Vladin projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu otvorio je brojna pitanja oko zaštite Jadranskog mora u slučaju iznenadnog onečišćenja uslijed izlijevanja nafte.
Brojne udruge “zelenih” mjesecima upozoravaju kako bi jedno izlijevanje nafte u potpunosti uništilo hrvatski turizam i pritom stvaraju kataklizmične scenarije u pravilu se pozivajući na katastrofalne događaje u Meksičkom zaljevu 2010. Strahovi od mogućih ekoloških incidenata su opravdani.
Potencijalna opasnost
Prema posljednjim informacijama, Jadranom godišnje prolazi oko 4000 tankera, od čega manje od polovice uplovljava u hrvatske luke, a ostatak u talijanske i slovenske. Godišnje ti tankeri prema lukama Trst, Venecija, Kopar i Omišalj prevezu 58 milijuna tona nafte. Istovremeno, na talijanskoj strani obale Jadrana nalazi se 38 naftnih bušotina i oko 100 plinskih platformi. Dakle, potencijalni izvori onečišćenja Jadrana su brojni.
Iako je u ovom trenutku aktualna potencijalna opasnost od mogućih naftnih platformi, treba reći da mnogi stručnjaci veću opasnost vide u tankerima. Požar, potonuće i izlijevanje naftnog tereta smatra se najgorim scenarijem na Jadranu. No, takvo se nešto, koliko god se o tome pričalo, dosad nije dogodilo. Usprkos tome, prema podacima Europske komisije i Joint Research Centra, u razdoblju od 1999. do 2002. u Jadranu je godišnje zabilježeno oko 250 izlijevanja nafte, a naftna mrlja koja je pri tome nastala u zbroju iznosi tri površine otoka Cresa.
Tri razine nadležnosti
Hrvatska, tvrde nam naši sugovornici, ima dobro razvijenu proceduru u slučaju incidenata na Jadranu. Na regionalnoj i državnoj razini na raspolaganju su brodovi ekočistači, apsorbirajuće brane, brodovi Obalne straže, avion Pilatus i transportni helikopter Oružanih snaga. Nadležnosti su podijeljene u tri razine, ovisno o veličini incidenta. U slučaju onečišćenja do 2000 četvornih metara nadležne su Lučke uprave i nadležna županija koja aktivira plan intervencije. Aktivira se također Stožer za provedbu Plana intervencija, Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci.
Županijski operativni centar na mjesto nesreće šalje ekobrodove čistače, a Nacionalni stožer daje potporu za dodatna sredstva. U slučaju većeg onečišćenja aktivira se sve potrebno ljudstvo i tehnika na državnoj razini. Treća razina intervencije je globalna. U tom slučaju aktivira se subregionalni sporazum između Hrvatske, Italije i Slovenije o međusobnoj tehničkoj pomoći.
Golemi novi čistač
Nadalje, aktiviraju se snage na razini Europske unije. Za identificiranje lokacije onečišćenja i brodova koji su to izazvali koristi se CleanSeaNet, europski satelitski sustav za otkrivanje izlijevanja ulja u more. Hrvatska ima na raspolaganju 15 brodova čistača i brana, a uskoro bi na raspolaganju trebala imati brod čistač kapaciteta oko 2000 bruto tona koji je u vlasništvu Italije. Potpisan je ugovor o opremanju i brod bi uskoro trebao biti na raspolaganju. On će biti u Trstu i u roku od 24 sata od incidenta kreće na lokaciju. Osim toga, Hrvatskoj su na raspolaganju brodovi čistači stacionirani na Pireju i Malti.
Višemilijunske police
Riječ je o brodovima u privatnom vlasništvu koji se aktiviraju u slučaju incidenta. Kako doznajemo, Hrvatska je u srednjoročnom planu predvidjela nabavu vlastitog broda čistača kapaciteta 500 do 1000 bruto tona, a planira se i opremanje broda “Faust Vrančić” u sastavu Obalne straže za te poslove. Sve poslove na uklanjanju posljedica onečišćenja mora plaća vlasnik broda ili platforme koji moraju imati policu osiguranja za brod ili platformu iz koje se naplaćuje sva počinjena šteta. Stoga je riječ o višemilijunskim policama osiguranja.
Standardne mjere
Ako se u hrvatskom dijelu Jadrana bude eksploatirala nafta, vlasnici platformi će morati, kako bi dobili dozvolu za eksploatiranje, podastrijeti detaljne planove rješavanja svih crnih scenarija te police osiguranja za svu opremu i ljude. Na samoj platformi mora biti sva oprema za lokaliziranje manjih incidenata te obučeni vatrogasci i ronioci. Nadalje, za veće incidente morat će na hrvatskoj obali uspostaviti bazu u kojoj će biti usidren brod čistač, helikopter te posada opremljenih osoba među kojima su ronioci, vatrogasci, zavarivači...
Naši sugovornici tvrde kako je riječ o standardiziranim sigurnosnim mjerama koje poduzimaju naftne kompanije i da Hrvatska u tome neće biti izuzetak.