Načelnik Sućuraja Ivan Slavić naslijedio je općinu u ozbiljnim problemima. Ne riješi li imovinsko-pravni spor oko prodaje zemljišta u uvali Perna-Vinogradine, njegova bi mala općina s 500 stanovnika mogla bankrotirati.
Sumnjiva investicija
Njegov je prethodnik, naime, norveškoj kompaniji Prima Property Croatia Nekretnine, osnovanoj 2007. za ulaganje u turističke nekretnine, prodao dvije parcele u toj prekrasnoj uvali pod uvjetima obročne otplate, za četiri milijuna eura. Rate su trebale biti uplaćivane po dinamici koja bi ovisila o donošenju prostorno-planske dokumentacije, ali nisu uplatili ni milijun eura. Norvežani su još prije pet godina na području uvale naumili graditi hotelsko-apartmansko naselje s više tisuća ležajeva. To bi u potpunosti izmijenilo turističku ponudu relativno zapuštenog Sućurja, istočne strane Hvara, koja danas služi uglavnom kao tranzitna točka odnosno trajektna luka pri dolasku na otok Hvar.
No, u priču se umiješala država koja sada tuži Općinu tvrdeći da je, prema Zakonu o šumama, riječ o šumskom dobru koje je zapravo u vlasništvu države. Iz toga bi proizlazilo da je bivši načelnik, nezavisni Ivan Vitali, prodao zemlju koja nije vlasništvo Općine. Zbog te situacije Norvežani sada žele raskinuti ugovor, a pet milijuna kuna, koliko su uplatili, Općina je odavno potrošila i iz svog skromnog proračuna, koji s realne, prihodovne strane ne prelazi tri milijuna godišnje, teško da to može vratiti.
- Poseban je problem što je u kupoprodajnom ugovoru navedeno da će Općina voditi sudske sporove s bilo kime tko bi mogao osporiti njezino vlasništvo, sve do razine Visokoga trgovačkog suda. To znači deset godina sudovanja s državom zbog čega će, kada izgubimo spor, odšteta Norvežanima biti i još veća - kaže načelnik Slavić.
To je samo početak dramatičnog zapleta koji je doveo Sućuraj u stanje permanentnog rata za vrijednu i skupu zemlju.
Baš je iz ove malene otočke općine krenula afera Bankomat, u kojoj se bivšem čelniku Hrvatske poštanske banke Josipu Protegi sudi za pogodovanje pojedincima kroz davanje visokorizičnih kredita državne financijske institucije.
Financijska prevara
Naime, 2005. još se jedan “investitor” pojavio na otoku. Riječ je o tvrtki Dakma Svetozara Gadže, koja je od privatnih vlasnika, točnije od Ante Jeličića, ujaka bivšeg načelnika općine Vitalija, otkupila zemljište u uvali Mrtinovik. Za turističke sadržaje bilo je predviđeno čak 80 hektara zemlje, što je bila najveća takva zona na Jadranu. Riječ je o uvali samo nekoliko stotina metara udaljenoj od sada sporne uvale Perna-Vinogradina. Dakma je zemljište platila 2,8 milijuna eura, a potom na temelju hipoteke od HPB-a zatražila kredit i dobila oko osam milijuna eura.
Zemljište su kupili kao ‘šumu’, a onda je Općina 2006. promijenila prostorni plan i to je postalo građevinsko turističko zemljište. Cijena zemlje naglo je - naravno - skočila, pa su od HPB-a dobili još jedan kredit u iznosu od pet milijuna eura.
Kredite nikad nisu vratili.
Kako do zemlje
Slavić kaže kako su u kaznenoj prijavi koju su podnijeli protiv Općine, a koja je zapravo pokrenula aferu Bankomat naveli kako je samo dio novca od zemljišta završio na računu vlasnika, riječ je o 1,1 milijun eura. Ostatak novca distiribuiran je na račune još četiri osobe, među kojima je i supruga bivšeg načelnika Vitalija na čiji je račun, prema navodima iz kaznene prijave, sjelo 229 tisuća eura. Nova vlast smatra da je to ‘nagrada’ bivšem načelniku koji je garantirao da će zemljište biti građevinsko. U toj uvali i dalje raste samo šikara jer traje sudski proces.
Za vrijednu zemlju u Sućuraju vode rat i građani, stanovnici Sućurja, ali i ostalih mjesta na Hvaru, Splićani i drugi iz Hrvatske.
U ovom trenutku postoji pedeset sudskih sporova u kojima ljudi tuže Općinu i tvrde: ‘To je naša zemlja. Mi smo stari vlasnici’.
Dokaza vlasništva, naravno, nema jer je sva ta zemlja općenarodna imovina još od Austro-Ugarske. Građani pokušavaju dokazati da su njihovi daljnji preci imali agrarno pravo na tu zemlju. Jedini način da dođu u posjed zemlje je tužba za utvrđivanje vlasništva.
Ako je zemljište građevinsko, potrebno je tužiti Općinu, a ako je poljoprivredno ili šumsko - državu koju u takvim slučajevima zastupa građanski odjel ODO-a. Općina je nedavno donijela odluku da neće stvarati probleme vlasnicima zemlje te se neće ni pojavljivati na ročištima, zbog čega će, ogluhom, zemljište prijeći u vlasništvo stvarnih korisnika. Država nije tako široke ruke pa se spori za zemljišta koja smatra svojima.
- Oni su ti koji se odriču zemlje ogluhom, a ta je zemlja zapravo državna. Na temelju takvog ponašanja pogoduju privatnim vlasnicima, a štete državnom proračunu - tvrdi sugovornik.
Sumnja i u ozbiljnost norveškog konzorcija.
- Tko kaže da oni nisu kao i Dakma - tvrtka osnovana samo da na temelju hipoteka podiže kredite. Dosta mi je kvaziinvestitora i mešetara koji pljačkaju otok i državu. Najavili su pet tisuća ležajeva, iako je jasno da to nije izvedivo s obzirom da otok nema osnovnu infrastrukturu za takvo što. To je nebulozno i sve se radi samo s ciljem da se domognu novca od financijskih institucija, za tko zna koje projekte - kaže.
U aferi Bankomat Dakma je dobila novac, a da nekretninu nije platila, samo na temelju predugovora, a slične predugovore privatni su vlasnici potpisali i s Norvežanima, zbog čega se naš sugovornik pribojava da je riječ samo o još jednom pokušaju izvlačenja novca.
- U više navrata pozivao sam USKOK i splitsko tužiteljstvo da dođu na otok, poslao sam im sve raspoložive materijale, ali nikada se ništa nije dogodilo. Želim da se konačno utvrdi tko ovdje laže i petlja - kaže naš sugovornik blizak prošloj općinskoj vlasti.
Bivši načelnik Ivan Vitali kaže da se prodaja zemljišta u uvali Perna-Vinogradina radila u suradnji s općinskom pravnom službom.
- Naši odvjetnici rekli su nam da je neprijeporno riječ o općinskom vlasništvu. Sve smo učinili prema proceduri i ne osjećam se odgovornim - kaže Vitali. No, neobično je da je Općina raspisala natječaj za prodaju zemlje čak dva mjeseca prije nego što se u zemljišnim knjigama uknjižila kao vlasnik.
‘Nisam uzeo mito’
- Odvjetnici su nam tako sugerirali i ja tu doista nemam odgovornosti - kaže Vitali koji je “sto posto siguran da nije ni u čemu pogriješio”.
- Što se tiče zemlje iz afere Bankomat, točno je da je mom bratu i supruzi došao novac od tog zemljišta, no radi se o zemlji koja je izvorno bila u vlasništvu mog djeda i internim dogovorom među članovima obitelji novac je tako raspoređen. Što je Dakma dalje radila s tim zemljištem njihova je stvar, no moj je ujak njima to legalno prodao. Istraživao me i USKOK pa ništa nisu pronašli - kaže nam Vitali.
Što se tiče Norvežana, i bivši načelnik počinje sumnjati kako nije riječ o ozbiljnim investitorima jer se već više od pet godina u uvali nije dogodilo ništa, a istočna strana otoka još je posve neizgrađena.
Načelnik prijavio lažno prebivalište u Sućurju
Osim mešetarenja zemljištem, bivšem načelniku Vitaliju spočitavaju i lažnu prijavu prebivališta na temelju koje je dobio mandat općinskog načelnika, a sada vijećnika. I to su prijavili.
- Načelnik je prijavljen na adresi Riva 5. Snimite kakva je to kuća - govori nam Slavić.
Uistinu, riječ je o staroj, derutnoj kući urušenog krovišta, koja ne zadovoljava osnovne standarde za život. U vrijeme našeg posjeta u njoj su bili građevinski radnici.
- Kada smo ga prijavili, očito je dobio informaciju da će sve biti u redu ako krene sređivati kuću, pa sada to radi. Sve donedavno to je bila ruševina u kojoj nije moguće stanovati. Vitali zapravo živi u Opuzenu, kamo se priženio - kažu Hvarani.
- Trenutno živim kod roditelja u Sućurju, a kuća mi se rekonstruira. To da živim u Opuzenu stara je priča, ali nema veze s istinom. Problem je što kuću godinama nisam uspio rekonstruirati i prije nekoliko godina sam se prijavio na Rivu 5 kako bi je mogao lakše popraviti, no zbog raznih obaveza to nisam stigao učiniti. Tako je krenula priča o mom lažnom prebivalištu, a ako sačekaju još nekoliko mjeseci, vidjet će da će kuća biti rekonstruirana i da ću u njoj živjeti - odgovara.
Općini prijeti bankrot zbog zemljišta
- Nije mi jasno zašto je u ugovor s norveškim investitorima ugrađena odredba da će Općina voditi spor sa svakim tko pokuša osporiti vlasništvo!? Znači li to da je načelnik pretpostavljao da će se država javiti kao stvarni vlasnik? Uostalom, čak je i Državno odvjetništvo prije prodaje poslalo dopis kojim Općini savjetuje da zemljište ne prodaje dok se ne utvrdi vlasnik. I ja sam tada iz oporbe sugerirao da novac bude uplaćen na poseban, depozitni račun kako ga ne bismo trošili dok ne dobijemo potvrdu da je sve u redu. Ništa od toga nije poslušano. I sada smo pred bankrotom - kaže načelnik općine Slavić.
Tko mešetari zemljištem?
1. Norveška investicija: Novi slučaj mešetarenja?
Norveški investitori kupili su zemlju od općine za gradnju hotela. Država tvrdi da općina nije smjela prodati jer je zemlja - državna. Sumnjivo je to što je u kupoprodajnom ugovoru navedeno da će Općina voditi sudske sporove s bilo kime tko bi mogao osporiti njezino vlasništvo! - Tko kaže da nisu i oni osnovani samo da na temelju hipoteka podižu kredite? - sumnjaju mještani.
2. Afera Bankomat: Zemlja blokirana dok traje suđenje
Iz Sućuraja je krenula afera Bankomat. Tvrtka Dakma Svetozara Gadže, od Ante Jeličića, ujaka bivšeg načelnika općine, otkupila je zemljište u uvali Mrtinovik u kojoj je za turističke sadržaje 2001. bilo predviđeno 80 hektara, što je bila najveća takva zona na Jadranu. Dobili su kredit HPB-a od 8 milijuna eura, a na računu vlasnika završilo je 1,1 milijun eura. Zemljište je kupljeno kao šumsko, a onda prenamijenjeno u građevinsko. Kredit nikad nisu vratili HPB-u. Zemlja je blokirana dok traje suđenje.
3. Tužbe građana: Šef Općine dijeli općinsku zemlju
Više od 50 ljudi podnijelo je tužbe protiv Općine za komade zemlje u dvije uvale. Ako se Općina ogluši na tužbu zemlja prelazi u njihovo vlasništvo. Novi načelnik Općine dobio je izbore jer mu se program temeljio na obećanju ogluha! Općina je nedavno i donijela službenu odluku da neće stvarati probleme. Država se spori za zemljišta koja smatra svojima. - Odriču se zemlje ogluhom, a ta je zemlja zapravo državna. Pogoduju privatnim vlasnicima, a štete državnom proračunu - kaže naš sugovornik.
4. Specijalni rat: Tajni susret na šumskoj cesti
Općinski vijećnici gotovo svakodenevno podižu kaznene prijave jedan protiv drugog. Sadašnji i bivši načelnik vode nemilosrdnu bitku na pitanju: tko se bavi kriminalom, jedan ili drugi. Pet stotina stanovnika posvađani su do te mjere da ne razgovaraju. Jedan sugovornik, politički protivnik načelnika, nije se htio sastati na javnom mjestu nego je tražio da se nađemo na šumskoj cesti, a automobil je parkirao iza grma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....