SILAZNA PUTANJA

Konačno dobra vijest: Prvi put u godinu dana tijekom 24 sata nitko nije umro od korone

No ukupan broj preminulih premašio je 16.000, pa Hrvatska ima osmi po veličini udio umrlih u svijetu

ilustrativna fotografija

 Sasa Buric/CROPIX

Ove nedjelje, prvi put nakon gotovo godinu dana, u Hrvatskoj nije bilo niti jednog smrtnog slučaja vezanog uz koronavirus. Zadnji je put takav slučaj zabilježen 27. srpnja 2021. Iako je epidemija u silaznoj putanji te brojevi oboljelih i preminulih više nisu udarna vijest, gotovo godinu dana nismo zabilježili dan bez preminulih. I nedjelja je, nažalost, bila izuzetak - već u ponedjeljak je od korone ili uz koronu preminulo pet osoba, čime je ukupan broj preminulih premašio visokih 16 tisuća.

Hrvatska, podsjetimo, ima osmi najveći broj preminulih na milijun stanovnika u svijetu, a od nas su lošiji samo Peru, Bugarska, BiH, Mađarska, Crna Gora i Gruzija.

Sve manje rođenih

Da iznimno loše stojimo govore i podaci Ministarstva uprave, čiji Statistički prikaz objavljen ovih dana govori da je samo u prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj ukupno preminulo 18.008 osoba, što je za gotovo četiri tisuće više od prosjeka pretpandemijskih godina, ali i za gotovo dvije tisuće više nego lani. S obzirom na to da je pao i broj novorođene djece, u prva tri mjeseca ove godine bilježimo gotovo 10 tisuća više umrlih nego rođenih.

Demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dr. Ivan Čipin kaže da je u Hrvatskoj broj umrlih u 2021. bio najveći u posljednjih 75 godina, više od 63 tisuće. Kao razlog navodi najvećim dijelom višak smrtnosti koji se pojavio tijekom pandemije.

image

Ivan Čipin

Davor Pongracic/CROPIX

- Taj višak smrtnosti u visokoj je korelaciji sa službenim evidentiranim brojem umrlih od covida. U prvom tromjesečju ove godine taj se višak smrtnosti nastavio, opet zbog pandemije i posebno je pogodio najstariji dio populacije. No već podaci za travanj pokazuju da se sa smirivanjem pandemije smanjio i taj višak, koji je sad u granicama normalnog. Očekujem da će broj umrlih u 2022. biti niži nego u 2021., i mogao bi se opet spustiti ispod 60 tisuća - govori dr. Čipin i dodaje da je, s druge strane, u 2021. rođeno više djece nego u 2020. i 2019., što može biti posljedica odgode rađanja u prvim mjesecima pandemije, ali i činjenice da nije bilo velikog porasta nezaposlenosti, kao što su neki ekonomisti najavljivali.

- Značajno je pao broj sklopljenih brakova za vrijeme pandemije, no istovremeno je porastao broj djece rođene izvan braka tako da se sad u Hrvatskoj svako treće prvorođeno dijete rađa izvan braka. U prva četiri mjeseca ove godine došlo je do pada broja novorođenih, no taj pad nije dramatičan. Treba pričekati hoće li se nastaviti u narednim mjesecima do kraja godine, ili će broj živorođenih i u ovoj godini oscilirati oko broja od 36 tisuća, što bilježimo u Hrvatskoj u posljednjih pet godina - pojašnjava statističke podatke dr. Čipin.

Epidemiolog dr. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva, kaže kako je 16 tisuća umrlih od korone izuzetno velik broj umrlih u odnosu na broj stanovnika, a kad se tome pridodaju smrti od kroničnih nezaraznih bolesti i sve manji broj rođene djece, situaciju ne ocjenjuje dobrom.

Razlog za optimizam

Ipak, što se same epidemije koronavirusa tiče, smatra da možemo biti optimistični.

- Iako je virus još uvijek među nama, znatno je manje oboljelih na dnevnoj razini, a situacija u bolnicama je povoljna. Naime, u ponedjeljak se u bolnicama liječilo 186 osoba, od čega je njih pet na respiratoru. Smatram da ulaskom u ljetne tople dane ne trebamo očekivati visoke brojeve i pogoršanje epidemiološke situacije. Važno je napomenuti da je jako velik broj ljudi stekao imunitet, bilo cijepljenjem i docjepljivanjem, bilo preboljenjem ili prokuženošću onih koji su preboljeli asimptomatski - navodi dr. Venus.

I dalje, govori, dominira omikron varijanta, koja je vrlo visoko zarazna, ali izaziva blaže kliničke slike.

- Naravno, osobe narušenog zdravlja mogu teško oboljeli i od omikrona, tako da i dalje imamo smrtnih slučajeva - kaže dr. Venus.

Što se prognoza za jesen tiče, smatra da, ne bude li nekih nepredviđenih mutacija virusa, nećemo imati situaciju kao lani.

- Opustiti se ne treba potpuno, naravno, ali smatram da je epidemija u obimu posljednje dvije godine iza nas. No važno je i kako ćemo ući u jesen. Znamo da smo prije dvije godine prekinuli turističku sezonu, a lani smo u jesen ušli s visokim brojevima. Ove godine, pretpostavljam, neće biti tako - zaključuje Venus.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 13:29