Na nedavnom sastanku liječničkih udruga s premijerom Andrejem Plenkovićem jedan od zahtjeva liječnika bio je ukidanje obveza specijalista prema bolnicama koje su im plaćale specijalizaciju. Drugim riječima, ne žele obvezu da moraju odraditi pet godina nakon specijalizacije u tim bolnicama, niti pristaju na plaćanje odštete ako odu u drugu ustanovu. U ovom trenutku odšteta iznosi oko 35.000 eura. Zaključak je da će se o "tome još razgovarati, ali se mora voditi briga i o javnom interesu, a to znači da manje atraktivne bolnice ne bi ostale bez liječnika" jer većina želi raditi u velikim gradovima. Naime, posljednjih nekoliko godina liječnici gotovo u svakom istupu spominju tzv. robovlasničke ugovore, uz napomenu da takve obveze ne postoje u drugim europskim zemljama.
Novi trendovi
No, sve vrijeme razgovora o "robovlasničkim ugovorima" gotovo da se i nije postavljalo pitanje o uvjetima za specijalizacije koje raspisuju privatnici jer su oni donedavno bili rijetkost. Ipak, u posljednje je vrijeme sve više privatnih klinika koje raspisuju specijalizacije, a na naš upit imaju li kandidati neke obveze prema njima nakon završene edukacije većina kaže kako se "to podrazumijeva jer si ne mogu dopustiti da stotinjak tisuća eura ode u vjetar", tj. konkurenciji.
"Dosad smo imali pedesetak specijalizacija za liječnike koji su radili kod nas i dakako da su oni imali obvezu prema klinici. To što se pokušava stvoriti osjećaj da prijenos znanja ništa ne vrijedi je neprihvatljivo. Ulaže se u ljude, omogućavate im da nešto nauče, a to će ih stajati oko 100.000 eura, ali samo ako napuste kliniku odmah nakon završene specijalizacije. Nemamo tu obvezu zato da bismo zaradili. U praksi nikad nisam nikome naplatio specijalizaciju ako je nešto ranije otišao, ali treba odraditi minimalno četiri godine. Primjerice, netko dobije priliku otići u Abu Dhabi ili London i njemu ne naplatite to preostalo neodrađeno vrijeme, odnosno ako odlazi u drugu zemlju, ali ako bi otišao konkurenciji, onda se naplaćuje", ističe Nikica Gabrić, vlasnik Klinike Svjetlost.
Dodaje kako bi ne imati nikakvu obvezu nakon specijalizacije značilo da većina specijalista ostaje u Zagrebu ili nekom drugom većem gradu. To nije dobro za Hrvatsku. Drži da nije poanta u kazni, nego da se odradi što je ugovoreno. "Ljudi moraju shvatiti da nema besplatne večere, ali ni besplatne edukacije. Edukacija nešto vrijedi. U tog će se liječnika i dodatno ulagati cijeli radni vijek. Mora biti ugovorena odšteta. Ne možemo potpuno liberalizirati specijalizacije", zaključuje Gabrić.
Naime, specijalizacije kod privatnika tek postaju aktualne jer većina privatnih zdravstvenih ustanova sve donedavno uopće nije raspisivala vlastite specijalizacije. Imali su veliki bazen u javnom zdravstvu i uspješno privlačili liječnike većim primanjima i petodnevnim radnim tjednom. No, vremena su se promijenila i sve veća primanja u javnom zdravstvenom sustavu (plaća, prekovremeni, dežurstva) takva su da privatnici teško mogu ponuditi značajno više, a povećanje plaća koje slijedi još će dodatno smanjiti ponudu. Zato se u posljednje vrijeme sve više privatnika odlučuje za vlastite specijalizacije. "Mi smo dosad imali šest specijalizanata. Obveza im je odraditi kod nas onoliko koliko je trajala specijalizacija. U 7 godina samo je jedan naš specijalizant zatražio raskid ugovora, i to dva mjeseca prije završetka obveze", kaže vlasnik Medikola, Ivan Rajković. Napominje da je riječ o ugovoru koji potpisuju dvije strane iz kojeg se vide i prava i obveze.
Drukčija praksa
No, u Radiochirurgiji imaju drukčiju praksu. Naime, tek su na početku obuke vlastitih specijalizanata u javnim klinikama i zasad u ugovore ne stavljaju moguću odštetu. "Imamo dva specijalizanta, i to kirurgije i onkologije, a za još jednog se čeka odobrenje Ministarstva zdravstva. Uvjereni smo da će ti liječnici ostati kod nas i bez obveze u ugovoru zahvaljujući dobrim uvjetima. No, u slučaju da nakon specijalizacije odluče otići, bio bi to veliki financijski i stručni gubitak za nas", priznaje Dragan Schwarz, ravnatelj Radiochirurgije. Kaže da se na izostavljanje obveze specijalizantima odlučio temeljem vlastitog iskustva jer je nakon specijalizacije "morao raditi tamo gdje se nije dobro osjećao".
Slično razmišljaju i u Specijalnoj bolnici Sveta Katarina koja ima četiri svoja specijalizanta.
"Držimo da ćemo uvjetima u kojima rade i mogućnostima dodatnih edukacija u inozemstvu uspjeti zadržati te mlade ljude u svojoj bolnici", kaže ravnatelj Igor Borić. No, nema odgovor na pitanje što ako ipak odluče, primjerice, otići u inozemstvo, što bi bolnici prouzročilo gubitak od 400.000 eura.
"Poliklinika Aviva još nije raspisala svoje specijalizacije jer smo u fazi povezivanja naših ustanova i preseljenja na novu lokaciju, ali namjeravamo krenuti i u to. No, sigurno je da će ugovori biti sukladni Pravilniku o specijalizacijama, odnosno postojat će prava, ali i obveze", ističe ravnateljica Klinike Aviva, Nevenka Kovač.
Očito je da će povećanje broja specijalizacija privatnih ustanova mijenjati i neke odnose u tom dijelu zdravstva. Naime, teško je očekivati da će davati prava bez obveza. "HLK drži da bi stimulacija mladih liječnika bila dobra opcija za privlačenje u manje atraktivna područja. Možda bi bolnice ili, pak, županije mogle davati dodatna sredstva tijekom specijalizacije kao što se to, primjerice, čine u Poljskoj i Sloveniji. Treba razmotriti sve mogućnosti stimulativnih modela, ali činjenica je da privatnici imaju pravo na svoj poslovni model", zaključio je Krešimir Luetić, predsjednik HLK.