IVICA PETANJAK

KRČKI BISKUP NA 75. OBLJETNICI STRADANJA STANOVNIKA ZRINA 'Ovdje su partizani 1943. počinili genocid nad Hrvatima, nepravda nije ispravljena do danas'

 
Na fotografiji: Ivica Petanjak
 Tea Cimaš / CROPIX

Sedamdeset i peta obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u subotu, 8. rujna, na blagdan Male Gospe, točno na dan kada su prije 75 godina partizani spalili ovo povijesno hrvatsko mjesto, dio stanovnika pobili, a sve preživjele raselili, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin.

Program obilježavanja započeo je molitvom ispred križa podno Starog grada Zrina, rodnog mjesta Nikole Šubića Zrinskog, te mimohodom do mjesta srušene župne crkve Našašća sv. Križa koju su 1943. godine srušili partizani. Ova obljetnica okupila je više od tisuću hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske, a ponajviše je bilo prognanih Zrinjana i njihovih potomaka. Slavlju su nazočili i izaslanik Predsjednice RH general Mile Ćuk, ministar državne imovine Goran Marić, župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić, te članovi Hrvatskog generalskog zbora.

Misno slavlje na mjestu srušene crkve predvodio je krčki biskup Ivica Petanjak u zajedništvu s domaćim, sisačkim biskupom Vladom Košićem. Biskup Košić izrazio je nadu da će se konačno ispraviti i velika nepravda i da će se Zrinjanima vratiti njihova oteta imovina. Istaknuo je kako Biskupija nakon više godina teške borbe počinje graditi spomen-crkvu Našašća Sv. Križa ovdje, uz temelje srušene crkve.

- Želimo u njezinu kriptu položiti zemne ostatke pronađenih kostiju pobijenih i umrlih Zrinjana. Želimo na portalu te crkve urezati imena 291 ubijenog Zrinjana u Drugom svjetskom ratu i poraću. Da se ne zaboravi, poručio je sisački biskup.

U homiliji, biskup Petanjak je rekao kako 'ovo mjesto za svakog Zrinjanina ima posebno značenje jer je na ovom mjestu stoljećima bila župna crkva Našašća svetog Križa i jer su na ovom mjestu, kako su pokazala nedavna arheološka istraživanja, bili pokopani oni koji su još u srednjem vijeku živjeli i umrli ovdje'.

- Volio bih da svi oni koji se posljednjih dvadesetak godina na današnji dan okupljaju ovdje, kao i oni koji nam dolaze kao dragi gosti, pa i oni koji se ovdje pokažu samo radi vijenaca i svoga imena, da svi znadete i pokušate zapamtiti: Zrinjani i njihovi potomci dolaze ovdje u Zrin o blagdanu rođenja Blažene Djevice Marije, jer su na današnji dan prije 75 godina zadnji puta zvona zvonila, zadnji puta su Zrinjani išli u procesiji i zajednički se Bogu molili. Mi dolazimo u Zrin na današnji dan da ovdje slavimo svetu misu za žive i za pokojne. Sveta misa je središnji događaj i razlog našeg dolaska, a nakon nje da se mi susretnemo. Sve ostalo je za nas sekundarno i manje važno, i zato se svih ovih godina događa da se Zrinjani nakon mise udalje s ovog mjesta, jer nakon svete mise i razloga našeg dolaska nastavljamo međusobno druženje oko stola s obiteljima i prijateljima. Zašto odlazimo nakon svete mise? Iz jednostavnog razloga što ne želimo sudjelovati u kazalištu koje se organizira svake godine s vijencima i govorima i izaslanstvima i velikim riječima, a bez konkretnih djela. Ne želimo biti fotografija za promociju bilo kome koji je u Zrinu samo na današnji dan da se fotografira, a kad je riječ o zločinu, genocidu, nepravdi koja je Zrinjanima učinjena i kad bi tu nepravdu trebalo ispraviti tada nema ni kamera, ni fotografa, ni predstavnika civilnih vlasti, ni otvorenih vrata, ustvrdio je biskup Petanjak.

Krčki biskup Petanjak, inače potomak Zrinjana, podsjetio je kako su 'ovdje prije 75 godina smišljeno i planski, partizanski dušmani, pod znanjem i odobrenju Vrhovnog Štaba NOB-a, sustavno uništili sve obitelji ovog mjesta zato što su bili Hrvati i katolici, u Hrvatskoj. Sve su to činili planski i sračunato, tako da se cjelokupna imovina opljačka i konfiscira do dana današnjega, da se mjesto zapali, da se žene i djeca protjeraju i da im se do danas ne omogući povratak. Mi se već 75 godina pitamo: Znamo da su nas partizani pobili, opljačkali, raselili,... jer imamo njihove dokumente koji o njima svjedoče kao zločincima, koji doduše nikada nisu i neće odgovarati za svoje zločine. Ali se pitamo: Po čijem to diktatu danas, 75 godina nakon učinjena zločina, nema tog zakona i tog Sabora u Hrvatskoj koji želi i hoće nepravdu ispraviti? U koju to državu trebamo otići i tko bi to kome i od koga trebao reći: Ispravite nepravdu', poručio je između ostalog biskup Petanjak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 20:17