KARAMARKOV TIM ZA OPORAVAK GOSPODARSTVA 'Pokrenut ćemo nužne reforme za izlazak države iz krize'

Josip Budimir, ekonomist i član HSLS-a koji se spominje kao važan član gospodarskog tima koalicije okupljene oko HDZ-a, kazao je da nova vlast, bez obzira na to koja bila, neće imati izbora i da će morati pokrenuti strukturne reforme.

Budući da još uvijek nije jasno hoće li Budimir biti nositelj promjena u slučaju da HDZ dobije vlast, naravno, neizvjesno je i hoće li se njegove ideje realizirati.

O nužnosti reformi govori i prvi čovjek HDZ-a, Tomislav Karamarko. Kako je kazao za Hrvatski radio, dubinske i sveobuhvatne reforme obuhvatile bi poreznu politiku, socijalu, tržište rada i zdravstvo, a “samo ti teški zahvati, prolazak kroz dolinu suza, može nas izvesti iz ovog stanja”.

Kasnije je pojasnio svoju izjavu napomenuvši da “dolina suza podrazumijeva suočavanje s realnom situacijom”.

To nije zasluga Vlade!

Istaknuo je kako ga vesele pozitivne prognoze Europske komisije o blagom povećanju gospodarskog rasta, no smatra da za to nije zaslužna Milanovićeva Vlada. Osvrnuvši se na izjavu vladajućih da Hrvatsku ne bi trebalo izvlačiti iz gliba da im takvu zemlju nije ostavila HDZ-ova Vlada, Karamarko je rekao: Mislim da su oni zemlju uvukli u glib jer je naša Vlada bilježila rast u dva kvartala BDP-a"

Nakon konferencije za novinare SDP-ova potpredsjednika Gordana Marasa koji je kritizirao HDZ-ov program, Karamarkova je stranka pozvala Vladu da podnese ostavku “jer se ionako ponaša kao oporba, ne upravlja državom i nema vlastiti program”.

Dok se političari uglavnom zadržavaju na izrazima kao što su “dolina suza” ili “bolne reforme”, njihove birače zanima sadržaj koji stoji iza njih. No, to je objasnio Budimir koji ključne promjene, a one bi trebale voditi fiskalnoj konsolidaciji, vidi u zdravstvu, mirovinskom sustavu, javnoj upravi i državnim poduzećima.

U sustavu zdravstva uveo bi racionalnije trošenje novca, a ako treba, smanjio bi i prava osiguranika. Kada je riječ o mirovinskom sustavu, Budimir bi izdvojio one koji nemaju zarađene mirovine te ih prebacio u sustav socijalne skrbi. A pravo na korištenje socijalne skrbi ne bi imali oni koji imaju vrijednu imovinu.

Reformiranje javne uprave, prema njegovu mišljenju, treba provesti na način da postane učinkovitija. Pritom se ne bi išlo na smanjivanje plaća, već broja zaposlenih. Procjenjuje da se tu godišnje može uštedjeti do 10 posto ili oko dvije milijarde kuna. Na koncu, jedan od ključnih problema su i poduzeća kojima upravlja država.

U igri i Božo Prka

- Promijenio bih način upravljanja javnim poduzećima koja su postala parafiskalne institucije iz kojih država izvlači dobit da bi financirala deficit - kaže Budimir. Ta promjena načina upravljanja odnosi se ponajprije na izbor profesionalnog menadžmenta, kao i u privatnom sektoru. To uključuje odgovornost i sustav nagrađivanja koji bi bio vezan uz kriterije poput povrata na uložena sredstva, rast ili rast profitabilnosti.

Kada je riječ o konsolidiranju javnih financija, Budimir ponavlja svoj poznati stav da smanjivanje proračunskog deficita treba provoditi kroz smanjivanje rashoda, jer Hrvatska ima veliku potrošnju, a ne povećanjem poreza. Tako ne bi uvodio ni porez na nekretnine koji već dulje čeka primjenu.

Što HDZ doista planira, javnosti bi trebala saznati u lipnju, kada je stranka obećala objaviti ekonomski program koji radi s njemačkim Ifo institutom. Od toga što će pisati u programu, ipak je mnogo važniji izbor ljudi kojima će HDZ povjeriti vođenje ekonomije.

Osim Budimira, spominjao se i Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a, a u posljednje vrijeme u odabranom krugu spominju i Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta te Tomislava Ćorića s Ekonomskog fakultata. Njihove ideje o tome što bi Hrvatska trebala napraviti dosta su podudarne, za razliku od HDZ-ova formalnog gospodarskog tima koji je odašiljao prilično konfuzne poruke. Željko Lovrinčević, ekonomist poznat po dobrom uvidu u stanje cjelovitog sustava, kao i po svojoj kritičnosti, nedavno je kazao kako postoji još jedna šansa da se nešto napravi, zadnja prije bankrota. Iako mnogi koji ga poznaju nisu sigurni da bi on bio spreman preuzeti odgovornost i sudjelovati u izvršnoj vlasti, stječe se dojam da bi, kao i Budimir, bio spreman ući u Vladu u kojoj bi mogao napraviti ono što misli da treba, makar kao glavni savjetnik.

Političke kalkulacije

Tomislav Ćorić, pak, formalno je član HDZ-ova gospodarskog tima i mnogi ga smatraju budućom nadom. No, nepoznanica je kako bi on funkcionirao na nekoj odgovornoj poziciji. Od ostalih izdvaja se tek Ivana Maletić koja se specijalizirala za europske fondove.

Nakon odlaska Martine Dalić, koja je bila najjači ekonomski stručnjak stranke, mnogi su se složili da je HDZ time značajno oslabljena. Ako prvi čovjek HDZ-a ipak podlegne političkim kalkulacijama i osloni se isključivo na skromni stranački kadar, bit će to jasan signal da se ni od njegove Vlade nema što očekivati.