U programu N1 televizije gostovali su poznati znanstvenik Ivan Đikić te znanstvenik i član Vladinog znanstvenog savjeta Gordan Lauc.
"Ono što vidimo u čitavoj Europi jest da je pandemija u brzom širenju. Nažalost, trenutno smo u periodu velikih nepoznanica, jer ne znamo dokle to može ići. Hrvatska dosta zaostaje za drugim zemljama. Ovaj tjedan će vjerojatno biti 3000 i nešto zaraženih, ali sigurno nećemo doći na 10 tisuća dnevno", rekao je Lauc i dodao: "Ja se osobno nadam da se približavamo vrhuncu".
"Globalno mi nismo na vrhu, mi smo na početku jednog vala. Brojevi su uistinu zabrinjavajući, više od 500 tisuća zaraženih dnevno u svijetu. Ne dijelim preveliki optimizam zbog utjecaja virusa na zdravlje ljudi", nadovezao se Đikić.
"Dovoljno je reći da je ovo jedan od najopasnijih virusa koje smo sreli u zadnjih 100 godina. Brzo se širi, zahvaća sve, utječe i na zdravstveni sustav. Ovaj virus je najopasniji i jer nije najsmrtonosniji, jer je blokirao cijeli svijet. Mi već godinu dana nemamo normalan život, to je globalna kriza", rekao je Đikić i dodao da se virus može kontrolirati pravim mjerama.
"To smo pokazali na proljeće, a to sad pokazuju i neke druge zemlje. Potreban je oprez i pravilno testiranje. Ovaj virus nije samo zdravstveni problem, to je virus koji ulazi u društvo, u sve pore, od radnika, socijalnih službi i zdravstva i zato je opasan", rekao je Đikić.
Na pitanje kontrolira li Hrvatska virus, Đikić ne može odgovoriti potvrdno.
"Rado bih rekao da kontroliramo virus, ali brojevi su važni i govore nam da moramo biti izrazito oprezni. Još se nismo dovoljno probudili što se tiče potrebnih mjera", rekao je Đikić za N1.
'Prijeći ćemo brojku od 30 mrtvih dnevno za nekoliko tjedana'
"U ovom trenutku nitko u Europi i na zapadu ne kontrolira širenje virusa, on se širi sve brže u najvećem dijelu Europe. Ali ta brzina širenja nije povezana sa strogošću mjera u pojedinim zemljama. Ovaj virus je moguće suzbiti ovakvim mjerama u ranijim fazama pandemije. Nažalost, mi to više ne možemo, nitko u Europi to ne može napraviti i sad moramo pokušati usporiti brzinu širenja. No većinu ljudi koju zarazi ovaj virus neće ubiti i većina neće biti hospitalizirana. Razloga za osobnu paniku nema, ali moramo se potruditi da smanjimo broj zaraženih, ali i ovaj broj koji imamo će toliko opteretiti zdravstveni sustav da će ljudi biti ugroženi i zbog nekih banalnih problema koje bi medicina inače vrlo lako riješila", rekao je Lauc te dodao: "Mi ćemo sigurno prijeći brojku od 30 mrtvih dnevno za nekoliko tjedana. Broj zaraženih u Europi je toliki da nitko ne može zaustaviti širenje pandemije", naglašava Lauc.
"Ovdje se radi o horizontalnom širenju virusa, jer ga više ne kontroliramo i tu pojedinačne mjere više ne funkcioniraju. Apelirao sam prvenstveno na Vladu da se fokusiramo na strateški program koji bi predvidio mjere do kraja godine, da na temelju toga možemo znati koje su nam mjere pravilne i dobre. Mislim da se previše fokusiramo na aspekt zdravstvene kontrole virusa - broj zaraženih u bolnicama - ali puno ozbiljniji je globalni kontekst, jer to je društveni, socijalni, ekonomski problem. Imate i psihološki utjecaj na građane, ljudi žive pod velikim stresom i bez adekvatnog odgovora ćemo gubiti bitku s virusom", rekao je Đikić.
"Apeliram na premijera da preuzme vodstvo i da u suradnji s ministarstvima stvori strateški program i prezentira ga javnosti, to očekujem od njega", rekao je Đikić za N1 televiziju.
"Situacija u društvu jako je polarizirana. Dio ljudi se užasno boji da će umrijeti, a dio smatra da je to sve prevara. Kad komunicirate prema jednoj skupini, one druge odbijate od sebe i oni postaju neprijatelji, a mi smo zadnjih pola godine imali period kad nije bilo loše i živjeli smo kao da pandemije nema. Kad pogledate čitavu Europu, i zemlje sa strogim mjerama tijekom ljeta i zemlje koje su imale gotovo nikakve mjere sad su gotovo u identičnoj situaciji", rekao je Lauc.
On također smatra kako nam sad dolazi na naplatu to što dolazi zima i to što se ovaj virus ponaša kao tipični sezonalni virus.
'I premijer i predsjednik pokazuju neozbiljnost'
"U Hrvatskoj su uloge Vlade i Stožera jako pomiješane, ali za znanstvenike su brojevi sve. Mi moramo uvijek pohvaliti Vladu kad radi nešto dobro. I u lipnju smo zaista bili na nuli, ali zbog raznih razloga mi smo se previše opustili, proglasili pobjedu nad virusom, nama zima tek dolazi, mi smo u kolovozu prekinuli turizam jer smo dobili informacije izvana o tome koliko je zaraženih kod nas. Nama je trebao kvalitetni turizam s dosta testiranja. Hrvatska se u rujnu našla na listi najgorih u Europi, a danas smo u sredini ljestvice - ističe Đikić pa dodaje:
"Moj savjet je da zajednički radimo, i premijer koji treba preuzeti ulogu iznad Stožera koji je nekapacitiran, jer ovo je puno šira kriza. Treba nam druga vrsta borbe nego na proljeće. Svi trebamo raditi da napravimo najbolji plan, da građani prežive i jesen i zimu. Ljudi su preopterećeni, preumorni i sad izlaze problemi na površinu. Ne možemo zatvarati oči i govoriti da Vlada radi dobro.. I premijer i predsjednik u ovom trenutku pokazuju neozbiljnost. To ne ukazuje na dobar put".
"Mogu se složiti s kolegom Đikićem da je trenutak da počnemo svi razmišljati o tome što nas čeka. Za dva tjedna nas čeka gore i ono što radimo danas odlučit će o onome što će biti za više tjedana", nadovezao se Lauc.
On smatra kako moramo gledati zemlje koje su nama slične.
"Nikad dosad nisam vidio političare koji su toliko slušali znanstvenike, ali znanost sad nema apsolutni odgovor. Taj konsenzus je ono do čega se pokušava doći i na savjetu i na Stožeru, ali mislim da Stožer igra jednu odmjerenu politiku koja pokušava sagledati sve, jer ovo nije samo pitanje virusa i broja zaraza, mi moramo preživjeti, mi moramo imati što jesti na proljeće, moramo školovati djecu. Nije lako biti u koži onoga koji donosi odluke", izjavio je Lauc. Smatra kako je odluka o propusnicama i zabrani putovanja na proljeće bila pogrešna, no tvrdi kako bi podržao sve druge odluke Stožera.
Đikić se osvrnuo i na ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslava Capaka.
"Zbunjuje me kad kolega Capak kaže da ne uvodimo antigene testove jer nisu dovoljno osjetljivi, a oni se koriste u Njemačkoj i Americi. Tako se gubi renome i povjerenje i s takvim načinom je Stožer sebe doveo u nezahvalnu poziciju, a i sad zbog pogrešaka koje su radili imaju malo povjerenje i u struci i u javnosti", rekao je.
'Sad imamo akumulaciju problema'
"Stožer može bolje raditi, a što se tiče znanstvenog savjeta, tu ima vrhunskih znanstvenika, ali jedan od naših vrhunskog virologa, Stipe Jonjić, nije u tom savjetu. Danas je Nenad Ban, vrhunski znanstvenik, morao korigirati gospodina Radmana, koji govori da su ove godine brojevi smrtnosti manji nego prošle. Njegova izjava je potpuno kriva. Zašto mi kao znanstvenici moramo korigirati drugog znanstvenika? Takve poruke potpuno uništavaju ono što radi Vlada i Stožer. Zato mislim da znanstveni savjet mora imati svoju unutrašnju kontrolu i kritiku i negativnosti kojih je bilo u ovom periodu. Kad je Beroš ovoga ljeta rekao da je virus oslabio, i Lauc i ja smo rekli da to nije istina, a onda je Primorac iz istog tog Znanstvenog savjeta na televiziji rekao da to jest istina", izjavio je Đikić za N1.
"Ja bih bio sretniji da možemo više testirati i imati antigenskih i seroloških testova, ali mi živimo u najsiromašnijoj zemlji EU. Da smo mi bogatiji, i Đikić bi vjerojatno radio u Hrvatskoj, a ne u Njemačkoj. Ne bih se složio da je uzrok nepovjerenja u Vladu u tim nekim koracima, jer i u drugim zemljama ima nepovjerenja u vladu u kojima se puno više testira. Postoji dio ljudi koji tvrde da je ovo prevara", ističe Lauc.
"Ne vidim da će mjere koje su sad donešene imati najbolji učinak. Glavne mjere su distanca, provjetravanje, održavanje higijene, micanje ljudi iz zatvorenih prostorija... Pripreme se rade u miru. Mi smo imali 2 i pol mjeseca mira da se pripremimo za danas, tad smo trebali pripremiti antigene testove. Trebali smo angažirati institute, otvoriti mjesta za testiranje po cijeloj Hrvatskoj. I Amerika i Njemačka i Švedska su uspješnije od nas jer su uređenije i organiziranije. Stožer se trebao spremiti za danas. U isto vrijeme smo trebali brinuti o liječnicima i medicinskim sestrama, ovo što sad imamo je akumulacija problema tijekom ljeta", nadovezao se Đikić.
"Apsolutno je ključni problem preopterećenost zdravstvenog sustava. Slažem se s Radmanom da u Hrvatskoj zbog covida nije umrlo jako puno ljudi, nekoliko stotina na 50.000 koliko ih inače umre, to nije tako velik problem. Ali fokusiranje na smrtnost je pogrešno jer će više ljudi umrijeti zbog ostalih problema koje je uzrokovao virus, nego od samog virusa. Zdravstveni sustav nam puca po šavovima i zato će nam umrijeti puno više ljudi", rekao je Lauc.
"Izjave Miroslava Radmana su neznanstvene i netočne, to se ne može objasniti ni na koji drugi način nego da je to neozbiljno. Velik broj ljudi želi čuti pravu informaciju, mali broj ljudi vjeruje u zavjere. I oni koji se jako boje su manjine. Ne bih se fokusirao na te manjine, nego na većinu ljudi. Mi smo imali na proljeće jedan pozitivan patriotski pristup. A ovakve izjave poput Radmanove vam sve poruše. Vi sad imate mlade koji se na taj način zabavljaju jer eto, nitko nije umro ove godine, a mi smo praktički godinu dana u zatvoru, samo radi toga su brojevi mali. Pogledajte brojeve iz New Yorka - deseci tisuća mrtvih, samo zato jer su zakasnili i nisu primijenili prave mjere, a mi jesmo i tako smo se spasili. Ako se nastavimo neozbiljno ponašati, mi ćemo lako doći do 5000 mrtvih", izjavio je Đikić.
'Lockdown će doći ako će brojevi biti gori'
Lauc je rekao kako je on veliki protivnik lockdowna.
"Ako to definiramo kao set mjera koje ljudima zabranjuju kretanje i neke aktivnosti, mi smo vidjeli da to ne funkcionira. Argentina je bila mjesecima u strogom lockdownu, a došla je do brojki kao u Brazilu gdje toga nije bilo. Važno je javnosti objasniti da svatko od nas ima moć kontrole širenja virusa. Ja vjerujem u razum hrvatskog čovjeka. Mislim da će se ljudi sad početi ponašati ozbiljnije", kaže Lauc za N1.
"Atipično je da političari zazivaju policijski sat bez adekvatnih brojki, ali mi moramo znati koji su to brojevi na kojima ćemo uvoditi naredne mjere. Tek nakon nekoliko ozbiljnih mjera mi možemo govoriti o policijskom satu. Švedska je primjer kako ne raditi, imala je 10 puta više mrtvih od Danske. Švedska nije došla do kolektivnog imuniteta. Ja mislim da ne smijemo lagati javnost i zato moramo reći da će lockdown doći ako će brojevi biti gori. Ja ne želim da se to dogodi", rekao je Đikić.
"Ja sam za sveobuhvatni program koji uključuje i kazne, a imali smo kazne i na proljeće. Ne smijemo se zavaravati. Slažem se s Laucom - ako brojevi dođu do toga da moramo uvesti lockdown, to će se dogoditi. Nije istina da lockdown ne radi, to je jedino što i radi. Vidi se to i na primjeru Kine. I baš zato što si Hrvatska ne može dozvoliti novi lockdown, treba reći ljudima da će se on dogoditi ako se stvari ovako nastave. No do tad imamo još puno mjera i puno posla na povratku povjerenja. Kad 80% ljudi poštuje mjere, onda stvari funkcioniraju, ako je manje od toga, onda ne", zaključio je Đikić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....