Problem s već uobičajenim ljetnim nestašicama zaliha krvi u bolnicama ovog bi ljeta mogao poprimiti još ozbiljnije razmjere zbog vraćanja bolnica redovnom radu. S obzirom na to da su zbog pandemije COVID-19 odgađani elektivni zahvati, kao i u većine pacijenata čije stanje nije zahtijevalo hitnu intervenciju, njihov povratak u bolnice koje u ovom trenutku rješavaju svoje zaostatke iz trećeg pandemijskog vala, ozbiljno narušava sustav opskrbe krvnim pripravcima, javlja Novi list.
Predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu u Kliničkom bolničkom centru Rijeka prof. dr. Sanja Balen ističe kako je povratak u normalu u posljednjih mjesec dana rezultirao vrlo teškom situacijom kad je riječ o opskrbi krvnim pripravcima.
– Primjerice, u utorak je u Zavodu krv darivalo 12 osoba, a izdali smo 124 koncentrata eritrocita. Ne treba biti velik matematičar da se zaključi da postoji problem. Ne smijemo zaboraviti ni da naš Zavod opskrbljuje krvnim pripravcima tri županije, dakle, pored Primorsko-goranske još i Ličko-senjsku i Istarsku županiju. Sada kada ponovo radimo u punom pogonu mjesečno nam nedostaje preko 250 doza, koje smo ranije, prije pandemije, povlačili iz drugih transfuzijskih centara u Hrvatskoj, ističe Balen.
Sve krvne grupe u minusu
Prema njezinim riječima bolnice u Lovranu i Puli su veliki potrošači krvnih pripravaka, što znači da kad riječka bolnica šalje apel, onda je to možda i najmanje zbog KBC-a Rijeka jer u takvim trenucima krv nedostaje u svim trima županijama.
– Očekujem da će u lipnju i srpnju potrebe biti još veće jer svi kronični bolesnici koji nisu dolazili u bolnicu, onkološki i hematološki primjerice, koji na kroničnoj bazi primaju transfuzije da bi si popravili kvalitetu života, svi sada pojačano dolaze. Bojim se ljeta jer i inače ljeti postoje nestašice krvi, a čini mi se da ćemo ovo ljeto biti stalno na apelu.
- S druge strane apeli su vrlo nezahvalni jer se ljudi vrlo brzo priviknu na apele te više i ne čuju. Tako smo sada u razmaku od dvadeset dana išli dvaput s apelom, a nama su zalihe tada bile ispod 200 doza. Osobno ne pamtim kad se to posljednji put dogodilo. Naše zalihe na dnevnoj razini moraju biti preko 300 doza i mi dnevno izdajemo preko 100 koncentrata eritrocita koji su ekvivalent pune krvi, a kad se tomu pribroje koncentarti trombocita i plazma, na dnevnoj razini izdajemo sigurno oko 180 krvnih pripravaka, a ako nam je ulaz doza njih 20, doista ne znam odakle ćemo crpiti potrebne krvne pripravke, upozorava Balen, dodajući kako u ovom trenutku riječkom Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu nedostaju sve krvne grupe.
Odgađaju se operacije
Ravantelj lovranske bolnice prof. dr. Branko Šestan potvrdio je kako Klinika za ortopediju u Lovranu već dulje vrijeme ima problema s nedostatkom krvnih pripravaka zbog čega su prisiljeni odgađati operacije.
– Mi smo najveća ortopedija u Hrvatskoj, a očito nemamo dovoljnu populaciju darivatelja koja bi pokrila potrebe naših pacijenata koji dolaze iz cijele Hrvatske. Čekanje kod nas postoji samo zbog nestašice krvi. Tada se dogodi da pacijente koji više dana u bolnici čekaju na operaciju otpustimo kući u slučaju da žive u blizini. Oni su tada u pripravnosti i na zahvat ih pozivamo čim se pojavi njihova krvna grupa. U slučaju pacijenata koji nam dolaze iz Dalmacije to baš i nije izvedivo tako da su oni prisiljeni čekati u bolnici dok se ne pojavi njihova krvna grupa, objašnjava Šestan za Novi list.