Na kraju 2014. godine na hrvatskim su sudovima bila 574.783 neriješena predmeta, 119.068 manje nego na kraju 2013., što je najmanji broj neriješenih predmeta u zadnjih 25 godina - stoji u godišnjem izvješću predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina o stanju sudbene vlasti u 2014.
Dio izostavljen
To znači da je na isteku prošle godine u prosjeku svaki sudac imao 765 neriješenih predmeta. Usporedbe radi, na kraju 2012. na jednog je suca dolazilo 905 neriješenih predmeta.
Hrvatin, međutim, u izvješću napominje da u 574.783 neriješena sudska spisa na kraju prošle godine nisu ubrojeni i neriješeni zemljišnoknjižni te predmeti iz sudskog registra, koje rješavaju ovlašteni referenti. Kad se toj masi pribroje i ove dvije vrse predmeta, tada se broj neriješenih predmeta na kraju 2014. penje na 616.986.
Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin uputio je ovih dana Saboru drugo po redu izvješće o stanju sudbene vlasti koje na 120 stranica sadrži podatke o broju neriješenih sudskih predmeta po granama sudovanja, godišnjem priljevu novih predmeta, upozorava na materijalno-financijske i organizacijske uvjete rada na sudovima.
Kliknite na sliku za uvećanje prikaza
Manji priljev
Obaveza čelnika sudske vlasti da Saboru podnosi godišnja izvješća o stanju sudbene vlasti relativno je nova, uvedena je izmjenama Zakona o sudovima početkom 2013. U masi od 574.783 neriješena predmeta na kraju prošle godine najveći dio, čak 68 posto, čine sudski spisi iz građanske grane suđenja i oni iz nadležnosti trgovačkih sudova. Ostalih 32 posto neriješenih predmeta su iz kaznene, upravne i prekršajne grane suđenja.
Najveće smanjenje broja neriješenih spisa na kraju prošle u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je na Visokom upravnom sudu RH. Taj sud naime, uglavnom zbog uvođenja upravnih sudova prvog stupnja koji su preuzeli rješavanje glavnine upravnih predmeta na kraju prošle, imao je samo 1556 neriješenih predmeta, što je čak 80,7 posto manje nego na kraju 2013.
Nakon njega najveće smanjenje je na prekršajnim sudovima - prvostupanjskih prekršajnih predmeta je čak 52,9 posto manje nego na kraju 2013., a drugostupanjskih 42,8 posto dok je Visoki prekršajni sud prošlu godinu završio sa 25,5 posto neriješenih predeta manje u odnosu na 2013.
To smanjenje na prekršajnim sudovima objašnjava se primjenom zakona, zbog čega je priljev predmeta na te sudove u protekloj godini znatno smanjen. Zanimljivo je i kretanje broja neriješenih predmeta na Vrhovnom sudu: dok je Kazneni odjel tog suda lani znatno povećao ažurnost i kraj prošle godine dočekao sa 25 posto predmeta manje nego što ih je imao godinu ranije, građanski odjel tog suda je na kraju 2014. imao čak 27,4 posto više neriješenih predmeta nego godinu ranije. Ovdje valja podsjetiti da je iz imovinskih kartica sudaca vidljivo da upravo suci građanskog odjela Vrhovnog suda ostvaruju najveće prihode (neki i preko 200.000 kuna godišnje) na arbitražnim sudovima Hrvatske gospodaske komore i drugim honorarnim poslovima koje obavljaju uz sudačku dužnost na Vrhovnom sudu.
Veći broj savjetnika
Među onima koji su na kraju 2014. imali više neriješenih predmeta nego na kraju 2013. su kazneni sudski odjeli zaduženi za ratne zločine (10,6 posto) i upravni sudovi prvog stupnja (16,4) posto.
Hrvatska je u EU druga po broju sudaca na broj stanovnika. Prema Hrvatinovu izvješću na kraju prošle godine bilo ih je 1903, što je 29 sudaca manje nego na kraju 2012. I dok se u protekle dvije godine broj sudaca lagano smanjio, broj sudskih savjetnika i stručnih suradnika u istom se razdoblju povećao za 61. Broj sudskih vježbenika u zadnjih sedam godina u neprekidnom je pada: 2007. na sudove su primljena 193 sudska vježbenika, a prošle godine svega 3.
Sudačka se profesija u Hrvatskoj izrazito feminizira - čak dvije trećine sudaca u Hrvatskoj (69 posto) su žene. Najviše ih je na općinskim sudovima, a udio im se smanjuje prema vrhu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....