Koji je sladoled sljedeći? Alarm zbog sve češćeg povlačenja: Otkud pesticidi u omiljenim slasticama?

Možemo li biti sigurni da sladoled, voćni jogurti i krekeri sa sezamom koji danas kupujemo djeci i sebi za ovih toplinskih valova već sutra neće osvanuti na listi proizvoda koji su zabranjeni zbog prekomjernih pesticida?

To pitanje učestalo se ponavlja nakon što je prošlog tjedna Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu u suradnji sa RASFF brzim sustavom za uzbunjivanje EU donijela odluku o povlačenju iz prodaje nekih serija sladoleda Twix, Snickers, Bounty i M&Ms, iz Sparovih supermarketa povučeno je pet okusa sladoleda, a cijele godine pratimo povlačenje proizvoda sa sezamom.

Rigoroznije direktive

Dok je lani ukupno bilo povučeno 13 proizvoda, ove je godine u Hrvatskoj do kraja srpnja povučeno njih čak 31 pod obrazloženjem da su imali u sebi prekomjernu koncentraciju pesticida etilen oksida u aditivima koji se koriste u prehrambenoj industriji. Zabranjen je u EU, a kako nisu postavljene toksikološke referentne vrijednosti, svaka zabilježena koncentracija je alarm za povlačenje.

Sve to su bili povodi za jučerašnji hitni sastanak u Ministarstvu poljoprivrede koji je inicirala Udruga za zaštitu potrošača grada Karlovca - Korana.

- Sastanak je bio konstruktivan i ne samo da smo raspravljali o povlačenju hrane, raspravljali smo o puno širim temama i kako iskontrolirati cjelokupno tržište. Kada je riječ o zadnjem pesticidu, on je povučen u cijeloj Europi jer se našao u aditivu koji je proizveden u trećim zemljama - rekla je za Hinu predsjednica Udruge Marina Novaković Matanić.

Dodaje kako su se dogovorili da će u cijelu raspravu uključiti i Državni inspektorat, Carinsku upravu te Ministarstvo zdravstva koje je nadležno za kakvoću voća koje se nalazi na tržnicama.

- Namjera nam je da zaštitimo zdravlje potrošača i na tome ćemo inzistirati. Razgovarali smo o tim kaznama koje mi predviđamo i za uvoznike i za trgovce - zaključila je Novaković Matanić.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali navode kako je etilen oksid u sladolede i jogurte mogao doći i putem aditiva E410 koji se u industriji za poboljšanje kremoznosti sladoleda dobiva iz sjemenki rogača. Sporni etilen oksid je mogao biti primijenjen kao pesticid u proizvodnji rogača pa tako doprijeti u sladoled ili ga se samo koristilo za stabilizaciju sladoleda.

Međutim, kako su sve novije direktive Europske komisije sve rigoroznije i kako bi zaštitile potrošače u EU snižavaju razine rezidua, pesticida na najmanju mjeru pa se proizvođači hrane i prehrambena industrija sve češće susreću s problemima oko uvoza sirovina iz trećih zemalja.

Niske koncentracije

Mogu uvesti, primjerice, sezam iz Indije, a kada ga ugrade u neki proizvod, onda je problem kada se izmjeri dopuštena koncentracija pesticida u gotovom proizvodu.

Utješno je da HAPIH u svom priopćenju navodi kako koncentracije koje su zabilježene na našem tržištu u povučenim sladoledima nisu opasne za zdravlje, ali pitanje koje zabrinjava potrošače nad punim škrinjama sladoleda jest: Koji je sljedeći? Jer, tko se jednom opeče na mlijeko, puše i na jogurt.