Nije nikakva novost da cijene svega rastu. Inflacija, poremećaji opskrbnog lanca i klimatske promjene povećali su troškove prosječnog građanina, a tome se, kako stvari stoje, još ne nazire kraj. Ljudi danas sve više rade, a imaju sve lošiju kupovnu moć, protiv čega se nastoje izboriti tako da - rade još više. Pri tome im, svakoga jutra, pomaže onaj nezamjenjivi okus i miris crnih zrnaca gorkog eliksira razbuđivanja koji ih, po brzom postupku, dovodi na radnu temperaturu. Riječ je, naravno, o kavi.
Baš zato što je to nekoć luksuzno gorivo radnom čovjeku potrebnije nego ikad, cijena ove sirovine raste. No na prinos ove biljke utječu i drugi faktori osim isključivo ljudske žudnje. U Srednjoj Americi, značajnom proizvodnom području, izbijanje bolesti zvane 'hrđa lišća', za koju se vjeruje da je povezana s klimatskim promjenama, ozbiljno oštećuje usjeve. Dugotrajne suše i neuobičajeno hladno vrijeme u Vijetnamu, drugom najvećem proizvođaču kave u svijetu, smanjilo je prognoze usjeva za robusta zrna, koja se uglavnom koriste za instant kavu. Što se tiče kvalitetnije arabice koja pretežito dolazi iz Brazila, koji uzgaja oko trećine globalnih usjeva kave uopće, nju je ove godine uništila velika suša kasnije popraćena mrazom, piše Slobodna Dalmacija.
Cijena arabice je na trenutnoj razini od 5.91 dolara po kilogramu, u odnosu na 3.46 dolara od prije godinu dana, što je godišnja promjena od 71,04 posto. Robusta je rasla nešto manje te je sad na razini od 2.48 dolara, u odnosu 1.58 prošle godine, signalizirajući tako rast od 57,26 posto. Analitičari Tridgea rekli su da bi moglo proći nekoliko sezona dok se proizvodnja kave u Brazilu ne normalizira jer je potrebno i do pet godina da nova stabla kave sazriju.
Neki od domaćih kava-entuzijasta, poput Roberta Pudića iz Quahwe, ugostitelja i trgovca koji se trudi domaćem tržištu ponuditi najbolje zrnate plodove ove biljke, špekulira s pretpostavkom da bi cijena kave u nabavi, zbog trenutne šire tržišne nestabilnosti, mogla uskoro poskupjeti i za 150 posto. To bi značilo da bi pola kilograma kave, koja sad košta oko 30 kuna, pod uvjetom da trgovci planiraju održati istu maržu, moglo poskupjeti na nekih 40-ak kuna. S druge strane, ugostitelji će ovaj trošak nastojati prebaciti na goste, pa bi tako cijena kave u kafićima mogla porasti za dvije il čak tri kune.
Ivan Lovinčić, direktor tvrtke Lovin koja distribuira Lavazza kavu, poručuje da krajnji korisnik ipak ne bi trebao osjetiti toliki udar na budžet zbog kave, jer su svi djelovi distribucijskog lanca preuzeli na sebe dio trenutnih povećanih troškova. 'Sumnjam da će, unatoč velikim sušama u Brazilu, poremećajima u opskrbi i inflaciji, doći od poskupljenja u nabavi od više od 20 posto. Osim toga, dodatno olakšanje će doći preko najavljenog državnog ukidanja posebnog poreza na kavu, što bi moglo korigirati to povećanje na svega desetak posto. Druga je priča s onima koji kupuju kavu izravno s burze i nemaju dodatnog prostora za olakšavanje troškova. Oni će svakako osjetiti poskupljenje od 40-ak posto i morati podići cijene sukladno tome', prognozira Lovinčić.
Naglašava i kako je arabica, skuplja i cjenjenija vrsta, poskupjela više od robuste i da ga ne bi čudilo da se omjeri tipova zrna u budućim mješavinama blago promijene. 'Moguće da će neki proizvođači, u želji da nadoknade izgubljenu dobit, u mješavine stavljati više robuste, a manje arabice, što će, ako se desi, utjecati i na samu kvalitetu'. Lovin oprema uredske prostore aparatima za kavu čija je prodaja značajno skočila tijekom pandemije. Takva pojačana potražnja je utjecala i na to da su cijene kapsula porasle pa direktor firme smatra kako su daljnja poskupljenja takvih kofeinskih doza, uzimajući u obzir trenutna kretanja, nerealna.
Djelatnik jednog drugog distributera kave potvrdio je da se u novim godišnjim ugovorima s trgovcima povisuju naknade te da je razumno očekivati i rast cijena u dućanima. Na pitanje hoće li taj udar biti kratkotrajan, sugovornik odgovara da se svakako nada tome, ali kako poučen prethodnim iskustvima teško može povjerovati da će doći do naknadne korekcije prema dolje. 'Jednom kad se ljude navikne na viši iznos, trgovci nemaju potrebe nuditi im niže cijene. Što se tiče ugostitelja, na nekim lokacijama marža na kavu dostiže i 700 posto. Sad, ako takva zarada ne može biti upotrebljena da amortizira udar na novčanike građana, a onda k vragu i sve...', sugerira distributer.
Vlasnik kafića naslonjenog na Dioklecijanovu palaču ističe kako će, dođe li do najavljenog poskupljenja u nabavi, trebati drastično povećati cijene omiljenog kofeinskog napitka: 'Mi trenutno plaćamo jednu dozu kave oko dvije kune, a ukoliko taj iznos poraste na spominjanih četiri do pet kuna, onda ćemo svakako trebati dignuti cijene kava za tri kune, samo kako ne bismo bili, u odnosu na sad, u minusu. Doduše, veliki broj ugostitelja je već unaprijed korigirao cijene očekujući infaciju pa se na tim mjestima ona, valjda, ne bi trebala mijenjati', piše Slobodna Dalmacija.
No njega posebno zabrinjava jedna druga stvar: 'Gradska vlast je nedavno iznijela prijedlog pravilnika o određivanju visine zakupnine, zonama i načinu korištenja javnih površina za postavljanje kioska, štekata, štandova i pokretnih naprava. Po tom nacrtu, cijena za moj trenutni štekat bi skočila skoro tri puta. Ukoliko se to desi, onda građani trebaju očekivati da će cijene kave, ali i ostalih artikala, još dodatno narasti. Ne bi me začudilo da, ovim tempom i smjerom, uskoro dostignemo i famozne dubrovačke cijenike. Evo, ja sam nekidan u jednom poznatom splitskom kafiću platio kavu sa šlagom 16 kuna, tako da je trenutno zbilja teško predvidjeti gornju granicu kretanja cijena', upozorava naš sugovornik.
Osim klasične kave iz kafića, globalno, a i kod nas, pojavljuje se sve više ugostiteljskih objekata koji nude tzv. specijalnu kavu (specialty coffee) koja je organski uzgojena i pripravljana s puno pažnje i ljubavi, za razliku od, kako se vlasnik jednog od ovakvih splitskih lokala izrazio, 'industrijskih'. 'Troškovi pripreme naše kave su neusporedivo skuplji od one koja se inače pije po kafićima, ali to se značajno ne reflektira na samoj cijeni. Naš napitak je možda dvije kune skuplji od naše 'tradicionalne' konkurencije, a kad bismo mi ganjali istu maržu kao i oni, to bi onda bila ta razlika bar sedam-osam kuna. A pošto se vlasnici kafića na elitnim lokacijama nisu spremni odreći lijepe zarade na koju su naviknuti, teret će se još jednom svaliti na leđa građana', smatra jedan od pionira lokalne craft scene.
Kaže kako cijene organske kave, zbog načina uzgoja, ali i veće potražnje, već godinama rastu, za razliku od industrijske čija je vrijednost padala od 2011. do početka pandemije. Osim toga, on plaća istu cijenu kao i onaj tko ima sličnu radnju u Londonu, ali su mu gosti uglavnom lokalci i mora voditi računa o tome da ih cijene ne odbiju. Naglasio je i da oni moraju samostalno ulagati u čitavu potrebnu opremu, dok je klasični kafići dobiju od distributerskih firmi. 'Mi svaku pošiljku moramo degustirati pa samljeti i ispržiti. Da ne spominjem da naša svježa kava ima rok trajanja od tri mjeseca, dok je za ovu u kafićima vjerojatno i nemoguće procijeniti kad joj ističe kvaliteta primjerena konzumaciji'.
Ipak, kaže, ne sumnja da se Hrvati neće tako lako odreći šalice omiljenog napitka na svom omiljenom mjestu. 'Riva će, ako se i dignu cijene kave za dvije-tri kune, uvijek biti puna. Stol na glavnoj splitskoj šetnici, ali i drugim udarnim lokacijama, koje danas zovemo ekskluzivnim, uvijek će biti tražena roba. Danas su mnogi zadovoljniji kad budu viđeni na mjestima predviđenima za društvenu kremu, nego kad popiju proizvod koji ima donosi unutarnje zadovoljstvo. Zato će mnogi, ako treba, i užicati tih nekoliko dodatnih kovanica, nego se odreći tog imaginarnog statusa. Da ljudi počnu bojkotirati određena mjesta zbog suludih cijena, vidjeli bi kako bi se ova situacija počela okretati', zaključio je poduzetnik za Slobodnu Dalmaciju.
Ukoliko cijene crnog zlata u bijeloj šalici zaista narastu za mogućih 25 posto, ono što bi se lako moglo desiti je da se više neće sjediti u štekatima na nekoliko kava dnevno, nego na samo jednoj ili dvije. A imajući u vidu da kofein stvara ovisnost i da je štetan u viskokim dozama, kao i da je 'kafenisanje' često doživljavano kao besposličarenje, možda je i jedna jednoipolsatna kava sasvim dovoljna za upotpunjavanje nužne i blagotvorne dnevne doze nerada. Za one koji žele ne raditi više, tu su sport, šetnje u prirodi, čitanje knjiga, rad oko kuće i hobiji. Ili, umjesto toga, još tri preskupe kave.
A što će tek biti kad dođe euro...