Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je u četvrtak kako ga vesele procjene Europske komisije o blagom povećanju gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj, ali i ocijenio da one nisu rezultat rada Vlade već utjecaja iz okruženja, te ustvrdio da je Vlada nesposobna i nekonzistentna u svemu što radi.
U razgovoru za Media servis, čelnik HDZ-a odbacio je tvrdnje vladajućih kako ne bi trebali izvlačiti zemlju iz gliba da im takvu zemlju nije ostavila HDZ-ova vlada. "Ma, vade zemlju iz gliba. Mislim da su oni zemlju uvukli u glib jer je naša Vlada bilježila rast u dva kvartala BDP-a", ustvrdio je.
Vladine mjere poput izmjene poreznih razreda, oprosta dugova i smanjenja zateznih kamata, ocijenio je populističkim. "Pripremaju se za izbore na način, bit ću grub, ali iskren, da prevare narod. I da ponude opet - ništa, kao kroz program 21", kazao je.
Od monetizacije javnog duga neće biti ništa
Ocijenio je i da od modela monetizacije javnog duga putem mirovinskih fondova neće biti ništa. "To su mjere gašenja požara u zadnji čas, ali i pokušaj da se napuni proračun na neprirodan način. Vrijeme je da se proračun počinje puniti prirodno - kroz proizvodnju", rekao je.
"Ja bih bio najsretniji da ih možemo pohvaliti, npr. da su smanjili nezaposlenost za 100 - 150 tisuća u četiri godine vlasti. Pa tko sretniji od nas!? Ja bih htio da je ova naša zemlja već danas dobra, bez obzira tko je na vlasti. No, činjenice govore drugačije, stvarnost je surovija - njihova je vlast nesposobna za bilo što napraviti i mi moramo kao opozicija reagirati", poručio je Karamarko.
Ističe da će HDZ-ov gospodarski program ići u smjeru davanja poticaja malim i srednjim poduzetnicima i rada na reformama, a pojasnio je i svoju nedavnu izjavu da "Hrvatska mora proći kroz dolinu suza".
"Dolina suza podrazumijeva realnost, suočavanje s realnom situacijom. Ne želimo ostati na vlasti tako da varamo narod, kao što to danas ovi čine, ili zato da bi mi bili u toj poziciji vlasti. Želimo napraviti posao zajedno s našim građanima i o tome otvoreno s njima pričati", rekao je.
Slaže se da je o situaciji u državi trebao razgovarati s premijerom Zoranom Milanovićem, ali kaže kako je taj sastanak trebao inicirati premijer, a pravi trenutak bio je kad je HDZ krenuo u suradnju s IFO institutom u Muenchenu.
"Mislim da je to bio povod da premijer nazove i pita - što vi to radite, što se događa, ajmo vidjeti što je to. Mislim da je to bio dobar povod i za konsenzus. Pa i doktor Sinn (čelnik IFO instituta) je rekao da se taj program ne radi za HDZ nego za Hrvatsku", rekao je.
HDZ otvoren za nove koalicijske partnere
U vezi parlamentarnih izbora, Karamarko naglašava da je HDZ otvoren za nove koalicijske partnere jer postoji puno ljudi koji vole svoju zemlju i znaju je izvući iz krize, oko čega je pak potreban konsenzus.
"I zato smo doista otvoreni, nismo sebični, ne škrtarimo, iako smo najveća, najmoćnija stranka. Mi smo jedina stranka koja svoje koalicijske partnere može uvući i u saborske klupe, kao što smo i u Europski parlament. I to radimo dobre volje zato što imamo dobre koalicijske partnere", rekao je.
Ponovno se usprotivio mimohodu u Zagrebu na 20. obljetnicu "Oluje" i založio se za proslavu u Kninu kao i do sada, i pritom prozvao Milanovića da opet radi na podjelama.
"Dakle, oni tvrdoglavo idu dalje, premijer Milanović tvrdoglavo ide svojom slijepom ulicom, i dalje radi na podjelama. Ne znam zašto to radi, koji je to interes, čemu to? Ajmo raditi na okupljanju oko programa, mogu mu samo to poručiti. Što on ima od toga da se dogodi nekakva vojna parada u Zagrebu", kaže Karamarko.
U tom kontekstu vidi i imenovanje četiriju umirovljenih generala, sudionika "Oluje", u odbor za organizaciju proslave. "Mislim da je to isto pokušaj da angažirajući te časne ljude, naprosto žele unijeti nove podjele jer neki će sigurno biti za, a neki protiv. Neki su pristojni ljudi pa će biti za", rekao je Karamarko.
Mimohod će biti za diplomate i Milanovića
Ponovio je da će to državu stajati 10 do 12 milijuna kuna, a pitanje je tko će 5. kolovoza biti u Zagrebu. "Zar je taj novac potrebno sada bacati i za koga? Tko će biti u Zagrebu tada? Bit će diplomati i gospodin Milanović", ustvrdio je.
I prosvjed branitelja u Savskoj za HDZ-ovog čelnika je pokazatelj da premijer ne zna komunicirati. "Trebao se tamo pojaviti i s velikim poštovanjem sjesti s tim ljudima koji su invalidi i pokušati riješiti njihove probleme", ocijenio je te dodao kako je Milanović trebao smijeniti ministra branitelja Predraga Matića jer ga branitelji, koji su njegova baza, ne žele za svog ministra.
Upitan za komentar istupa Ruže Tomašić, eurozastupnice s njihove liste, u kojem govori o "čišćenju" Srba, Karamarko odgovara kako to nije način na koji bi on nešto rekao.
"U tom javnom diskursu rekao bih da moramo paziti kako se izražavamo. Nekada to ispadne nezgrapno. Čovjek u najboljoj volji kaže nešto krivo pa ispadne sasvim krivo. Ne vjerujem da kolegica Tomašić ima brutalne i radikalne namjere, ali možda neki ljudi to mogu shvatiti i tako. Prema tome, to sigurno nije moj izričaj i način na koji bih nešto rekao", kazao je.
HDZ Vladu pozvao na ostavku jer se ionako ponaša kao da je u oporbi
HDZ je u četvrtak pozvao Milanovićevu Vladu da podnese ostavku i time formalno preseli u oporbu, ocjenivši da se Vlada već duže vrijeme ponaša kao oporba, ne upravlja državom i nema vlastiti program, nego proučava još neobjavljeni program oporbe.
"U temeljima parlamentarne demokracije je da vlast upravlja zemljom, a oporba nudi alternativne programe. U Milanovićevoj Hrvatskoj vlast ne upravlja zemljom, jer nema vlastiti program, ali zato proučava još neobjavljeni program oporbe. Stoga pozivamo Vladu da podnese ostavku, pa time i formalno preseli u oporbu, jer se ionako već duže vrijeme ponaša kao oporba", priopćili su iz HDZ-a, komentirajući današnju konferenciju za novinare potpredsjednika SDP-a i ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa i predsjednika HSU-a Silvana Hrelje.
Potpredsjednik SDP-a i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras optužio je u četvrtak HDZ i njegova predsjednika Tomislava Karamarka da zajedno s koalicijskim partnerima žele osigurati pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu samo bogatima, ustvrdivši da su od gotovo milijun umirovljenika koji ne primaju pune mirovine, spremni napraviti socijalne slučajeve.
Uz Marasa novinarima se obratio i predsjednik HSU-a Silvano Hrelja koji je naveo da u Hrvatskoj trenutno gotovo 200.000 građana prima najnižu mirovinu u iznosu od 1.450 kuna, od čega je 950 kuna "zarađeno" uplaćenim doprinosima, a 500 kuna je zapravo socijalna zaštita, tj. zaštitni dodatak.
Josip Budimir, ekonomski strateg HSLS-a, koalicijskog partnera HDZ-a, u srijedu je u razgovoru za Dnevnik Nove TV, uz ostalo, rekao da će bilo koja Vlada koja nakon idućih izbora dođe na vlast, morati smanjiti troškove u zdravstvenom i mirovinskom sustavu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....