Predsjednik SDP-a Peđa Grbin već je u subotu pripremio dopis u kojemu od Ustavnog suda traži "da se očituje može li Predsjednik Republike za vrijeme obnašanja dužnosti biti kandidat na izborima za Hrvatski sabor".
U relativno kratkome dopisu koji sadrži stranicu i pet redaka Grbin se najprije poziva na članak 96. stavak 1. Ustava koji propisuje da Predsjednik ne može obavljati ni jednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost, dok stavak 2. kaže da predsjednik Republike nakon izbora podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranici i o tome obavještava Hrvatski sabor.
Osim toga citiraju se zakoni koji Ustavnom sudu daju nadležnost kontrole ustavnosti i zakonitosti izbora, a potom zakoni koji propisuju uvjete za kandidate za zastupnike u Saboru.
- Dana 15. ožujka predsjednik Republike Zoran Milanović najavio je da će kao kandidat sudjelovati na izborima za Hrvatski sabor koji će se održati 17. travnja 2024. godine, i to kao nestranački kandidat na listi SDP-a. Nakon te objave više profesora ustavnog prava izrazilo je javno putem internetskih portala i u televizijskim programima svoj stav kako predsjednik Republike za vrijeme obnašanja te dužnosti ne može biti kandidat za Hrvatski sabor. Također, u programu N1 televizije novinarka Nataša Božić navela je kako je tijekom dana razgovarala s više sudaca Ustavnog suda RH koji su joj iznijeli svoj stav da predsjednik Republike ne može istovremeno biti i kandidat na izborima za Hrvatski sabor - kaže se Grbinovu dopisu i na kraju, uz opasku kako ni Ustav niti Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor nemaju zapreku da predsjednik države istodobno bude kandidat za saborskog zastupnika, traži žurni stav ustavnih sudaca.
SDP-ovci koji su proučavali ustavnu poziciju ove neobične kandidature kažu da je ustavna odredba iz članka 96. koja kaže da predsjednik ne može obavljati ni jednu drugu profesionalnu ili javnu dužnost ista kao što je bila u vrijeme polupredsjedničkog sustava kada je predsjednik Republike bio Franjo Tuđman. Jedina je razlika, kaže sugovornik iz SDP-a, u tome što je predsjednik tada mogao biti član i predsjednik političke stranke.
Podsjeća da je Tuđman na izborima 1992. i 1995. kao predsjednik države bio nositelj i kandidat na HDZ-ovim listama te da je Vlatko Pavletić kao predsjednik Sabora obnašao i dužnost predsjednika Republike pošto je Tuđman umro, a istodobno bio HDZ-ov kandidat na izborima za Sabor u 7. izbornoj jedinici. Pošto je HDZ izgubio izbore, Pavletić je mandat za sastavljanje Vlade povjerio Ivici Račanu. - Ustavni sud ne može drugačije ocijeniti ovu situaciju osim da kaže kako ono što je dopušteno HDZ-u nije dopušteno SDP-u - zaključio je.