U paleti predizbornih obećanja SDP najavljuje i novi zakon o konoplji koji bi, kažu, u idućih deset godina otvorio 100.000 novih radnih mjesta. Cilj je potpuna legalizacija konoplje koja bi se, kako je otkrila Mirela Holy, koristila u industriji, u prehrambenoj industriji, koju bi osobe kojima služi za liječenje mogle same legalno proizvoditi, a mogla bi se koristiti i u rekreativne svrhe.
- Lex cannabis će omogućiti bolesnim ljudima da sami legalno i jeftino proizvode medicinske pripravke koji im život znače, ili da ih kupe u ljekarnama i ovlaštenim trgovinama. Onima koji rekreativno uživaju u konoplji omogućit će se da sami uzgajaju konoplju ili da je legalno kupe u ovlaštenim trgovinama. To će rasteretiti našu policiju i pravosuđe jer će se suzbiti crno tržište i kriminal, a od poreza će profitirati državni i lokalni proračuni. Pokrenut će se mnogi poduzetnički projekti i osnažiti hrvatska ekonomija. Što se tiče turizma, smanjit će se sezonalni i potaknuti održivi cjelogodišnji turizam - kaže Holy o ciljevima koje SDP želi postići novim zakonom o konoplji.
Zaostajemo za EU
Poseban zakon SDP bi, ako osvoji vlast, donio već u prvih mjesec dana mandata. Holy tvrdi da je potreban posebni, takozvani Lex cannabis, jer se korištenjem svih potencijala konoplje u industrijske, turističke, rekreativne i medicinske svrhe u sljedećih 10 godina može otvoriti 100.000 radnih mjesta u različitim sektorima kružne i bioekonomije te podići produktivnost rada i resursa sa sadašnjih 13.000 eura dodane vrijednosti po zaposlenom na 41.000 eura dodane vrijednosti (prosjek EU).
- Hrvatska jako zaostaje za EU po pitanju produktivnosti resursa u svim sektorima bioekonomije.
Produktivnost resursa Hrvatske iznosi samo 38% prosjeka EU. Produktivnost resursa je omjer BDP-a i domaće potrošnje resursa, iz čega je vidljivo da smo daleko rastrošniji u korištenju resursa od europskog prosjeka, što se direktno reflektira i na ostvarenu dodanu vrijednost - kaže Holy.
Nastavlja da je konoplja sjajan čistač tla, ima i veliki CO2 apsorpcijski kapacitet te je idealna sirovinska alternativa za proizvodnju papira, tekstila, kemikalija, boja i lakova, građevinskih materijala, hrane, kozmetike, biogoriva, farmaceutike i biokompozita. - Hrvatska ima sjajne prirodne predispozicije za uzgoj ove vrste koja je sirovinska osnova za proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću pa buduća strategija razvoja bioekonomije Hrvatske nužno treba imati fokus upravo na industriji konoplje - ističe naša sugovornica.
Puni potencijal
Na pitanje što nedostaje promjenama koje je iniciralo Ministarstvo poljoprivrede kako bi olakšalo poziciju uzgajivačima, odgovara da su zadnje izmjene Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga donijele pozitivne promjene u smislu liberalizacije onih sorti industrijske konoplje koje imaju udio THC-a manji od 0,2% te su najavile mogućnost uzgoja konoplje u medicinske svrhe, ali samo za farmaceutske tvrtke.
- No, pravilnik koji je trebao regulirati uzgoj konoplje s većim udjelom THC-a od 0,2% u medicinske svrhe nije donesen, pa tako u Hrvatskoj nije moguće uzgajati indijsku konoplju. Spomenute promjene, osim toga, ne omogućavaju iskorištavanje punog potencijala konoplje. Konoplja je jedna vrsta koja ima nekoliko glavnih podvrsta koje se sve mogu križati i tako proizvoditi nove sorte za različite primjene.
Sa sadašnjim ograničenjem sorti na one koje imaju udio THC-a manji od 0,2% nemoguće je iskoristiti fenomenalan znanstveno-tehnološki, gospodarski, okolišni i društveni potencijal ove biljke. Naime, sorte do 0,2% THC u pravilu su prehrambene sorte, a konoplja koja se uzgajala u Hrvatskoj i koristila kao sirovina u tekstilnoj i industriji užadi imala je udio THC-a čak do 8% te je sada njezin uzgoj zabranjen. To najbolje pokazuje besmislenost sadašnje regulacije konoplje - tvrdi Holy.
Konoplja za “zelenu industrijalizaciju”
Navodeći razloge zbog kojih bi se Hrvatska trebala više okrenuti uzgoju konoplje, Holy kaže da se nalazimo pri dnu gospodarske razvijenosti EU, a udio turizma u BDP-u je zabrinjavajuće visok, što Hrvatsku čini izrazito ranjivom.
- Hrvatska uvozi 50% hrane i energije iako smo bogati resursima kojima bismo mogli osigurati samodostatnost u ovim sektorima. Konoplja može pokrenuti zelenu industrijalizaciju Hrvatske te time u relativno kratko vrijeme smanjiti našu ovisnost o sezonalnom turizmu i uslužnim djelatnostima.
Kao važan dio bioekonomije konoplja može biti jedan od važnih čimbenika zelene transformacije Hrvatske s trenutne neodržive linearne prema održivoj kružnoj ekonomiji - argumenti su koje iznosi Mirela Holy. Ističe da je ova tranzicija ključna razvojna politika EU sadržana u Zelenom novom planu koji predviđa potpunu transformaciju Europe u klimatski neutralni kontinent do 2050. godine.
- Poticanje industrija baziranih na konoplji jedan je od segmenata te transformacije. Naime, konoplja suzbija i klimatske promjene jer ima sposobnost apsorpcije CO2 koja je četiri puta veća od mnogih vrsta drveća - zaključila je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....