LINIĆEV PRIJEDLOG PROTIV BOGAĆENJA Nezakonita bi se imovina oporezivala po stopi od 45 posto

Bivši ministar financija Slavko Linić, odnosno njegov Klub nezavisnih ljevičara u kojem su i Branko Vukšić, Nikola Vuljanić te Nedžad Hodžić, uputili su u saborsku proceduru ‘Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine’.

Prema tom prijedlogu Zakona - nezakonito stečena imovina, kako ona u privatizaciji tako i ona nakon nje - oporezivala bi se po posebnoj stopi od 45 posto uz pripis propisane zatezne kamate.

Posljedica prevare

Uz to, porez na takvu imovinu naplaćivao bi se jednokratno, bez mogućnosti plaćanja na rate i s uračunatim zateznim kamatama za sve vrijeme za koje se porezni obveznik služio tom imovinom.

Podsjetimo da sada porezni obveznik, ako mu se utvrdi nesklad, plaća redovni porez, koji iznosi maksimalno 40 posto. No, u Klubu nezavisnih ljevičara smatraju da se nezakonito stečena imovina ne može oporezivati po redovitim stopama jer je posljedica pokušaja prijevare države.

- Ono što predlažemo ovim Zakonom je i način da se postupak ubrza, da ne budemo robovi sporosti pravosuđa - kazao nam je jučer Linić koji je istaknuo neke od odredbi prijedloga Zakona, posebno onu da Porezna ne bi provodila samo povremeno ispitivanje i to “velikih” ili “važnih” poreznih obveznika, nego bi ispitivala imovinu svih građana RH. Prioriteti i hodogram ispitivanja utvrđivali bi se, pak, Godišnjim planom rada Porezne uprave, a ti bi podaci bili službena tajna. Također, prednost bi se pri ispitivanju dala onim slučajevima nezakonito stečene imovine koje je pokazala revizija privatizacije iz 2002. godine.

Bez zateznih kamata

Sam postupak ispitivanja porijekla imovine, prema prijedlogu Zakona, pokretala bi Porezna uprava svojim rješenjem o neskladu iskazanih primanja i imovine kojom porezni obveznik raspolaže. U tom rješenju bilo bi navedeno o kojoj se imovini radi i što se smatra nezakonito stečenim. Kad porezni obveznik dobije to rješenje, u roku od pet dana trebao bi se o njemu očitovati. Ukoliko prihvati rješenje i u roku od 15 dana u potpunosti plati porez bio bi oslobođen plaćanja zateznih kamata. No, ako ne podnese očitovanje, ili ako pobija nalaze Porezne uprave, morao bi u roku od 90 dana Poreznoj dostaviti dokaze o zakonitom porijeklu sporne imovine. Inače, postupak ispitivanja porijekla imovine, prema prijedlogu Zakona, nastavio bi se i prema nasljednicima poreznog obveznika kod kojeg je utvrđen nesklad, a obustavio bi se ako se nasljednik odrekne nasljedstva. Postupak bi se proširio i na druge članove obitelji ukoliko se utvrdi da su sudjelovali u stjecanju takve imovine, ili ako je ona prenesena na njih uz njihovo znanje.

U prijedlogu Zakona predviđene su i novčane kazne, pa bi se tako kaznom od 20-50 tisuća kuna kaznila službena osoba koja po saznanju o neskladu imovine i prihoda ne pokrene postupak ispitivanja. Istom kaznom kaznio bi se i vještak koji u postupku procjene ne bi podnio svoj pismeni nalaz i mišljenje.

Pokušaj otuđenja

Također bi se novčanom kaznom u rasponu od 20 do 100 tisuća kuna kaznio građanin koji daje netočne podatke ili tijekom postupka pokuša na bilo koji način otuđiti imovinu. Novčanom kaznom od 100 do 500 tisuća kuna kaznila bi se pravna osoba koja na zahtjev Porezne ili suda ne pruži podatke o imovini i sredstvima poreznog obveznika, dok bi se odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznila s 20 do 100 tisuća kuna.