KAKO SE U BRUXELLESU GLEDA NA TOLUŠIĆEV ISHITRENI POTEZ 'U SSP-u navodi se da EU neće povećati bilo kakve naknade Srbiji. To može biti problem'

ZAGREB - Hrvatska je morala revidirati odluku o povećanju visine naknada prilikom pregleda poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Zapadnog Balkana. Mijenjanje je bilo ishitrena odluka, smatra Ivan Jakovčić, član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta (AGRI).

Jakovčić u razgovoru za Jutarnji list objašnjava zašto u Bruxellesu neće stati iza poteza Tomislava Tolušića, premda je Hrvatska u Europskoj uniji, a ostale države nisu, ali i demantira čestu tezu kako hrvatski poljoprivrednici nemaju korist od članstva u EU.

Kako gledate na odluku Ministarstva poljoprivrede koje je podignulo naknade na uvoz voća i povrća, a onda i protumjere Srbije i drugih država?

- Odluka mi je prihvatljiva jer ima pozitivnu namjeru. Zaista treba uvesti red na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Ipak, drugo je pitanje je li to trebalo učiniti na takav način. Naime, Hrvatska je time uvela najveću naknadu u EU za kontrolu uvoza voća i povrća. Kako se ta mjera praktički odnosi samo na susjede, moglo se očekivati brzu i oštru reakciju. Čini mi se da je najprije trebalo pokušati dijalog sa zainteresiranim zemljama, a tek onda krenuti, i to u dogovoru s Europskom komisijom, u konkretnu akciju. Ovako je pitanje koliko će zaista mjera koja ima dobru ideju na kraju biti kontraproduktivna.

Objavljeno je da EU smatra da treba poštovati SSP. Je li to packa Hrvatskoj?

- Istina je da se u jednom članku SSP-a sa Srbijom navodi da zemlje EU neće povećati bilo kakve naknade Srbiji. To nam može biti problem. Inače, poznato je da je politika Europske komisije usmjerena na micanje prepreka u trgovini i u svakoj drugoj situaciji.

Hrvatski proizvođači se tuže na uvoz nekvalitetnog voća i povrća. Što u postojećim okolnostima može napraviti Hrvatska?

- Hrvatska je 25 godina imala katastrofalnu poljoprivrednu politiku, a snažan osobni angažman i velik uspjeh u kreiranju poljoprivrede Istre daje mi moralno pravo da dajem takvu izjavu. Poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj nikad nisu bili u poziciji da im nadležno Ministarstvo omogući konkurentnost na domaćem i svjetskom tržištu. Osim toga, niz loših propisa, a pogotovo neprovediv Zakon o poljoprivredom zemljištu, što sam upozoravao još prije 20 godina, rezultiraju skromnom snagom naše poljoprivrede. Najnovija verzija tog zakona ima pozitivnih strana, ali i vrlo problematičnih rješenja. Vidjet ćemo konačni rezultat nakon glasanja u Saboru.

Dojam je da naši poljoprivrednici nisu zadovoljni svojim statusom, iako smo u EU. Je li to opravdano razmišljanje?

- Da nismo u EU, poljoprivreda bi nam bila u bankrotu jer je Hrvatskoj već za prošlu godinu isplaćeno više od tri milijarde kuna potpora. Da nismo u EU, tog novca ne bi bilo. Dodatno je važan i novac koji je na raspolaganju za ukupni koncept ruralnog razvoja, pogotovo za mlađe poljoprivrednike. Veliko zajedničko tržište donosi nam, uz probleme, i velike prednosti, a ako smo sposobni i pametni, te ćemo prednosti snažno iskoristiti.

Je li vaš Odbor raspravljao o položaju poljoprivrede u Hrvatskoj?

- Nije uobičajeno da Odbor raspravlja o pojedinoj zemlji. Raspravljamo o raznim temama koje se tiču i Hrvatske i rado koristim priliku govoriti o našim problemima.