ZAGREB – Nakon skupocjene, dramatične i dugotrajne kampanje i završetka izbora ponovno utvrđujemo našu demokraciju i zajedno idemo naprijed, poručila je u srijedu američka veleposlanica u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes na svečanom doručku na kojem su dočekani rezultati izbora u SAD-u.
"Ovo su bili povijesni izbori jer je po prvi put jedna žena bila kandidat velike stranke. Hillary Clinton je priznala poraz i čestitala Donaldu Trumpu, a to je jedna od stvari zbog kojeg volim svoju državu", istaknula je Valls Noyes u hotelu Westin pred brojnim uzvanicima iz Hrvatske i SAD-a.
Povijesno gledano, govor poraženog kandidata jednako je važan kao onaj pobjednički, smatra američka veleposlanica.
"To pokazuje da koliko god teška bila kampanja, naš narod i naš vođa na kraju dana stavljaju ljubav prema domovini iznad stranačkih interesa, te se potvrđuje naše kolektivno povjerenje u institucije koje održavaju našu demokraciju od izbora do izbora", rekla je Valls Noyes.
Stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila smatra kako je u ovom trenutku velika nepoznanica kako će pobjeda Donalda Trumpa utjecati na hrvatsko-američke odnose i na cjelokupni jugoistok Europe.
"Pobijedio je kandidat koji je i inače nepoznanica, posebice u vanjskopolitičkom smislu", ističe Cvrtila, koji smatra da ipak ne treba očekivati neke značajne promjene po tom pitanju.
"Taj dio svijeta i nije toliko u fokusu vanjske politike SAD-a, nego je negdje na njezinim marginama", zaključuje Cvrtila.
S njim se složio ministar pravosuđa Ante Šprlje koji je naglasio kako Hrvatska i SAD već dugi niz godina imaju odlične odnose, te da će se oni nastaviti i s novim predsjednikom.
Joško Klisović, bivši zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, također nada se da neće doći do značajnije promjene.
"Teško je predvidjeti politiku novoizabranog predsjednika s obzirom na to da nije poznat njegov vanjskopolitički tim, a vanjska politika nije dominirala u izbornoj kampanji", smatra Klisović.
"Ono čega se u ovom trenutku bojim jest da će nova američka administracija imati nešto manje interesa za pitanja jugoistočne Europe, samim time i za Hrvatsku, te da će se više posvetiti velikim igračima na globalnoj sceni, prvenstveno na Rusiju, Kinu i Tursku", rekao je Klisović.
Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor ističe da je Trump usprkos svim uvredama izrečenim tijekom kampanje uspio homogenizirati veliko biračko tijelo koje je bilo nezadovoljno mnogim potezima bivših administracija, gubitkom poslova i dosadašnjom politikom.
"Većina medija i poznatih Amerikanaca dalo je potporu Hillary Clinton i utoliko je Trumpova pobjeda iznenađenje, no one koji su sustavno pratili njegovu kampanju to nije previše iznenadilo", smatra Kosor.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić Trumpovu je pobjedu objasnio time što živimo u vrijeme "fine retorike ispod staklenih zvona".
"Ljudi vole političare koji imaju čvrstinu, koji imaju odlučnost i koji su se spremni žrtvovati za opće dobro. Trebate biti s ljudima, s njihovim problemima, koje treba rješavati. Zato mislim da je u Americi pobijedila demokracija", istaknuo je.
Time što je jedan od bogatijih ljudi u SAD-u Trump je dokazao da je "šljaker", te da ga se ne može podcjenjivati, smatra Bandić.
Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) Maruška Vizek kazala je da je Trumpova izborna retorika služila mobilizaciji glasača, no da sad slijedi jedna nova faza gdje će ta njegova izborna obećanja morati proći "reality check", a nakon što se to dogodi će postati jasno da velik dio njih neće biti provediv.
"Ono što je puno važnije pitanje u ovom trenutku jest činjenica da je Trump izabran zbog toga što je proces svjetske ekonomske globalizacije imao svoju cijenu, a ta cijena je smanjenje nacionalnog suvereniteta i stvaranje sloja ljudi koji su tijekom globalizacijskog procesa postali društveni i ekonomski gubitnici. Ti gubitnici upravo odricanje od nacionalnog suvereniteta kroz intenzivnu globalizaciju doživljavaju kao temeljni uzrok svojih problema", ističe Vizek.
"U ovom trenutku stoga nitko ne može sa sigurnošću reći u kojem će smjeru otići procesi ekonomske integracije. Možda će oni zastati ili usporiti, a možda će se čak i preokrenuti. No mislim da je potpuno sigurno da će se sada ti procesi definitivno početi preispitati i da će politički establišmenti morati dati odgovor na pitanje kako postići optimalnu ravnotežu između ekonomske integracije, nacionalnog suvereniteta i demokracije. U protivnom, društveno tkivo zemalja koje su intenzivno uključene u globalizacijske procese će se početi raspadati", zaključila je ravnateljica EIZ-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....