Jedna od prvih reakcija na predstavljeni paket vladinih mjera kojima će se ublažiti inflantorni udar stigla je od SDP-ovog zastupnika i bivšeg ministra financija, Borisa Lalovca koji je vrlo zadovoljan i pohvalio je Vladu.
- Vlada je prihvatila sve što smo predlagali. Kazao sam da paket pomoći može iznositi pet milijardi kuna, a Vlada je odredila 4,8 milijardi. Vidim da su prihvatili sve što sam govorio da je potrebno za umirovljenike, ali i u odnosu na hranu - kazao je Lalovac napominjući kako se ovaj put pokazalo da je moguć dobar dijalog između vlasti i oporbe, te da je on dobar za građane.
- Ako smo mi u SDP-u pridonijeli da se donesu ovakve mjere, onda je moje zadovoljstvo još veće - kazao je Lalovac napomenuvši da ga ne smeta ni ako je Vlada kopirala SDP-ove prijedloge jer je najvažnije da se premosti inflatorni udar.
'Mjere su zakašnjele'
Zvonimir Troskot iz Mosta kaže da u njegovoj stranci paket mjera smatraju zakašnjelim jer je dosta građana već stradalo pod udarom inflacije zbog porasta cijena energenata.
- Pozdravljamo smanjenje PDV-a, ali je to kratkoročna mjera kojom Vlada ne gubi ništa jer je cijena plina toliko porasla da se Vlada samo odriče ekstra profita i gotovo je na nuli.
Kao dodatan problem Troskot ističe da je Vlada kroz ovaj model poslala poruku kako se vraća monopol u energetici jer lokalni proizvođači ne mogu isporučivati energiju po novim cijenama. - HEP će preuzeti monopol – konstatirao je Troskot.
Ističe kako je još u siječnju ministra gospodarstva Tomislava Čorića upozoravao na cijene i predlagao da se određene subvencije s Fonda za energetsku učinkovitost transferiraju građanima.
- Izostaje prava energetska politika da smanjimo ovisnost o uvoznim energentima struje i plina iz Mađarske, a nema ni mjere za zaštititu poduzetnika kojima su lokalni opskrbljivači jednostruko raskinuli ugovore – kaže ovaj Mostovac dodajući da je kroz jamstvenu nacionalnu strategiju poduzećima trebalo osigurati ublažavanje inflatornog udara kroz beskamatne zajmove uz uvjet da ne otpuštaju radnike.
- Paket mjera je obuhvatio dosta široku populaciju, od kućanstava do poduzetnika i poljoprivrednika. Pozdravljamo ga jer svaka pomoć kada inflacija diže cijene dobro dođe – kaže predsjednik IDS-a Dalibor Paus.
- Mi u IDS-u smatramo kako treba voditi računa da gospodarstvo bude otpornije na ovakve situacije kada se ciklički događaju krize. Gospodarstvo je krhko i pored kriznih mjera treba raditi reforme da bude otpornije. Cijene energenata će i dalje rasti i ne očekujemo da će se situacija bitno poboljšavati u idućim godinama – rekao je Paus uz opasku kako su mjere dobre, ali su mogle biti ranije donesene, tim prije što se još koncem prošle godine znalo da će inflacija rasti iznad onog što se predviđalo.
Trošarine na gorivo
Po mišljenju zastupnice Centra, Marijane Puljak, mjere koje je Vlada predložila namijenjene su građanima, za ublažavanje inflatornog udara, ali ne i poduzetnicima koji su puno očekivali.
- Ovim mjerama nisu zapravo dobili ništa jer im od pomoći mogu biti isključivo značajni rezovi poreza i smanjivanje nameta, što se nije dogodilo. Ako su ove mjere smanjenja PDV-a trajne, predstavljaju mali korak prema trajnom poreznom rasterećenju i taj korak pozdravljamo. Međutim, nismo čuli da su prihvaćeni prijedlozi o smanjivanju trošarina na gorivo i uvođenju plivajućih trošarina, koje trenutno odnose više od 60% cijene goriva. Država se očito nije spremna odreći tog prihoda – rekla je Puljak.
Jednokratne naknade smatra populističkim potezom koji dugoročno neće imati nikakvog efekta. -U konačnici, otvara se i pitanje na koji način Vlada misli nadoknaditi 4,8 mlrd kuna u proračunu? Nijedna politika koja se bavi samo posljedicama u trenutku kad nastupi kriza, ne može riješiti problem niti popraviti standard građana, čak ni najboljim mogućim mjerama. Bez promjene modela lošeg upravljanja, kao i jače kontrole i prihoda i rashoda one naprosto ne mogu biti dugoročno učinkovite. Primjer naplate potraživanja u slučaju Državnih nekretnina to slikovito opisuje – zaključila je Puljak.