PROMJENA

KRAJ ZIMSKOG RAČUNANJA VREMENA U noći sa subote na nedjelju miču se kazaljke

 Darko Tomas / EPH

Ljetno računanje vremena u 2016. godini počinje u nedjelju, 27. ožujka, u dva sata ujutro, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 h računa kao 3 h, objavio je Državni zavod za mjeriteljstvo.

Proljetno računanje vremena znači i da vozači preko dana neće morati na svojim automobilima paliti svjetla, no kao i uvijek policija upozorava da dolaskom ljepših vremena dodatno vode računa o biciklistima i motociklistima, koji se s proljećem češće nalaze na cestama.

Također, mijenja se obračun električne energije - od nedjelje, 27. ožujka struja će se obračunavati prema višoj tarifi u razdoblju od 8 do 22 sata, a prema nižoj tarifi noću, od 22 do 8 sati, podsjećaju iz Hrvatske elektroprivrede (HEP).

Svrha ovog pomicanja sata je bolja usklađenost između sati dnevnog svjetla i radnog vremena kao i školske nastave. Vlade ga inače opravdavaju kao mjeru uštede energije obzirom da se tako omogućuje učinkovitije korištenje sunčevog svjetla tijekom ljetnih mjeseci.

Kad je riječ 'ljetnom vremenu' jedna američka studija pokazala je da pomicanje kazaljke jedan sat naprijed i gubitak jednog sata sna povećava do 25 posto rizik od srčanog udara idućega ponedjeljka u odnosu na ostale ponedjeljke u godini. S druge strane, rizik od srčanog udara smanjuje se za 21 posto prvoga utorka nakon što se sat vrati na standardno vrijeme i ljudi spavaju sat vremena dulje.

Do toga zaključka stručnjaci su došli analizirajući podatke o primanju pacijenata u bolnice u Michiganu. Proučavali su primitke prije promjene na ljetno računanje vremena i one u ponedjeljak nakon toga i tako četiri godine zaredom.

Do srčanih udara općenito najviše dolazi ponedjeljkom, vjerojatno zbog stresa uzrokovanog početkom novog radnog tjedna i s time povezanim promjenama u obrascu spavanja, rekao je voditelj istraživanja, kardiolog Amneet Sandhu.

Prijedlog o pomicanju satova 1895. godine iznio je novozelandski entomolog George V. Hudson, a desetak godina kasnije slične se ideje, neovisno o Hudsonu, dosjetio i Britanac William Willett. Argument koji je iznosio u prilog ovome bila je ušteda energije, no Willett je bio ljubitelj i igrač golfa te je htio još koji sat dnevne svjetlosti u večernjim satima kako mrak ne bi prekidao igru.

Ljetno su vrijeme prvi uveli 1916. godine Njemačka i njezini saveznici u Prvom svjetskom ratu, kako bi uštedjeli na ugljenu. Sljedeće godine im se pridružila i Britanija sa svojim saveznicima, dok su Rusija i Sjedinjene Države pričekale još koju godinu. Rusija je prije dvije godine nakon tri desetljeća posljednji put pomaknula satove prema naprijed i otad ih nije micala natrag na zimsko (standardno) vrijeme.

Prema Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2016. godini, ljetno računanje vremena završava 30. listopada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 21:31