Jedno je sigurno - pacijenti i njihovi obiteljski liječnici sve se rjeđe vide licem u licem u ordinacijama ili tijekom kućnih posjeta, ali zato je sve više digitalnih kontakata što telefonom, porukama ili mailom!
U odnosu na pretpandemijsku 2019., broj komunikacija telefonskim razgovorima i mailovima porastao je više od dva puta i došao do 18 milijuna, a pregledi (prvi i kontrolni) "stagniraju" na oko devet milijuna, odnosno tek toliko je "susreta" pacijenta i liječnika u ordinacijama. No, te promjene, čini se, nisu razlog da se učini ozbiljna reforma primarne zdravstvene zaštite koja bi trebala riješiti više od 75 posto svih zdravstvenih problema građana, ali to se ne događa.
Opterećenost
Zato su bolnice i objedinjeni bolnički prijemi (OHBP) i dalje pretjerano opterećeni pacijentima koji su svoje zdravstvene probleme mogli i trebali riješiti kod svog obiteljskog liječnika. Iz godine u godinu za obiteljsku se medicinu izdvaja sve više, broj postupaka je sve veći, a broj pacijenta koji dolaze u ordinacije sve manji kad se usporede četiri posljednje godine, od kojih su dvije bile pandemijske. Tijekom korone broj pacijenta koji su dolazili u ordinacije bio je još manji, a eksplodirale su "telefonske konzultacije" kojima su prije dvije godine dodane i one e-mailom, što se liječnicima dodatno plaća. Potrošnja je istodobno očekivano rasla, pa su tako za obiteljsku medicinu 2019. potrošene 1,2 milijarde kuna, godinu kasnije 1,22 i 1,27, a lani 1,3 milijarde kuna.
Što se zapravo zbiva i kakve su to promjene koje ne prati i nova organizacija obiteljske medicine, a nužna je, najbolje pokazuju podaci HZZO-a po kojima broj građana o kojima brine obiteljska medicina kontinuirano pada dok potrošnja i digitalno "klikanje" rastu. Tako je prijavljenih osiguranika 2019. bilo 3,7 milijuna, a lani 3,63 milijuna s tim da valja istaknuti da desetak posto građana nije tražilo nikakvu skrb (dio je onih koji su otišli u inozemstvo a nisu se odjavili sa zdravstvenog osiguranja). Od 2019. do lani drastično je pao broj postupaka u kojima je bio nazočan pacijent, i to s 27 milijuna na samo 24 milijuna. "Odluke" su se lani donosile bez pacijentove nazočnosti u 19 milijuna slučajeva, a u pretpandemijskoj godini upola rjeđe (devet milijuna).
Stalna upozorenja
Već se ustalilo da broj kućnih posjeta iz godine u godinu pada premda svaki liječnik obiteljske medicine ima svakodnevno vrijeme određeno za tu vrstu zdravstvene usluge. Od 2019., kad je bilo 328.399 kućnih posjeta, lani je njihov broj pao na 273.664. Očekivalo se da će se njihov broj povećati s obzirom na stalna liječnička upozorenja da je stanovništvo sve starije. No, pada čak i "prva kućna posjeta u palijativnoj skrbi" s 9226 u 2019. na 7862 u prošloj godini.
Primjerice, u prošloj godini u obiteljskoj medicini obavljeno je ukupno 9,3 milijuna kontrolnih i prvih pregleda, a čak dvostruko više (18 milijuna) telefonskih konzultacija što s medicinskom sestrom i liječnikom ili pak mailom. Nevjerojatno zvuči da je lani bilo 18 milijuna kontakata s liječnicima telefonom ili mailom, a u pretpandemijskoj godini samo osam milijuna, pa čak i u vrijeme dviju pandemijskih godina stiglo se do "samo" trinaestak milijuna. Lani je za telefonske konzultacije i savjetovanja te za e-mailove potrošeno čak 150 milijuna kuna. Doda li se tome još 306 milijuna kuna za propisivanje recepata i 99 milijuna kuna za uputnice onda je razvidno da se za ‘administraciju‘ potrošilo lani više od 550 milijuna kuna a za sve preglede ukupno tek 380 milijuna kuna.
Gotovo polovicu svih liječničkih usluga čini izdavanje recepata, a njihov broj iz godine u godinu raste. Lani ih je bilo čak 28 milijuna, ili milijun više negoli godinu prije, odnosno 3 milijuna više nego u pretpandemijskoj 2019. godini. Uz to u 2022. bilo je gotovo 10 milijuna usluga ispisivanja uputnica, što se također povećalo za gotovo tri milijuna u odnosu na prije četiri godine, ili prije korone. Samo 2020. uputnice su pale na 6,3 milijuna jer je tijekom pandemije bitno smanjena dostupnost zdravstvene zaštite. No, već 2021. njihov broj raste na 8,6 milijuna, a lani je prešao 10 milijuna. Zbog toga ne čudi problem s listama čekanja na specijalističke preglede ili dijagnostiku s obzirom na to da jedan dio građana tijekom pandemije nije obavljao uobičajene kontrolne preglede a dio je s nekim od zdravstvenih problema čekao "bolja vremena".
Jedan od problema u obiteljskoj medicini objektivno je sve veći broj administriranja, što podrazumijeva otvaranje i zatvaranje bolovanja, razne ispričnice, potvrde, detaljno šifriranje bolesti... Koliko raste administracija, pokazuje podatak da je 2019. bilo 43 milijuna takvih postupaka, a lani je njihov broj povećan na 49 milijuna.
Uzima vremena
"Mora se nešto učiniti da se rasteretimo većeg dijela tog posla jer to nam, naprosto, uzima previše vremena. Apsurd je primjerice da se bavimo putnim nalozima premda bi se to gotovo sigurno moglo riješiti informatizacijom jer zna s gdje pacijent stanuje i u kojoj se bolnici liječi", kaže dr. Ante Ivančić, obiteljski liječnik iz Istarskih domova zdravlja i dugogodišnji ravnatelj te ustanove. Objašnjava da broj dolazaka u ordinaciju pada jer se dio komunikacije odrađuje virtualno. Dodaje da to nije uvijek optimalno jer neposredni kontakt s pacijentom nema zamjene.
"Kad pacijent dođe u ordinaciju, kroz razgovor se može otkriti i neki ozbiljni zdravstveni problem, ali ne i telefonom ili mailom. Istina je da je tehnologija olakšala komunikaciju, ali ‘nuspojava‘ bi mogla biti kasnije otkriven neki, pa i teži zdravstveni problem", zaključuje dr. Ivančić