ISTRAŽIVANJE JUTARNJEG

KAKO JE PROPALA VLADINA POREZNA REFORMA 'Lokalna je vlast dobila izgovor za nove namete'

 Dragan Matić/CROPIX

Mira Ražnjević, 56-godišnja diplomirana pravnica iz Biograda, u 2015. godinu trebala je ući s podebljanim kućnim budžetom i plaćom većom za oko 150 kuna.

Zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak hrvatski građani, naime, od Nove će godine dobiti veće plaće, čime Vlada želi potaknuti potrošnju i time povećati BDP. No istodobno lokalni proračuni ostaju bez 1,8 milijardi kuna. Vlada im je obećala nadoknaditi polovicu manjka, a gradski bi čelnici trebali uštedjeti oko 900 milijuna kuna.

No, Mira Ražnjević gotovo da neće osjetiti to povećanje plaće jer je HDZ-ova gradska vlast odlučila uvesti prirez od 12 posto. Do sada taj dalmatinski gradić s oko 5000 stanovnika nije uopće imao prirez, ali su ga odlučili uvesti nakon što im je gradski proračun zbog Vladinih mjera ostao bez oko 700 tisuća kuna.

Mira Ražnjević pak smatra da je to bila samo izlika kako bi gradonačelnik Ivan Knez popunio rupe u ionako problematičnom proračunu koji je u minusu.

- Ovo je samo bila izlika da uvedu prirez s obzirom na to da je manjak u proračunu iz godine u godinu sve veći. Moglo se štedjeti i na drugim stavkama poput reprezentacije i službenih putovanja, ali oni su ipak odlučili udariti na standard građana - smatra M. Ražnjević koja kaže da su Biograđani jako nezadovoljni zbog uvođenja novog nameta.

M. Ražnjević je već dugi niz godina zaposlena kao rukovoditeljica pravne službe u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Područnom uredu Zadar. S 25 godina radnog staža prima mjesečnu bruto plaću od 10.937,82 kune. Ima dvoje djece, sina i kćer, rastavljena je, a 24-godišnji sin je nezaposlen, ona ga uzdržava pa ima i poreznu olakšicu na njega. Iako joj se plaća trebala povećati za oko 150 kuna, od 1. siječnja ona će zbog uvođenje prireza narasti za neznatnih 39 kuna.

Biograd nije jedino mjesto koje zbog poreznih izmjena uvodi prirez. Mnogi gradovi i općine, naime, to su također već napravili s objašnjenjem da nemaju gdje štedjeti. Ogulin je tako uveo prirez od 10 %, kao i Senj i Donja Stubica. Buzet je uveo prirez od šest posto, kao i Općina Donji Kukuruzari, dok je Komiža odlučila uvesti prirez od pet posto. Sve te općine i gradovi do sada uopće nisu imali prirez. S druge strane, Pula je povećala namet građanima sa 7,5 na 12 posto, a Rijeka s 12 na 15 posto.

Zbog uvođenja prireza povećanje plaće neće osjetiti ni Ivo Blažanović, 54-godišnji inženjer agronomije iz Donjih Kukuruzara. On radi kao referent za poljoprivredu u općini koja je jedna od najsiromašnijih, ako ne i najsiromašnija u državi. U njoj žive 1634 stanovnika, a od toga ih je 599 nezaposleno, 362 je umirovljenika, 168 je zaposlenika, većinom u vojsci i policiji, a 113 građana prima socijalnu pomoć. U općini nema tvrtke koja radi, posluju jedino tri prodavaonice, a nema čak ni gostionice. Jedan od sretnih stanovnika te općine koji ima zaposlenje je Blažanović. Njegova mjesečna bruto plaća sada iznosi 5.475,91 kunu mjesečno, odnosno 4251 kunu neto. Zbog poreznih izmjena trebao je dobiti ionako malenu “povišicu” od 71,46 kuna, međutim zbog uvođenja prireza od šest posto idući će mjesec dobiti tek 68 kuna veću plaću.

- To je smiješno. Kolika strka zbog promjene Zakona o porezu na dohodak. A koji je rezultat? Meni 68 kuna mjesečno više, a većini mojih sumještana taj zakon neće donijeti ništa dobro jer imaju puno manja primanja. Država je pogodovala jedino bogatima i onima koji primaju plaće veće od 13.200 kuna, a mi sirotinja postajemo još veća sirotinja, jer će općina imati još manje izvorne prihode, što ćemo na kraju krajeva svi osjetiti na komunalnom standardu, kao i mogućim otkazima - kaže.

Pogledajte grafiku ( klik na sliku za veću infografiku):

Željko Türk, predsjednik Udruge gradova i HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića, kaže da jedinice lokalne samouprave nemaju drugog načina nego dizati prirez, komunalnu naknadu i cijene usluga.

- Činjenica je da je Vlada već donijela zakonske izmjene kojima se smanjuje prihod lokalnih proračuna, a da istovremeno tek daje načelne izjava o mjerama kojima će im osigurati povrat dijela novca. Daje izjave, ali ne donosi nikakve odluke - kaže Türk.

Lokalni su čelnici, tvrdi, u iznimno teškoj situaciji jer minus u ionako skromnim lokalnim proračunima na neki način moraju kompenzirati.

- A nema drugog načina nego da dižemo stope prireza, komunalnu naknadu, cijene vrtića, režemo socijalna davanja, sredstva za kulturu i sport i drugo. I onda dolazimo u situaciju da nas naši sugrađani zaustavljaju i pitaju kako nas nije sram da im Vlada diže plaće, a mi im dižemo troškove života. Jako teška situacija za svakog od nas - kaže Türk.

A Vlada je baš tako, tvrdi Türk, marketinški odradila ove porezne izmjene.

- Predstavila je cijelu mjeru kao mjeru na dobrobit građana koju koče samo bahati gradonačelnici jer je dovoljno da si malo smanje plaće i sve će biti kako treba. Mi smo u Zaprešiću svima smanjili bruto plaće za osam posto i time ćemo otprilike uspjeti uštedjeti oko 10 % onoga bez čega ostajemo. A i dalje treba subvencionirati vrtiće, boravke, socijalu - kaže. Dodaje da je Zaprešić stoga morao dići i komunalnu naknadu za 15 posto.

Ovim Vladinim potezom nije zadovoljna ni Riječanka Maja Opačak. Plaća joj je od siječnja trebala narasti za 112 kuna, ali će se zbog dizanja prireza sa 12 na 15 posto povećati za 91 kuna.

- Ne mogu reći da sam zadovoljna povećanjem plaće od 90 kuna jer je to smiješno. Kad je o meni riječ, ne moraju mi dati ništa. Ima puno veće sirotinje od mene i mogli su taj novac preusmjeriti u druge svrhe. Tih 90 kuna mene neće ni spasiti niti mi bitno promijeniti život - kaže ta 40-godišnja profesorica hrvatskog jezika i književnosti zaposlena u OŠ “Vladimir Gortan”.

Njezina je plaća nešto veća od 5600 kuna, što odgovara prosječnoj hrvatskoj plaći. Razliku od 20-ak kuna zbog dizanja prireza ne smatra osobito bitnom.

- Smatram da plaća kakvu dobivam općenito nije adekvatna, ni s ovim povećanjem, ni bez njega, ali svjesna sam da mnogi žive puno lošije od mene. Ljudi rade ni za što i bilo bi bahato od mene da kažem da mi tih 5,5 tisuća kuna nije dovoljno - kaže M. Opačak. Živi sama, ima mjesečnu obvezu za kredit od 800 kuna te joj, kaže, plaća nije dovoljna za pokrivanje svih životnih troškova.

- Ali znam i vidim da je mnogima puno, puno gore - ističe.

Grčić: Lokalna samouprava mora se reformirati

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić poručuje lokalnim samoupravama da se moraju racionalizirati, a ne da povećavaju namet građanima.

- Dakle, Vlada je donijela odluku da poreznim mjerama poveća plaće za više od milijun naših građana. Istovremeno smo ponudili kompenzacijske mjere kojima se lokalnoj i regionalnoj samoupravi dijelom nadoknađuje manji prihod, a taj dio prenosi na državu. To znači da se od lokalne samouprave očekuje da se restrukturira, reformira i racionalizira, a ne da taj teret prenose opet na građane povećanjem prireza ili komunalne naknade. To je ključna poruka. Jer ako je mogla država svih ovih godina racionalizirati rashode, to može i lokalna samouprava - kaže Grčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 08:11