Po svemu sudeći, mladim hrvatskim liječnicima vratit će se obavezni pripravnički staž nakon završetka fakulteta, obaveza koja je naprasno prekinuta prije nekoliko godina. Liječnici su od tada po završetku fakulteta odmah dobivali licencu za samostalni rad!
Istina, ova se promjena neće zvati "staž", već Nacionalni program za edukaciju mladih liječnika, koji će propisati obavezni jednogodišnji rad pod mentorstvom, i to u obiteljskoj medicini, hitnoj medicini, javnom zdravstvu ili kombinaciji tih programa. Ime nije važno - važno je da se omogući neto diplomiranima praksa koju na fakultetu nisu mogli dobiti.
Naime, prije tri godine prva generacija mladih liječnika umjesto na pripravnički staž, a potom i polaganje državnog ispita, krenula je odmah u potragu za specijalizacijama ili su pak nevoljko primorani na rad uz nadzor jer su s diplomom odmah dobili i licencu za rad. Bila je to generacija koja je medicinski fakultet upisala 2014., a koja je pala kao žrtva potpisanih obveza Hrvatske za ulaz u EU. Uzalud su se nekoliko godina ti mladi ljudi pokušavali izboriti za "praksu nakon faksa".
Dapače, njih 90 posto smatralo je da nisu spremni za samostalni rad odmah nakon fakulteta, ali bilo je uzalud. No, isti onaj koji je prije pet godina tvrdio, kao pomoćnik ministra zdravstva, da se ne može učiniti ništa jer se radi o potpisanom dogovoru s Europskom komisijom, ovih je dana kao ministar tog resora kazao da će se ipak nešto promijeniti "jer se pokazalo da mladim liječnicima treba praksa prije samostalnog rada". Dakako, riječ je o Viliju Berošu, koji nije najavio povratak pripravničkog staža, nego Nacionalni program edukacijskog i praktičnog usavršavanja mladih liječnika.
Oteta praksa
Premda iz Ministarstva zdravstva (MZ) nismo dobili precizan odgovor kada bi mladi liječnici mogli konačno početi stjecati vještine za koje nisu spremni nakon završenog studija, objašnjavaju da je Nacionalni program usmjeren prema mladim liječnicima koji tek ulaze u zdravstveni sustav sa svrhom dodatnog edukacijskog i praktičnog usavršavanja. To bi trebalo pružiti mladim liječnicima, nakon završetka studija, jednogodišnje programe pod mentorstvom u obiteljskoj medicini, hitnoj medicini, javnom zdravstvu ili kombinaciji programa, po vlastitom izboru, prilikom kojih će imati priliku steći širu sliku zdravstvenog sustava u suradnji s mentorom - od pregleda, dijagnostike i trijažiranja do liječenja različitih pacijenata, što će im koristiti u daljnjem usavršavanju kroz odabranu specijalizaciju, objašnjavaju u MZ-u.
Naglašava se i da je prijedlog potaknut konstruktivnim komentarima i prijedlozima studenata medicine završnih godina, iskustvima liječnika i rezultatima provođenja trenutačnog Pravilnika o načinu provođenja rada pod nadzorom doktora medicine bez specijalizacije te rezultatima mapiranja zdravstvenih potreba i postojećeg stanja zdravstvenog sustava. Drugim riječima, trebalo je vremena da "učitelji" shvate da su u pravu bili "učenici" kad su tvrdili da im je birokratski iz ruku oteto i ono malo prakse na koju su računali za studentskih dana.
No, u MZ-u kažu da će s uvođenjem nove prakse za mlade liječnike trebati pričekati nove zakone, točnije Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji bi se mogao prihvatiti do kraja ove godine jer je dio sredstava dobivenih od EK uvjetovan uvođenjem jednog vlasnika za sve bolnice. Potom bi trebao slijediti i Pravilnik za uvođenje Nacionalnog programa, koji se očekuje do polovice 2023.
- Zasad nas nisu kontaktirali iz Ministarstva zdravstva po tom pitanju, ali naš stav je jasan. Bili smo protiv ukidanja staža za mlade liječnike, odnosno zalagali smo se za strukturirani staž koji bi trajao godinu dana, a u čijem bi u središtu bili objedinjeni bolnički prijem (OHBP), izvanbolnička hitna i primarna zdravstvena zaštita jer nema smisla da se obilaze subspecijalistički odjeli, već da se pripremi mladog liječnika tako da nakon staža može samostalno raditi - kaže predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić.
Podsjeća da je HLK još 2016. predala MZ-u prijedlog reforme staža.
- Kad se vidjelo da se ide u ukidanje staža 2018., pokušali smo to promijeniti u razgovoru s tadašnjim ministrom Milanom Kujundžićem i pomoćnikom Vilijem Berošem, ali nije išlo. Tvrdilo se da zbog ispregovaranog i potpisanog s EK to nije moguće. Mi smo pak smatrali da ništa nije upisano u kamenu i da su promjene ipak moguće, ali na kraju je staž ukinut. No, i dalje držimo da je staž potreban jer će povećati sigurnost mladih liječnika i pacijenata te kvalitetu zdravstvene skrbi - zaključuje dr. Luetić.
Kako je drugdje u EU
Da je Nacionalni edukacijski program za mlade liječnike dobra ideja i smjer razvoja u kojem postoji veliki potencijal smatra i dr. Aleksandar Džakula iz Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar", koji se bavi javnim zdravstvom.
- Takav bi program omogućio mladim liječnicima da se profesionalno formiraju, steknu znanja i vještine koje trebaju za rad u praksi, ali uz aktivno sudjelovanje. Program mora biti odmak od birokratiziranih oblika "staža", kad su se samo prikupljali potpisi - objašnjava Džakula.
- Mladi liječnici žele i trebaju učenje i nova znanja, posebno u okruženju realnog sustava. Nerijetko i sami plaćaju razne tečajeve ne bi li se što bolje spremili za izazove kakvi su, primjerice, suočavanja s hitnim stanjima. Čini se da nitko nije zadovoljan postojećim radom pod nadzorom, iako imamo situaciju da na stotinama radilišta mladi liječnici mogu dobiti kvalitetne mentore i cjelovito se osnažiti za samostalan rad, ali i dobiti priliku da upoznaju različite dijelove sustava, situacije, pa i krajeve Hrvatske - kaže dr. Džakula.
Budući da i u drugim zemljama EU mladi liječnici imaju staž, jasno je da to treba biti uobičajena praksa. Naime, u Austriji liječnici imaju tri godine staža, u Njemačkoj godinu i pol, u Švedskoj 21 mjesec, a u Danskoj 18 mjeseci.