KRIZA U DRŽAVNIM FINANCIJAMA Ovo je studija koju hrvatska Vlada ne želi vidjeti

Rezultati poslovanja strateških i društava od posebnog državnog interesa pokazuju da ona još uvijek posluju sa značajnim i visokim troškovima koji prijete fiskalnoj stabilnosti države.

Monetizacija autocesa čini se opravdanom mjerom za hvatanje kratkog predaha za državu', tvrde Anto Bajo s Instituta za javne financije i Marko Primorac, Ekonomski fakultet u Zagrebu u aktualnom osvrtu Instituta s naslovom 'Restrukturiranje javnih društava ključ uspjeha reformi javnog sektora u Hrvatskoj'.

Oni su se u tom znanstvenom radu pozabavili Izvješćem o poslovanju trgovačkih i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog državnog interesa u prvoj polovici godine, kojeg su krajem rujna objavili Ministarstvo financija i Državni ured za upravljanje državnom imovinom. Nakon što su pomno proučili predstavljne brojke i podatke došli su do zaključka da, ako i država da autoceste u koncesiju na 30 ili 50 godina, to neće bit dovoljno, jer strateške državne tvrtke značajno zaostaju u provedbi reformi i ostvarenju zacrtanih planova.

'Bez cjelovitog restrukturiranja svih javnih društava i državnih agencija , koji se mora temeljiti na jasno utvrđenom strateškom opredjeljenju o broju i vrsti društava od posebnog interesa, te bez nastavka provedbe privatizacije, utjecaj tih poduzeća na fisklanu poziciju države i dalje će biti visok', upozorili su Bajo i Primorac. Kvalitetnim restrukturiranjem trgovačkih i komunalnih tvrtki te regulatornih agencija stvorit će se, smatraju oni, temelji za reformu državne uprave.

U svom radu nisu se libili ni iskritizirati Vladu i Sabor zbog njihovog igrnorantskog odnosa prema Izvješću o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa. Upozorili da takvo ponašanje za sobom povlači i posljedice. Nedostatak javne rasprave i interesa Vlade i Sabora loši su signali koji dovode u pitanje opravdanost strateške kategorizacije tih društava ustvrdili su autori te dodali.

Ozbiljan su problem izrazito visoke potencijalne obveze 56 strateških državnih tvrtki, u prvom redu misle na izdana jamstva. To bi, kako ističu, 'i dalje moglo srozavati kredibilitet države'. Istaknuli su da se dugovi tih firmi ne smanjuju. Na pola godine obveze tih trgovačkih društava bile su 85,8 milijardi kuna gotovo isto koliko su bili i lani.

Kada se pak gledaju ukupne polugodišnje financijske obveze prema kreditnim i ostalim financijskim i nefinancijskim institucijama, one iznose 69,6 milijardi kuna i bilježe tek maleno smanjenje od 0,8 posto u odnosu na polovicu prošle godine.

Stoga, naglasili su, u pojedinim društvima, većinom iz željezničkog, cestovnog i zračnog sektora , prisutni su visoki financijski rizici koji prijete stabilnosti državnih financija i to zbog visoke razine zaduženja čije obveze jamči država.

Zbog čega privatni revizori?

Ante Bajo i Marko Primorac postavili su i pitanje zašto reviziju poslovanja strateških tvrtki ne obavlja Državni ured za reviziju, već taj posao rade razne privatne revizorske tvrtke. No, u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom neslužbeno pojašnjavaju kako država ima svoje mehanizme kontrole i revizija, a da uvijek, kada se primjeti neko odstupanje, u tvrtke može ući i porezni nadzor. To nije ništa neuobičajeno, već smo imali sluačjeve da su u državne, pa tako i strateške tvrtke, pročešljali poreznici, tvrde u DUUDI-ju.