su se financijska izvješća Jadranske banke frizirala i prilagođavala potrebama te su se nekima na poslovne račune isplaćivale velike svote novca kako bi se prikazala manja dobit i platio manji porez, a onda bi oni taj novac vratili čime je tadašnja uprava znatno oštetila i državu.
- Podsjećam da je tijekom 2014. godine bila druga dokapitalizacija banke kojom je banka dobila šansu da se oporavi jer je u nju stigao zdravi kapital i kada su dionice kupile velike tvrtke poput Importanne, Alfe, Vodovoda i odvodnje, ali i 120 malih dioničara, građana i zaposlenika banke koji su vjerovali u njezin oporavak. Svi su oni sada ostali bez svega što su uložili. Oni su svi tada uplatili ukupno 63 milijuna kuna. Tadašnja uprava koju je vodio Ivica Džapo je uz to otkazala ugovore klijentima koji su bili kronični neplatiše. No, daljnji tok događaja u 2015. Godini, kada dolazi nova uprava na čelu s Borisom Teškim, upućuje na to da nekome nije bilo u interesu da se banka oporavi i da je plan ipak bio da se sve uruši i propadne – smatra Cukrov
Mali dioničari u ovom slučaju postavljaju i pitanje -što je s odgovornošću Hrvatske narodne banke koja je vršila izravni nadzor u banci od 2010. godine i provedbu rezervacija za neizvjesne plasmane kredita? Kako je bilo moguće da se u vrlo kratkom razdoblju, od oko 100 milijuna kuna sredinom 2014. godine povećaju na više od 300 milijuna kuna na kraju te godine. Ako se promatraju izračuni rezervacija, smatraju mali dioničari, teško je vjerovati da su se kreditne sposobnosti mnogih klijenata tako naglo urušile ,a vrijednost nekretninama koje su založili toliko pala. To pokazuje da je HNB nedosljednim izračunom rezervacija i neprofesionalnim pristupom dovela u zabludu ulagače što je nemoralno i zakonski upitno.
Udruga 'Sinergija' želio raščistiti i to zbog čeka u 2015. godini tadašnja uprava nije ispunila svoju zakonsku obvezu i sazvala Glavnu skupštinu dioničara. Time im je onemogućeno da donesu bitne odluke o sudbini svoje imovine što dionice predstavljaju.
Na kraju postavljaju i pitanje - po kojim je kriterijima Sanacijska uprava Jadranske banke otpisivala kredite dužnicima i zbog čega je i po čijem nalogu u tomu selektivno pristupala. Riječ je bila o njihovoj imovini koju su oni svojevoljno uništili. Tražili su da se u tomu svi klijenti banke izjednače i da se svima otpišu krediti po istom modelu po kojem su se otpisali očito povlaštenim dužnicima.
- Prvotni stav sanacijske uprave bio da je otpis kredita zadnja stepenica te da prije treba iskoristiti mjenice ili založna prava no to se u slučaju nekih klijenata nije dogodilo. Država nas je kao vlasnike u sanaciji banke diskvalificirala i postupala po nekoj svojoj logici. Na to upućuje i činjenica da su umjesto na početku u banku tek na kraju, u siječnju ove godine ubacili 100 milijuna kuna, a od kada su preuzeli Banku do tada Banka je poslovala normalno, svojim novcem pa se pitamo što je DAB uopće napravio – zaključio je Slaven Cukrov.
Preokret u istrazi u slučaju gospodarskog kriminala u Jadranskoj banci: Šinko, Trlaja i Goreta vraćaju se u istražni zatvor?
Vijeće Županijskog suda u Šibeniku ukinulo je odluku suca istrage u slučaju gospodarskog kriminala u Jadranskoj banci, kojom su osumnjičenici – bivši čelnici banke Ivo Šinko, Marija Trlaja i Mirko Goreta te čakovečki poduzetnik Nikola Žnidarić pušteni iz pritvora da se brane sa slobode. Ovim je Sudsko vijeće prihvatilo žalbu Županijskog državog odvjetništva, te zatražio od suca istrage ponovno razmatranje i donošenje nove odluke. Podsjetimo, u svojom žalbi ŽDO zatražilo je zadržavanje četvero osumnjičenih u pritvoru zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, a i zbog činjenice da su dvoje osumnjičenika – Trlaja i Goreta još uvijek zaposlenici Jadranske banke.
- Odluka o tome da li će se osumnjičenici braniti sa slobode u daljnjem tijeku istrage ili će biti vraćeni u istražni zatvor bit će donesena početkom idućeg tjedna – kazao nam je sudac istrage Branko Ivić.
Inače, bivši predsjednik Uprave Jadranske banke Ivo Šinko, njegova zamjenica Marija Trlaja i bivši član Uprave Mirko Goreta sumnjiče se za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a Nikola Žnidarić za poticanje na to kazneno djelo. Bivše menadžere banke tereti se da su protuzakonito odobrili nenamjenske kredite tvrtki iz Čakovca u vlasništvu Žnidarića u iznosu od 36 milijuna kuna, a koji nisu vraćeni. Sumnjiči ih se da su na taj način oštetili Jadransku banku za 42,5 milijuna kuna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....