'JASNO, VIDLJIVO I ČITLJIVO'

KAKO VAS VARAJU NA SNIŽENJIMA 'Jasno mi je da kupci to mogu doživljavati kao prijevaru, no zakonodavac je zaštitio trgovce'

 
 Neja Markičević / CROPIX

Siječanjske rasprodaje uobičajeno su vrijeme za pametnu kupnju, kad se "kapitalni" komadi, poput kaputa ili čizama, mogu "ugrabiti" po upola nižim cijenama.

Ove godine, čini se, to baš i nije slučaj unatoč činjenici da se na izlozima oglašavaju vrtoglava sniženja, i do 70 posto. Riječ je, naime, o tomu da u trgovini kupci jedva mogu pronaći tri artikla koja su na tom maksimalnom popustu, pa se uglavnom osjećaju prevarenima.

Najveći je apsurd to da ni relativno novi zakonski propisi ne prepoznaju ovakvo ponašanje trgovaca kao zavaravajuće oglašavanje, nego im idu naruku.

Dok je, naime, u prethodnom Zakonu o zaštiti potrošača bilo navedeno kako prodavač, ako oglašava sniženje do, primjerice, 60 posto, za taj najveći iznos mora spustiti cijenu minimalno petini artikala u trgovini, novim propisima se to ne uvjetuje.

Naime, koncem 2015. godine usvojene su zakonske izmjene u koje nije ugrađena spomenuta stavka, što ide u korist trgovačkog lobija, a nauštrb potrošača.

Stoga ne treba čuditi što su police dućana i 15 dana nakon službenog početka zimskog sniženja (27. prosinca, op.a.) i dalje krcate robom. Nitko se sasvim sigurno neće "tući" za jaknu koja je s 1000 kuna snižena na 800...

– Jasno mi je da kupci to mogu doživljavati kao prijevaru, odnosno svojevrstan mamac, no zakonodavac je zaštitio trgovce i oni slobodno mogu na vrata staviti natpis "do 70 posto", s time da se ono "do" jedva vidi, a onda na to najveće sniženje staviti doslovce dva proizvoda. Nije zakonodavac išao trgovcima naruku samo u tom slučaju. Oni, naime, mogu oglasiti akcijsku prodaju a da uopće ne navedu vrijeme trajanja. Do izmjene Zakona o zaštiti potrošača bili su, naime, dužni napisati krajni datum akcije koja nije smjela trajati dulje od 30 dana, piše Slobodna Dalmacija.

U aktualnom se Zakonu to nigdje ne spominje, samo se postavlja definicija akcijske prodaje tijekom koje se proizvodi prodaju po cijenama nižima od onih u redovnoj prodaji. I ne samo to, zakonodavac je dopustio trgovcu da u okviru posebnih oblika prodaje koji traju kraće od tri dana, dakle, ne samo akcija, već i rasprodaja i sezonskih sniženja, na proizvodu ne mora istaknuti redovnu i nižu cijenu, već samo akcijsku. Time se definitivno ne mari za interese kupaca – smatra Vlado Biljarski, voditelj splitskog Savjetovališta za zaštitu potrošača.

Tijekom posebnih oblika prodaje koji dulje traju, trgovci su dužni, kako stoji u zakonu, "jasno, vidljivo i čitljivo" iskazati redovitu i novu sniženu cijenu, no ne pridržavaju se svi toga.

Zanimalo nas je uočava li Tržna inspekcija pri Ministarstvu gospodarstva te, kao i ostale nepravilnosti tijekom svojih nadzora.

– S obzirom da je u tijeku zimsko sezonsko sniženje, tržišni inspektori Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta trenutno provode ciljane akcijske inspekcijske nadzore i provodit će ih do konca mjeseca, a po potrebi nastaviti i u veljači – poručuju iz Tržne inspekcije i dodaju kako će o eventualnim nepravilnostima govoriti tek kad završe s nadzorima.

Inspektori bi, primjera radi, uvidom u poslovne knjige privrednog subjekta mogli otkriti i podižu li pojedini trgovci cijene robe uoči samog sniženja, na što potrošači, također, sumnjaju... Kupcima se, osim toga, čini i kako sniženja u trgovinama više uopće nisu realna, odnosno da traju mjesecima.

– Zakon je izričit po tom pitanju – u godini se, dakle, dvaput smije oglasiti sniženje – 1. srpnja počinje ljetno, a zimsko 27. prosinca, s tim da svako smije trajati maksimalno 60 dana. Trgovac, međutim, i nakon tog roka može nastaviti prodavati robu po sniženoj cijeni, ali to više ne smije oglašavati pod sezonskim sniženjem – objašnjava Vlado Biljarski.

Svaka regija ima svoje termine sniženja

Iz Hrvatske gospodarske komore poručili su kako trgovci, tijekom sniženja, moraju voditi računa o poštenoj trgovačkoj praksi, te dodali kako je, zbog konkurentnosti domaće trgovine, važno pratiti i trendove zemalja u okruženju. Pritom su iz HGK-a naveli primjere dviju susjednih zemalja – u Italiji svaka regija određuje svoje termine sniženja, dok u Sloveniji zimsko sniženje ne smije početi prije prvog radnog ponedjeljka u siječnju, a ljetno prije drugog radnog ponedjeljka u srpnju.

Kazne do 100.000 kuna

U slučaju da inspekcija utvrdi kako trgovac zavarava potrošače u pogledu cijene proizvoda ili, pak, načina na koji je ona izračunata, može ga kazniti novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 100.000 kuna (za pravnu osobu, op.a.). Sankcije za nepoštenu, odnosno zavaravajuću poslovnu praksu, propisane su Zakonom o zaštiti potrošača.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 05:15