U OBRANI ŠEFA

Krunoslav Katičić odgovorio na kritike ustavnih stručnjaka na račun Plenkovića: ‘Ulizujete se politički protiv struke‘

Premijer je u Saboru izjavio kako je jedino što je u životu članova Vlade bitno to da imaju povjerenje Andreja Plenkovića

Krunoslav Katičić

 Damjan Tadic/Cropix

Krunoslav Katičić, potpredsjednik saborskog Odbora za pravosuđe iz kluba zastupnika HDZ-a, oglasio se na društvenim mrežama povodom članka novinarke Jutarnjeg lista Ivanke Tome - koji je pridodao objavi - o kritikama ustavnih stručnjaka na račun predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, vezano uz njegovu izjavu u srijedu u Hrvatskom saboru kako je jedino što je u životu članova Vlade bitno je da imaju povjerenje Andreja Plenkovića.

"U svim udžbenicima ustavnog prava (po kojima predaju i koji su službena literatura na zagrebačkom pravu) jasno piše kako nema najvišeg tijela vlasti. I na kraju - parlament je iznad izvršne vlasti u skupštinskom sustavu kakav je postojao u vrijeme bivše Jugoslavije. Ulizuju se politički protiv struke… jadnije ne može. Ako su tako pametni nek se lijepo obrate nadležnom sudu (za to bas nisam siguran znaju li koji je) i ospore te akte premijera", poručio je Katičić.

​Tekst Ivanke Tome na koji se referira Katičić prenosimo u cijelosti:

Jedino što je u životu članova Vlade bitno je da imaju povjerenje Andreja Plenkovića. Izgovorio je to premijer Plenković u srijedu u Saboru kada je prilikom imenovanja novog ministra gospodarstva Damira Habijana replicirao zastupnici Urši Raukar Gamulin jer mu je rekla da je to već šesti ministar kojega imenuje nezakonito.

Odvratio joj je da "citira neke pravne i ustavne stručnjake, odnosno prepisuje ono što oni govore, a što je potpuno besmisleno".

"Kad ja dobijem mandat da sastavim Vladu, na temelju potpisa i odluke predsjednika, jedina stvar koja je u životima članova Vlade bitna je da imaju moje povjerenje. Ako ga nemaju, ne mogu biti ministri. Bolje zaboravite na te stručnjake i bavite se praksom", poručio je premijer podgrijavši netrpeljivost prema ustavnim pravnicima.

Kada su upozoravali na manjkavosti u proceduri izrade novog Zakona o izbornim jedinicama, nazvao ih je ljevičarima (doduše, poslije se korigirao i objašnjavao izjavu), a nisu mu sjela ni njihova upozorenja da ministre ne može smjenjivati tako što će im tajnica napisati rješenje, kao ni ukazivanje na nezakonitost u proceduri stupanja na snagu novog Zakona o izbornim jedinicama.

Ključna procedura

Ustavnopravni stručnjaci premijeru odgovaraju da takvim stavovima pravo podređuje politici, čime ugrožava vladavinu prava, upozoravaju da krši odredbe hrvatskog Ustava, ponaša se kao kancelar i ne razumije razliku između francuskog i hrvatskog sustava. Najavljuju mu zasluženi i argumentirani odgovor.

"Povjerenje mandatara je jako važno, ali je važna i saborska procedura jer mi nemamo kancelarski sustav u kojemu premijer samostalno imenuje i razrješava ministre, nego postoji predstavničko tijelo iz kojega u parlamentarnom sustavu vlada crpi svoje povjerenje", kaže profesor Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Jer, pojašnjava dalje, kad bi isključivo voljni element premijera bio bitan, onda bi Sabor davao povjerenje samo premijeru, a on bi radio što hoće. Kod nas nije tako niti tako funkcionira parlamentarni sustav vlasti u kojemu vlada proizlazi iz predstavničkog tijela i odgovara predstavničkom tijelu.

Matija Miloš s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci upozorava da se Plenković ne poziva na pravne argumente.

"Tvrdnja da ministar jedino u njega gleda kao u sunce i, kao što se suncokret okreće prema suncu, ministar se okreće prema predsjedniku Vlade, nije pravni argument. To je argument, kao što je i sam premijer rekao, političke realnosti. Ali pravo nije istovjetno političkoj realnosti. U šoku sam da netko tko je završio najstariji i najveći pravni faklutet u državi to ne zna ili ima obraza prešutjeti", kaže Miloš.

image

Tomo Medved, Andrej Plenković i Krunoslav Katičić

Davor Pongracic/Cropix

Njegov kolega s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Đorđe Gardašević, navodi i da je "predsjednik Vlade prilično u zabludi kada uspoređuje francuski i hrvatski sustav i sebe uspoređuje s Macronom".

"Macron je predsjednik Republike, a Plenković je predsjednik Vlade. Usto ide činjenica da je Francuska država s polupredsjedničkim sustavom, a mi imamo parlamentarni sustav. Također, u Francuskoj je usvojeno stajalište da predsjednik vlade i članovi vlade politički mogu odgovarati, a u praksi i odgovaraju, predsjedniku Republike. Kod nas je drugačije i ta usporedba s Francuskom nema temelja. Predsjednik Vlade bi trebao bolje proučiti francusko i hrvatsko ustavno pravo", kaže Gardašević.

Manipulacija Ustavom

Njegova kolegica s katedre Ana Horvat Vuković ​izričita je u stavu da premijer zaobilaženjem Sabora prilikom razrješavanja ministara zaobilazi Ustav i u tim slučajevima narušava vladavinu prava. "Ali je to i dalje manje zabrinjavajuće od lakonske marginalizacije glasa stručnjaka koji prokazuju politiku u trenucima kada ona manipulira Ustavom. Pravna država jasno je ugrožena kada neka od grana vlasti zauzme stav "Ustav – to sam ja!" Iznad premijera, naime, nije isključivo Bog, već Hrvatski sabor, a nad svim granama vlasti stoji vrhovnik - Ustav. Taj Ustav trenutno zahtijeva da Sabor bude taj koji razrješava ministre, bilo izričito - izglasavanjem nepovjerenja starom, bilo implicitno - izglasavanjem povjerenja novom ministru", kaže prof. Horvat Vuković.

Prof. Miloš kaže da nije iznenađen izjavom da su besmislice to što govore ustavni stručnjaci.

"Kada smo imali Zakon o izbornim jedinicama koji je protuustavno stupio na snagu, vidjeli smo da u vladajućoj garnituri nema osjećaja za to da se ne može u suvremenoj Europi, osim ako nam uzor nije ​Viktor Orbán​, pravo podređivati samovolji političkog trenutka", kaže Miloš.

Gardaševiću je zabrinjavajuće to što "premijer ne razumije koncept Ustava u koji je ugrađena sloboda znanstvenog stvaralaštva i sloboda izražavanja". "Mi smo u otvorenom društvu i o tim se stvarima treba razgovarati i razgovarat će se", poručio je.

Reakcija ustavnopravnih stručnjaka

Đorđe Gardašević

- Predsjednik Vlade očito ne razumije što piše u Ustavu, kako tražiti u Saboru da se izabere novi ministar ako nije zadovoljan postojećim. Nema izravnu ovlast da smijeni ministra, ali može tražiti da to učini Sabor tako da nominira novoga i onda Sabor izborom novog ministra smjenjuje staroga.

Matija Miloš

- Odrekao sam se mnogo čega u životu da bih se mogao ozbiljno baviti ustavnim pravom. Nisam uvrijeđen, nego zabrinut i svi bismo trebali biti, jer je ovo pokušaj da se vladavinu prava podredi volji jednoga čovjeka. Premijer se mora držati Ustava ili postupa protivno hrvatskim interesima

Vedran Đulabić

- Ako predsjednik Vlade više nema povjerenja u nekog ministra, sasvim je legitimno da traži njegovu smjenu. To ne problematiziram, ali Ustav jasno propisuje kako se to radi. Ne izdavanjem rješenja o razrješenju ministra, već na način da ode u Sabor i traži da Sabor izglasa novog ministra

Ana Horvat Vuković

- Ako bismo se dosljedno držali stava da se ustavni osigurači mogu eliminirati jer ionako je u pravilu Sabor jednako Vlada, to bi zapravo značilo destrukciju diobe vlasti i svođenje zakonodavne vlasti na dnevnu volju Vlade, što je ne samo nonsensično, nego i istinski ugrožavajuće za demokraciju

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 01:21