NEOBIČAN PROBLEM

Kako nazivamo područje između dviju obrva? Jedna hrvatska lingvistica ima nekoliko interesantnih prijedloga

Anja Nikolić-Hoyt, upraviteljica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, kaže da se u Dalmatinskoj zagori područje između obrva zove - povir

Indijci za područje između obrva imaju ime jer je taj dio tijela u njihovih kulturi vrlo važan u ritualnom smislu

 MAKI STUDIO/Alamy/Alamy/Profimedia

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) pokrenula je ciklus predavanja "Znanost u žarištu" kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a sedmo predavanje pod naslovom „Postoji li konačan popis dijelova čovječjega tijela?“ u srijedu je u Knjižnici HAZU održala dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju i upraviteljica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU.

U predavanju je potvrdila da ne postoji konačan popis dijelova ljudskog tijela zbog njihovog različitog poimanja u pojedinim kulturama. Primjerice, u germanskim jezicima postoje različiti pojmovi za prste na rukama i nogama dok ih u slavenskima nema. U drugim jezicima, pak, postoji objedinjujući naziv za zjenicu i šarenicu. U standardnom hrvatskom jeziku, primjerice, ne postoji naziv za prostor između dviju obrva, a postoji u indijskim jezicima jer je taj dio tijela u indijskoj kulturi vrlo važan u ritualnom smislu.

- Na raznim radionicama pokušala sam doći do prijedloga kako bi se nazvao taj dio tijela i najčešći prijedlog bio je međuobrvlje, iako je taj sufiks uobičajen kod tvorbe zbirnih imenica. Neki od ostalih prijedloga bili su međob, obrvno raskrižje, mršnica, nadnosna točka, obrvnica, međuočje, obrvni put, čupnica, međuobrvak, obrvlje, nadnosje, ispodčelnica, podčelje, čelonos, nosčelo, križnica i ciljarnik“, rekla je Anja Nikolić-Hoyt, spomenuvši da je u Dalmatinskoj zagori za prostor između dviju obrva zabilježena riječ povir, a u hrvatskim narodnim pjesmama riječ - manja.

Dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt rođena je u Zagrebu. Diplomirala je 1989. godine komparativnu književnost i opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirala 1995. i doktorirala 2001. godine, obranivši disertaciju posvećenu izradi tezaurusa hrvatskoga jezika.

Od 1992. radi u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, danas u trajnom zvanju znanstvene savjetnice i na položaju upraviteljice Zavoda.

Objavila je dvije znanstvene monografije - "Konceptualna leksikografija: Prema tezaurusu hrvatskoga jezika" i "Tezaurusni portret čovječjega tijela" te niz znanstvenih radova iz područja semantike, konceptualne i povijesne leksikografije te lingvistike jezika u dodiru.

Suurednica je novih svezaka Benešićeva Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića, za što je dobila i ovogodišnju Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u RH.

Surađivala je na različitim znanstvenoistraživačkim projektima, izlagala na brojnim domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima u Europi i Americi, te predavala na diplomskom studiju Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti i na doktorskom studiju Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu te na doktorskom studiju kroatologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, navodi u priopćenju Marijan Lipovac iz Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 15:12