BROJNE NEPLATIŠE

KAOS S IMOVINOM MINISTARSTVA OBRANE Čak 10.773 kupca ne plaćaju rate za vojne stanove koje im je dao MORH!

Iako bi Ministarstvo trebalo pokrenuti ovrhe nad neplatišama, to se radi rijetko ili nikako
 Paun Paunović / HANZA MEDIA

Čak 10.773 od ukupno 25.466 kupaca kojima je država omogućila otkup vojnih stanova obročnom otplatom ne otplaćuje te stanove. To je službeni podatak koji smo nakon desetak dana čekanja dobili od MORH-ove službe za odnose s javnošću. To znači da čak 42 posto korisnika vojnih stanova kojima je država omogućila obročni otkup vojnih stanova na prosječni rok od 26 godina ne podmiruje svoje obaveze.

Na naše pitanje što nadležne službe MORH-a čine kako bi neuredne kupce vojnih stanova natjerali da redovito podmiruju svoje obaveze, iz MORH-ove službe za odnose s javnošću odgovorili su:

“U slučaju da kupac ne podmiruje uredno mjesečne otplate, MORH može putem nadležnih općinskih državnih odvjetništava pokrenuti nad kupcima ovršni postupak ili podnijeti hipotekarnu tužbu, tj. zatražiti prodaju stana”.

Nemoćne službe?

Na naše pitanje koliko su dosad nad neurednim platišama stanova pokrenuli ovršnih postupaka i podnijeli tužbi, iz MORH-a nismo dobili precizan odgovor. Kazali su samo da su za ovrhama i tužbama posegnuli “u manjem broju slučajeva”.

Međutim, naš sugovornik iz MORH-a koji je želio ostati neimenovan rekao nam je da je riječ o problemu za koji u MORH-u nemaju rješenje.

Oni kojima je MORH odobrio obročni otkup vojnih stanova tako su u neusporedivo povoljnijoj situaciji od građana koji su prinuđeni krov nad glavom osigurati podizanjem bankovnih kredita. Korisnici bankovnih kredita, naime, znaju da ih, ukoliko samo par dana zakasne s otplatom mjesečne rate, telefonski opsjedaju agenti banaka koji ih upozoravaju na kašnjenje, prijete aktiviranjem mjera prisilne naplate, šalju opomene jamcima i ovršuju i blokiraju račune.

Loš nadzor

Za nadzor nad obročnom otplatom stanova u vlasništvu MORH-a nadležna je Služba za nekretnine toga ministarstva.

No ta služba, kazao je Jutarnjem listu izvor iz MORH-a, nema dovoljno kadrova za discipliniranje neurednih platiša, niti su svi zaposleni u toj službi kvalificirani za taj posao.

Među zaposlenima u Službi za nekretnine MORH-a, tvrde naši sugovornici, ima frizerki, cvjećarki i kuharica, što je posljedica nepotističkog ili stranačkog zapošljavanja tijekom devedesetih.

Različiti kriteriji

Prema podacima MORH-a, pravo na otkup vojnih stanova u razdoblju od 1995., kad je otkup tih stanova prvi put omogućen, do danas iskoristilo je 37.411 korisnika. Manji dio njih, 11.945, odlučilo se na otkup jednokratnom otplatom. Ostalih 25.466 korisnika odlučio se na obročni otkup, no 42 posto njih, kao što smo istaknuli na početku, ne podmiruje obaveze obročne otplate. Najdulji mogući rok otplate je, doznajemo Službi za odnose s javnošću MORH-a, je 32 godine, a prosječni rok otplate je 26 godina.

Cijena otkupa, kazali su nam u službi za odnose s javnošću MORH-u, utvrđivana je u svakom pojedinom slučaju ovisno o godinama staža i činu kupca stana, lokaciji stana i starosti zgrade.

Pravo na korištenje stanova u vlasništvu MORH-a koje je to Ministarstvo nakon osamostaljenja Hrvatske preuzelo od bivše JNA ostvarivano je po različitim i ne baš transparentnim kriterijima, a u nekim slučajevima i nasilnim provalama u te stanove i izbacivanjem dotadašnjih stanara.

Tri linije dodjele

Stanove u vlasništvu MORH-a tijekom devedesetih dodjeljivala su tri različita državna tijela: Stambene komisije MORH-a, Glavni stožer Oružanih snaga te ministri obrane koji su diskrecijskim odlukama vojne stanove mogli dodijeliti i onima koji s vojskom nisu imali nikakve veze.

U ožujku ove godine vlada je Odlukom o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane odlučila omogućiti otkup i 1200 vojnih stanova u kojima su boravili korisnici koji su u njih ušli bez ikakvoga pravnog osnova. “Održavanje tih stanova za MORH je preskupo pa je ocijenjeno da je državi jednostavnije i jeftinije omogućiti korisnicima da ih otkupe bez obzira na to što su u njih ušli bespravno”, kazao nam je izvor iz Vlade.

Pred sudovima se i danas vode deseci postupaka koje su još devedesetih protiv države pokrenuli hrvatski građani, bivši stanari vojnih stanova. Riječ je o stanarima koje su tijekom ratnih godina naoružane skupine nasilno izbacivale iz tih stanova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 13:52