NIŠTA OD ISTRAGE

KAKO JE PROPALA AKCIJA USKOK-a Prisluškivali i pratili sutkinju Ustavnog suda, tražili kontakte s Mamićem, ali tajne mjere su provaljene...

U obrazloženju za mjere tvrdilo se da Mamić pokušava utjecati na odluku suda o Zakonu o sportu
 CROPIX

Zbog sumnji da su pred Ustavnim sudom pokušali izlobirati rušenje dijelova Zakona o sportu, Uskok je prije nekoliko tjedana pokrenuo tajne izvide protiv izvršnog predsjednika Dinama Zdravka Mamića, njegova kuma, obrtnika Paška Dodića, izvršnog direktora HNS-a Damira Vrbanovića, te jedne sutkinje i jedne savjetnice na Ustavnom sudu.

Brzo razotkriveni

Međutim, nakon samo tjedan dana osobe pod mjerama su uspjele doznati da su pod tajnim nadzorom policije, a što je jedna od njih i jasno rekla u telefonskom razgovoru koji je snimljen. “Ne pričaj više. Slušaju nas”, navodno je rečeno u tom razgovoru. Hipoteza da su Mamić i Vrbanović doista pokušali privoljeti navedenu sutkinju Ustavnoga suda da “sruši” zakon na kraju nije dokazana, nego su samo zabilježeni kontakti između Dodića i sutkinje, koji su inače bliski prijatelji, te naznake da oni razgovaraju o ustavnoj tužbi koju je HNS nedugo prije podnio protiv Zakona o sportu. Premda su neki mediji do sada objavili kako se radi o zloporabama policijskog sustava i ilegalnom praćenju, to po svemu sudeći nije istina.

Izmjena zakona

Naime, ako takve radnje odobri sud, radi se o proceduri koja je propisana Zakonom o kaznenom postupku (ZKP). Sudac nalog donosi na prijedlog Državnog odvjetništva, u ovome slučaju Uskoka, a tužitelji sucu moraju dokazati da se informacije o mogućem kaznenom djelu ne mogu prikupiti na drugi način nego tajnim snimanjem. U ovom slučaju, kako se mediji to već objavili, postojao je nalog suca istrage.

Cijela priča počela je u srpnju ove godine, kada je Hrvatski sabor sa 84 glasa te 24 glasa protiv izglasao paket izmjena Zakona o sportu, a Zakonu su se usprotivili jedino HDZ i HDSSB, dok su tri glasa bila suzdržana. Od niza izmjena koje je novi paket donosio najznačajnije su bile one koje su se odnosile na zabranu obavljanja funkcija u nogometu osobama kojima se sudilo zbog kršenja Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, sve dok im traje zaštitna mjera zabrane, ali najveća izmjena bila je ona koja je u potpunosti mijenjala sustav vrednovanja glasova u Skupštini HNS-a. Naime, izmjene Zakona ponderirale su sustav glasovanja u županijskim savezima, pa je tako svakome od klubova u prvoj ligi dano pravo da sudjeluje s po dva glasa, dok su do tada imali pravo na samo jedan glas. HNS je Zakon odmah po donošenju ocijenio “neprihvatljivim i štetnim za sport u cjelini”, te je predsjednik HNS-a Damir Vrbanović u ime Saveza podnio ustavnu tužbu protiv Zakona, odnosno prijedlog za ocjenu ustavnosti.

Početna informacija

No, prije otprilike tri tjedna do Uskoka su došle informacije kako postoji sumnja da će određeni ljudi bliski HNS-u pokušati privoljeti određene suce Ustavnog suda da poguraju HNS-ovu ustavnu tužbu, što bi, naravno, bilo protuzakonito. Te informacije Uskoku je navodno dostavila Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA). Treba napomenuti da se oni bave samo prikupljanjem informacija te njihove informacije ne predstavljaju dokaz u kaznenom postupku. Međutim, informacije službi mogu, a u ovome slučaju su i bile, predstavljati osnovu da nadležno državno odvjetništvo zatim započne izvide kako bi se takve informacije potvrdile ili opovrgnule. Upravo se, prema našim informacijama, o tome i radilo u konkretnom slučaju, te je Uskok od suca istrage zatražio provođenje posebnih dokaznih radnji.

Sve stalo

Odluku o tome prihvaća li prijedlog Uskoka ili ne, sudac istrage također mora detaljno obrazložiti u tajnom nalogu. Po svemu sudeći, u Uskoku su ocijenili da sadržaji snimljenih mjera, prije nego što su one provaljene, ne predstavljaju dovoljnu osnovu za pokretanje bilo kakvog kaznenog postupka, a nakon što su priče o mjerama iscurile u javnost, HNS je povukao svoju ustavnu tužbu.

Tihi sukob Ustavnog suda i Vlade

Nepovjerljivi, pa i napeti odnosi između Ustavnog suda i Vlade prisutni su praktično od početka mandata vlasti koja upravo broji posljednje dane. Vrhunac loših odnosa dosegnut je kada je na Ustavnom sudu srušen cijeli Obiteljski zakon.

Odluke koje se smatraju dvojbenima:

Zakon o plaćama sudaca - pet godina nakon podnošenja zahtjeva ukinuto je da osnovicu za plaće sudaca određuje Vlada

Zakon o uskrati dodatka na staž - Ustavni je sud taj propis, bez obzira na krizu, ukinuo

Zakon o suspenziji božićnica i regresa - iako su sindikati pristali odreći se tih prava za 2013. i 2014. godinu, nisu svi, pa je Ustavni sud ukinuo zakon

Ustavni je sud ukinuo cijeli Obiteljski zakon

odlukama u slučaju Ive Sanadera ustavni suci postavili su se i iznad Ustava jer su stavili izvan snage odredbe o nezastarijevanju ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 09:52