U duši mir, u srcu veselje i ne daj Bože da stol ne bude pun - dobre hrane na njemu i dragih ljudi oko njega. Ovo je slika Božića. Ima ovaj, ako ne najvažniji, a onda vjerojatno mnogima najdraži kršćanski blagdan, i svoj miris, a on se ogleda onom klasičnom borovinom u vašoj kući. Svi koji ni pod koji cijenu ne žele plastičnom imitacijom iz trgovačkih centara zamijeniti prirodnu jelku rade to baš zbog ugodno i osvježavajuće dobrog mirisa koji ispunja prostoriju u vrijeme Božića.
Pripreme na tržištu u punom su jeku, štoviše, počele su one još i ljetos, ali to vjerojatno nama korisnicima i nije važno, pa i ne znamo mnogo detalja o uzgoju ove važne zimzelene biljke. Sve to, pa i još mnogo toga, pitali smo Zvonimira Crnkovića koji će i za ove blagdane na tržište isporučiti između 1000 i 5000 božićnih jelki s imanja na Žumberku u kojemu je trenutno više od 50.000 sadnica. U ovaj biznis krenuli su Crnkovići kako bi si popravili kućni budžet. I danas nikome to nije primarni posao, ali je daleko od hobija.
Uključeno petnaest članova obitelji
- Nakon što nam je umro djed Matija, tata Ivica i njegova dva brata, Stjepan i Nikola, odlučili su zasaditi neku kulturu da se ne zapusti imanje, pa su došli na ideju sadnje jelki kao nečega sa čime će biti najmanje posla. Od tada je prošlo 30 godina, to je pomalo prešlo na nas drugu generaciju, znači njihovu djecu, ali i na našu djecu, jer mi nećak već ima 22 godine, a i moj sin sa svojih deset godina radi već stvari koje može. Znači, imamo sada unutra tri generacije, a ukupno nas je petnaestak - govori nam Zvonimir Crnković, koji se inače bavi internet marketingom, ali smo ga u dvorištu zatekli s pilom, sjekirom i "topom" za pakiranje jelki.
Ono što su Crnkovići zasadili da nemaju brige oko zemlje, zadalo im je dosta brige i posla. Tržište je s godinama raslo, a oni su sadili sve više i više. Posao se toliko razgranao da ih sada prodaju i online, dostavljaju na kućne adrese, pa čak i iznajmljuju, uglavnom kafićima, restoranima, trgovačkim lancima te za potrebe raznih predbožićnih događanja. Prošloga petka je tako popodne dovezao jelke u teglama za bolju atmosferu na jednom događaju, a u subotu su ih već vozili natrag, dakle, bio je to najam na jednu noć.
- Netko hoće 10, drugi 50, ovisno o prostoru. U jedan veći prodajni prostor smo odvezli 60 komada. Nakon Božića ih vraćamo. Cijene ovise o količini i vrsti, pa imamo raspon najma od 150 do 300 kuna po drvcu. Imamo situaciju da se na Gornjem gradu događa neka humanitarna manifestaciija, slično se događalo i u Zoološkom vrtu s humanitarnim karakterom, njima nismo naplatili ništa - priča nam Zvonimir.
Za Crnkoviće je specifično to što ne kupuju sadnice, već ih sami proizvode iz sjemenki, povremeno ih gnoje, te im čak i oblikuju krošnje, prema potrebi, što gotovo iziskuje cjelogodišnju brigu i drastično odskače od onoga kako su to prvotno zamislili.
- U listopadu krećemo s branjem sjemena iz češera te sušenjem, to se preko zime ono suši i na proljeće ga stavljamo u hladnjake jer moramo "proizvesti" zimu da popuca smola. Navlažimo ga te stavljamo u zemlju, na visoke gredice, kako ga ne bi uhvatila prevelika vlaga. Iznad polažemo trsku, da bude u sjeni, da ih ne sprži sunce, jer su stabalca osjetljiva dok su mala, tako bude do dvije godine, kada biljka iznikne do svoja tri do četiri centimetra. Nakon toga ih presađuejmo u redove, gdje su još dvije godine, dok stasaju do nekih 20 cm, a tek nakon toga vadimo i sadimo na nekih metar i pol međurednog razmaka. Tu raste još od sedam do 15 godina. Ako računamo period od sjemenke do stabla za prodaju, mora proći minimalno 8 do 10 godina rasta - govori Zvonimir.
Obilježavaju najljepša drvca
Dok drvca rastu oni ih redovito obilaze, uređuju, šišaju i minimalno oblikuju, kako bi se zadržala stožasta forma. To je vrijeme selekcije. Ako procijene da se drvce loše formiralo eliminiraju ga i na njegovo mjesto stavljau novo. Dok su drvca manja obavezno ih gnoje, jako je važna i redovita košnja trave. To je jedini način da, priča Zvonimir, tržištu ponude najljepše i najkvalitetnije jelke i nije mu problem priznati da su i najskuplja u Zagrebu.
Pripreme za sezonu započinju u ljeti šišanjem viška grana, pravi se selekcija i obilježavaju najljepšta drvca koja će završiti u kantama, po sezoni je takvih 200 do 500 komada. Nakon toga, s 1. listopadom se kreće sa selekcijom ostalih, kako bi znali s kojom količinom raspolažu, te s 1. studenim kreću s iskopom. Sve rade ručno. Za sve ovo nije dovoljan broj članova mnogobobrojne obitelji, pa moraju angažirati i prijatelje, nekada zaposliti i radnike. Ako je dobra ekipa, dnevno mogu riješiti stotinjak drvaca u tom vremenu "berbe". Tim drvcima opskbljuju prvo narudžbe koje im pristignu. Do sad je već rasprodao 300 komada, 90 posto su to poslovni subjekti širom Zagreba.
U ponudi imaju četiri vrste jelki. Klasična smreka je najjeftinije drvce, dosta brzo izraste, forma grana joj je rijeđa, brže se osipa, pa će njezina sječa započeti nekoliko dana prije Badnjaka. Cijene joj se kreću 100 kuna po metru.
- Dosta su tražene srebrne smreke, imaju krupne grane i vrlo intenzivan miris, jer sadrže velike količine smole. Upečatljiv je vizualni dojam, pa ih ljudi jako vole. Njih najviše traže s korijenom u posudi, pa ih najviše tako i plasiramo. Cijena je od 200 do 600 kuna, ovisno o veličini, a imamo ih od jednog do tri metra. Nordmann jela je definitivno najpopularnije drvce, jer najduže drži iglice, koje su uz to mekane, ne pikaju pa se damama koje kite drvce to najviše sviđa. Problem je što sporije rastu od ostalih, možda i dvostruko. Znači, drvcu od tri metra treba sigurno 15 godina. Takvo je 600 kuna, ono gušćih grana i po 800 kuna. Prodao sam jedno za 2500 kuna, prekrasno, bilo je 460 cm. Četvrta kategorija ja Pančićeva omorika, one su jako rijetke za nabaviti, gotovo ih nitko nema u prodaji. Jako lijepo drvce, grane su odozdo srebrne, gornji dijelovi su zeleni, ima male češere čim počne rasti. Dosta sporo rase, mi isto imamo ograničene količine, a onaj tko je želi ne pita za cijenu. Cijenimo ih 300 do 500 kuna. - priča nam Zvonimir, dodajući da je najveće drvce koje je prodao bilo od sedam metara visine, koštalo je 10.000 kuna i dostavljeno je u Rijeku.
Otrovna drvca iz Kine
Drvca u teglama teško će se uhvatiti ukoliko ćete ih poželjeti presaditi nakon blagdana, jer ono ne niče u teglama, već se presađuje iz zemlje, a to je nemoguće učiniti a da mu se ne ošteti korijenje.
- Najveći problem im je toplina, ulaze u topli prostor, doživljavaju to kao proljeće i bude se, kreću sokovi, a nakon nekoliko dana opet idu na niske temperature, pa im je to šok i zato je teško očekivati da ih se može presaditi. Ostale režemo zadnji čas prije prodaje baš zato da budu što duže svježi. Bilo bi dobro da u stanu bude niža temperatura, da se stan provjetri i da ne budu blizu izvora topline, jer će ih isušiti. Normalno je da svako drvce odbacuje iglice, to se događa i dok raste. Mogu se grančice slobodno osvježiti raspršivačem za vodu - kaže Zvonimir.
Glupo je uzgajivača jelki pitati je li bolji izbor umjetna ili prirodna jelka, ali smo željeli čuti njegove argumente.
- Plastična dolazi iz Kine od otrovnih materijala, a ovo drvce čitavog rasta proizvodi kisik. U svojih 10 godina proizvede kisika za 18 ljudi. Stanište je za životinje. Ne uzimamo ga prirodi već iz rasadnika, a čim ga uzmemo, na njegovo mjesto ide sljedeće, kaže Zvonimir.
Imaju dakako, i neobičnih zahtjeva i anegdota. Tako im je prije nekoliko dana došla jedna gospođa, izabrala drvce, nakitila ga, te im platila dostavu muškarcu kojemu je to bilo iznenađenje. On je doista i ostao iznenađen. Misli Zvonimir da je čovjek oženjen, ali ne ovom obožavateljicom, pa nije želio ulaziti u detalje. Svidjelo joj se, pa je onda još jedno uzela i sebi jedno drvce, dodaje. Ima i situacija iz dostave, kada doveze drvca, pa drugi dan kupac zove da nije zadovoljan jer je drvce bilo premalo, iako je specificirao točnu mjeru od 220cm, a takvu je i dobio. Vizualno mu je, naime, izgledalo manje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....