Migranti su prije svega ljudi pa treba štititi njihovo ljudsko dostojanstvo i osmisliti održivu i odgovornu migracijsku politiku i djelotvoran sustav integracije, pri čemu je ključna suradnja državnih institucija i nevladinog sektora, poručeno je u ponedjeljak s međunarodne konferencije "Izbjeglice - perspektive i politike".
Najveći izazov je pitanje učinkovite i brze integracije jer veliki broj ljudi nalazi se na hrvatskoj granici sa željom da uđu ili prođu kroz Hrvatsku, upozoreno je na konferenciji koju je organizirala Isusovačka služba za izbjeglice u povodu Međunarodnog dana izbjeglica.
Barun: Izbjeglice su ljudi kao i mi
"Nazivamo ih svakako - ekonomski imigranti, ilegalci, izbjeglice, tsunami, crnci, muslimani, silovatelji naših žena, Arapi... Zašto koristimo te etikete i kategorije? Možda da druge potaknemo da zaborave na onu jedinu bitnu kategoriju - da su to ljudi. Migranti i izbjeglice su prije svega ljudi kao i mi, u središtu naše pažnje i brige trebaju biti njihova ljudskost i ljudsko dostojanstvo", rekao je ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun.
Državna tajnica za europske i međunarodne poslove Ministarstva unutarnjih poslova Terezija Gras rekla je da hrvatska politika nastoji razviti djelotvoran sustav integracije za ljude koji zakonito dolaze u Hrvatsku.
"To nije lako. Da bi taj proces uspio potrebna je suradnja s institucijama - od ministarstava koja su zadužena za organizaciju tečajeva jezika, preko Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji je zadužen za pronalazak stanova, do zdravstvenih, socijalnih i lokalnih zajednica koje pokušavamo pripremiti na dolazak stranaca kako ne bi bilo zazora, straha i otpora prema tim ljudima", kazala je.
Gras ističe kako je bitno razmišljati o alternativnim opcijama za rješavanje pitanja ilegalnih migranata, čiji se broj povećava. To znači da možda treba rasteretiti sustav azila i vidjeti postoji li način da tim ljudima omogućimo privremeni boravak i prvu radnu dozvolu na koju neće dugo čekati, a dat će im mogućnost da se brže i bolje integriraju, rekla je.
"Ključno je da državne institucije i nevladine organizacije budu na raspolaganju ljudima koji dolaze u Hrvatsku i budu im spremni pomoći u odgovoru na niz pitanja. Upravo zbog manjka potpore oni koji su zakonito došli u Hrvatsku odlučuju je napustiti, što nije u interesu ni njima niti nama", naglašava Gras.
Poručila je da odgovornost za sve što se s migracijskim kretanjima događa ne leži samo na Turskoj, Italiji ili Španjolskoj, već je to odgovornost svih nas i nitko se ne može od toga "proizvoljno abolirati".
"Migracijskim kretanjima smo svi izloženi, neće prestati ni u kratkoročnom niti srednjoročnom razdoblju, to je fenomen s kojim ćemo se nositi jako dugo i zato svi trebamo biti bolje pripremljeni", dodala je.
Lani odobreno 250 zahtjeva za azilom
Hrvatska je 2016. imala najveći broj zahtjeva za međunarodnom zaštitom, njih 2233, lano je to bilo na razini 1883 zahtjeva, dok je ove godine riječ o oko 500 zahtjeva. Prošle godine je odobren najveći broj zahtjeva za azilom, njih 250.
Više od 75 posto onih koji podnesu zahtjeve Hrvatsku napuste prije nego se postupak dovrši, odatle tako veliki nesrazmjer između podnesenih i odobrenih zahtjeva, kaže Gras.
Što se tiče kapaciteta, na raspolaganju je 100 mjesta u prihvatnom centru za imigrante u Kutini i 600 u zagrebačkom hotelu Porin. Gras je najavila da će se ove godine raditi na poboljšanju uvjeta boravka u Porinu, a paralelno se radi na izgradnji novog centru za prihvat u Maloj Gorici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....