Kako je nastala Cockta, ‘piće vaše i naše mladosti’

ZAGREB - Nedavno je jedan američki portal objavio tajnu strogo čuvanog recepta Coca-Cole koju je, prema legendi, smislio ljekarnik iz Atlante John Pemberton, što nas je potaknulo da istražimo kako je zapravo nastala Cockta, uvjerljivo najpopularnija inačica s “ovih prostora” planetarno popularne Coca-Cole.

Yugo Cockta nije prošla

- To je piće koje i mi moramo imati, rekao je Ivan Deu, predsjednik Uprave Slovenijavina, kad se početkom 1952. vratio sa službenog puta iz Amerike. Na sastanku direktora izvadio je nekoliko boca Coca-Cole i rastočio im da kušaju najprodavaniji američki napitak. Glavnog je kemijskog inženjera Emerika Zelinku upitao može li napraviti nešto slično, jer je recept za to američko piće, nažalost, tajan. Zelinka je otpio gutljaj i rekao da ne može napraviti takvo, ali može pokušati napraviti slično, ako ne i bolje piće. Direktor Deu dao mu je odriješene ruke i inženjer Zelinka povukao se sa suradnicima u laboratorij. Mjesecima su kemijali, naprezali skrivene talente i isprobavali različite kombinacije biljnih ekstrakata, dok se Zelinka nije dosjetio mirisa šipka.

Računao je na popularnost čaja i marmelada, dostupnost sirovine i prepoznatljivost specifična mirisa i okusa kod narodnih masa. U kombinaciji ekstrakata 11 biljaka iz laboratorija Slovenijavina početkom 1953. izašlo je prvo bezalkoholno gazirano piće na tržištu cijele Jugoslavije.

Dotad se pio samo malinovac pojačan sodom. Piće je dobilo jednostavno ime Cockta, prema riječi cocktail, a prvotni nazivi Yugo Cockta i Cockta Cockta napušteni su kako se piće ne bi odmah prozvalo plagijatom Coca-Cole. Oblikovanje logotipa i izgled bočice (naborano, orošeno staklo) povjereno je studentu arhitekture Sergeju Pavlini. Za prvi plakat Pavlina je predlagao polarnog medvjeda koji pije Cocktu, ali ideja se nije baš svidjela svima pa je otpala (ista je ideja 40 godina kasnije “pala na pamet” nekome u sjedištu Coca-Cole).

Što su smućkali Slovenci

- Što su to smućkali Slovenci, pitali su se u ostatku Jugoslavije, iščekujući tajanstveni napitak koji je najavljivan prvom velikom i za to vrijeme moderno osmišljenom reklamnom kampanjom. Mudro je odabran i događaj za prvo predstavljanje. Skijaški skokovi na Planici 1953., najgledaniji sportski događaj u Jugoslaviji, i u svijetu iz Jugoslavije. Umjesto Pavlinina medvjeda, Slovenci su na plakat stavili rad arhitekta Uroša Vagaje - preplanulu deklicu sa zavodljivim osmijehom, plavim očima i kosom smotanom u konjski rep.

Dotad neviđena reklamna kampanja urodila je plodom pa sam brand Cockta ima posebnu ulogu u razvoju slovenske marketinške industrije i industrijskog dizajna. Prema uzoru na Coca-Colu receptura napitka proglašena je tajnom, što je potrošače još više zaintrigiralo.

Uz izvještaje sa zadivljujućih letova (tada je letački rekord bio ispod magičnih 100 metara, a neki dan je Norvežanin Evensen doletjeo do novog rekorda od 246,5 metara) sve su novine objavile i pravu pomamu za novim pićem. Cockta se svidjela i stranim novinarima i uglednim gostima koji su o njoj govorili kao o “komunističkoj Coca-Coli”. Od tada je i stalno prisutna uz poznate sportaše.

Nakon Planice Cockta je postala najprodavanije bezalkoholno piće u Jugoslaviji. Uz prepoznatljivi slogan “Piće vaše i naše mladosti” iz Slovenije je Cockta krenula i u osvajanje tržišta Poljske i Nizozemske. Na domaćem tržištu postale su popularne razne mješavine s alkoholnim pićima, a krajem sedamdesetih prodaja je počela padati.

No, redizajn i agresivna kampanja 1983. donijeli su novi uspon i impresivnu količinu od prodanih 37 milijuna litara. Raspadom Jugoslavije uslijedio je novi pad prodaje. No, brend se početkom stoljeća počeo oporavljati.

Etnocentrizam potrošača

“Cockta je bila primjer ‘etnocentrizma potrošača’. Godinama je uspijevala održati ugled i predstavljala je ponos slovenskoga gospodarstva. Malo je takvih proizvoda pa su oni na meti tržišta u doba tranzicije i globalizacije tržišta”, zapisao je sociolog Janez Damjan u katalogu izložbe o Cockti. To se upravo i dogodilo, i Cockta je lani prodajom Droga Kolinske postala vlasništvo hrvatske Atlantic Grupe.