KOJI ĆE DAMIR BITI NOVI ČELNIK NAJVEĆE AKADEMSKE INSTITUCIJE? Analiziramo programe dvojice kandidata na izborima za rektora Zagrebačkog sveučilišta

Vjerujem da sam u društvenom smislu pridonio značenju Sveučilišta u Zagrebu i posebno pozitivnoj medijskoj slici Sveučilišta, zalažući se sustavno i bez straha za opće dobro (...).”

“Opća načela programa uključuju zalaganje za demokratske procedure u odlučivanju i upravljanju i za potpunu informiranost svih i otvorenost u svim bitnim sveučilišnim poslovima, pozivanje svih dionika na slobodnu i otvorenu raspravu i dijalog, uvažavanje različitosti u gledištima i interesima sastavnica Sveučilišta.”

“Najvažnije mi se čini sposobnost javne komunikacije te nastojanje da oko sebe prikupim vrhunske stručnjake (...).”

Napuštena načela

Citirane odlomke napisao je u svome izbornom programu za rektora profesor Damir Boras u veljači 2014. U veljači 2018. kao aktualni rektor i ponovni kandidat za rektora u započetom izbornom procesu koji se okončava glasanjem za šest dana, rektor Boras odustaje od načela postavljenih prije četiri godine.

U svom novom programu za period od 1. listopada 2018. do 1. listopada 2022. više ne naglašava termine poput javna komunikacija, pozitivna medijska slika Sveučilišta, potpuna informiranost svih. Jučerašnja sjednica Senata na kojoj su kandidati za rektore predstavljali svoje programe ostala je zatvorena za javnost, pri čemu je odluka hoće li se isto dogoditi s izbornom sjednicom 23. veljače de facto u rukama rektora koji je ujedno kandidat za rektora.

Rektorov protukandidat Damir Bakić, profesor PMF-a, u svom se programu zalaže za otvaranje sjednica Senata za javnost, kao i javno i transparentno djelovanje Sveučilišta.

Mandat zagrebačkog rektora Borasa počeo je predimenzioniranom inauguracijom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 14. listopada 2014. U tom trenutku se činilo da je Sveučilište dobilo iznimno emotivnog rektora. U intervjuu u siječnju 2015., na pitanje zašto je plakao kada je izabran, Boras je izjavio: “Plakao sam od sreće. Mislim da je to bila sasvim prirodna reakcija. Pustiti suzu... Bio sam svjestan da biti rektor Zagrebačkog sveučilišta nije nešto što je dano svakome... To je ogromna odgovornost, čast i privilegija. Naravno, navrli su mi osjećaji. Suze radosnice... Sjetio sam se i svog dragog dobrog oca... Znam koliko bi on bio sretan što mu je sin rektor”.

Izuzev zbunjujuće izjave o potrebi vraćanja biblijskih vrijednosti na (javno) Sveučilište, Damir Boras u prvom dijelu svoga mandata donekle uspješno komunicira s javnošću, uz pojedina iznenađenja. Jedno od njih bila je rektorova izjava o potrebi vraćanja učenja ćirilice u škole u siječnju 2016. godine.

U obranu ćirilice

- Kao što bi trebalo glagoljicu ponuditi kao izborni predmet, tako bi ćirilicu trebalo vratiti u škole. To su starohrvatska pisma i bilo bi lijepo nanovo ih vidjeti u nastavi - zborio je rektor, uvjeren da će u stručnoj javnosti mnogi misliti isto. Polemika o tome trajala je dva dana.

Kada su mu novinari u veljači 2017. predočili školski zadatak i zamolili da pogodi odgovor na zagonetku koju je jedna ogorčena majka prvašića podijelila s javnošću, a glasi: “Sedmero njih u krug se vrte, jedan drugog prate i opet se na početak vrate”, rektor je pogađao odgovor. “Ja uvijek imam asocijaciju da se vrte sedam Palčića. Sedam ovih ili onih, to je uvijek prva dječja asocijacija”, ponudio je rješenje.

S nesretnom slutnjom o Palčićima, period zatvorenosti Uprave Sveučilišta za javnost kreće prema svom vrhuncu, zajedno s nakupljenim aferama unutar Sveučilišta: od krize upravljanja Filozofskim fakultetom, čemu je prethodila ideja spajanja s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, do transformacije statusa Hrvatskih studija za koju pojedinci sa Sveučilišta tvrde da je nezakonita, a prouzročila je niz nejasnoća zaposlenicima i studentima, kao i još nerazjašnjenu budućnost studija.

Najtužniji prizori u mandatu rektora Borasa odigravali su se u siječnju 2017., kada je zgradu Sveučilišta od 200-tinjak studenata Hrvatskih studija osiguravao kordon specijalaca. Studentima u mirnom prosvjedu zabranjen je ulaz u dvorište njihova Sveučilišta, što je u oportuno poimanju i ulozi Sveučilišta u društvu i povijesti. Jedan od upečatljivijih studentskih transparenata, koji dobro predočava stanje u tom razdoblju, glasio je “Damire, ne unosi nemire”.

Sukob s medijima

Slična scena odigrala se s mirnom prosvjednom povorkom studenata Filozofskog fakulteta koji su u prosincu 2016. na sjednicu Senata pratili svoje profesore. Straža policije branila je studentima ulazak u dvorište Sveučilišta.

U drugome dijelu mandata, rektor Boras u ime (cijeloga) Sveučilišta pokreće putem odvjetničkog društva sudske sporove protiv medija, a pojedine novinare prijavljuje Vijeću časti Hrvatskog novinarskog društva, iako mu je više zamjerki stiglo zbog apsurdne sudske tužbu protiv studenta Sveučilišta Luke Kovača, sredinom prosinca 2017., koju Boras povlači pod pritiskom javnosti. Manje je poznato da je Borasov prorektor Ante Čović, kojega se smatra glavnim pobočnikom rektora Borasa, pokrenuo i dva sudska spora u kojem zahtijeva 20.000 kuna na ime povrede prava osobnosti od nakladnika i objavu ispravka od strane glavnog urednika mladenačkog portala srednja.hr.

Borasov protukandidat Damir Bakić u svim je tim aferama vidio razlog, kako je nedavno izjavio, da svojom kandidaturom za rektora zaroni u sveučilišnu močvaru.

Moderni tokovi

- Želja mi je da otvorimo Sveučilište. Svi moderni tokovi idu u prilog tome da se sve institucije otvaraju prema društvu. Naše Sveučilište ide u suprotnom procesu, ono je zatvoreno i u zavadi sa svima, s nadležnim ministarstvom, novinarima, skoro i samim sobom. Uprava Sveučilišta nije dorasla svojoj ulozi, i po meni, samo je Sveučilište u puno boljem stanju nego što je njegova uprava - govori Bakić, čiji se jučer predstavljeni program rada za rektora temelji na tri stavke: otvoreno Sveučilište, napredak u nastavnoj i znanstvenoj djelatnosti te internacionalizacija Sveučilišta.

Aktualnom rektoru Bakić najviše zamjera nepoštivanje propisa i procedura, pa čak i zakona. Zamjera mu što zanemaruje sveučilišna tijela, pasivizira i Senat, zatvara Sveučilište, što je u kontradikciji sa samom koncepcijom Sveučilišta.

Unatoč nagomilanim problemima, rektor Boras računa u izborima na potporu Senata, tijela sastavljenog od 70 pojedinačnih glasova. Senat uobičajeno nije većinski sklon promjenama, što Borasu ide na ruku. U svome programu za rektora zato i nema potrebu težiti prekretnicama, pa se u ispisivanju 30-ak stranica u većoj mjeri oslonio na izvještaj o rada uprave Sveučilišta iz protekloga razdoblja.

“Misija je Sveučilišta u Zagrebu predvoditi akademsku zajednicu u Hrvatskoj kao najveće i najznačajnije sveučilište s višestoljetnom tradicijom. (...). Sveučilište u Zagrebu, kao jedno od 15 najvećih sveučilišta u Europi, temelji svoju znanstvenu djelatnost na izvrsnosti u istraživanjima koja su međunarodno prepoznata i priznata, što potvrđuje stalnim napredovanjem u usporedbi s najboljim sveučilištima u svijetu”, stoji u novom programu rektora Borasa, čelnika Sveučilišta koje je lani ponovo ispalo s liste 500 najboljih u svijetu, no rektor za to ima objašnjenje. “Analizom podataka u bazi Web of Science utvrđeno je da su dobrim rangiranjima na Šangajskoj listi prethodile objave članaka u časopisima Nature i Science, i to čak 5 članaka 2015. Objavljivanje članaka u tim časopisima trebalo bi biti jedan od ciljeva naših istraživača i zato je u 2017. godini osigurana financijska podrška znanstvenicima koji su objavljivali članke u tim časopisima.”

U Borasovu programu snažno je naglašena i želja (to zove zadaćom) da utječe na politička tijela u Hrvatskoj, prvenstveno kada je riječ o potrebi da se “postojeći višegodišnji trend niskog ulaganja u znanosti što prije preokrene u povećanje ulaganja do 1,4 posto BDP-a”.

Boras također piše da je u proteklom razdoblju Sveučilište na području inovacija i broja patentnih prijava “uvelike unaprijedilo razinu svog doprinosa našoj zemlji” i navodi podatak da je u razdoblju od 2015. do 2018. “čak 6 patentnih prijava poteklo sa Sveučilišta” (točnije FER-a). Dodaje i da su “više od 70 nagrada na međunarodnim sajmovima inovacija dobili prijavitelji s čak 14 sastavnica Sveučilišta”.

Damir Bakić u svome programu, među deset smjernica, navodi potrebu popularizacije znanosti, oživljavanje Studentskog centra, intenziviranje suradnje s Ministarstvom znanosti, znanstvenim institutima, HAZU, drugim sveučilištima; intenziviranje suradnje s medijima, pokretanje sustava studentskog participiranja u objavljivanju sadržaja vezanih uz Sveučilište, izradu mreže studentskih projekta i uspostavu modela privlačenja gospodarskih subjekata kao sponzora Sveučilišta.

Nova struja

Izborni programi obaju rektora dostupni su na službenim stranicama Sveučilišta, a Bakić na traženje novinara koji su jučer ostali pred zatvorenim vratima Sveučilišta dostavlja svoj govor pripremljen za senatore.

Matematičar Bakić izračunao je da je do izbora u idući petak ostalo još 10.080 minuta te Senat zamolio da bez predrasuda pogled upute prema naprijed. Bakić se predstavio Senatu kao nova struja, točnije struja koja obećava promjene.

- Mi odlučujemo o tome kakav će biti ovaj naš Senat. Hoćemo li ikad više na sjednicu doći kroz policijski kordon kao što se to dogodilo prije godinu dana - a ne ponovilo se - ili ćemo dolaziti ponosni i učiniti ovaj naš Senat mjestom dijaloga i kreacije. Odlučujemo i o tome hoćemo li imati rektora koji će radna mjesta dodjeljivati iza zatvorenih vrata i svoju funkciju interpretirati kao vlast ili rektora koji će služiti predano i skromno - rekao je u svom govoru, za koji je prema procjenama pojedinih sudionika skupa dobio veći pljesak od onoga kojime je Senat popratio Borasov govor.

- Jačina pljeska, kao i kvaliteta programa, neće odlučiti o izboru jednog ili drugog Damira. Odlučit će spremnost Senata, svakog tajnog glasa ponaosob, na promjene. Bojim se i reći, iznenadilo bi me da prevagne glas napretka - jučerašnji je komentar člana Senata koji pripada među nezadovoljnike stanjem na Sveučilištu.