Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Šimović gostovao je na televiziji N1 i govorio o paketu Vladinih mjera.
Istaknuo je da je teško predvidjeti hoće li taj paket donijeti stabilnost.
- Što se tiče samog paketa, ocijenio bih ga pozitivnim, pa i dobro strukturiranim. Relativno dobro izbalansiranim između, s jedne strane HEP-a, državnog proračuna s druge i s treće strane kreditnih linija koje idu prema energetskoj obnovi. I nije odmah veliki financijski šok kako na proračun, tako i na HEP - rekao je Šimović.
Naglašava da nije sve uvijek pametno staviti na tržište.
- Da danas sve stavimo na tržište, bi li tržište bilo uspješno kad je riječ o energentima? Ne bi. Kada dođe do velikih kriza, velike inflacije i pada nezaposlenosti, tada tržište nije uspješno. I tada zahtijeva intervenciju države - napominje.
Slični problemi
Šimović kaže da su sve Europske države više-manje u sličnim problemima.
- Njemačka je specifična jer ima veliku ovisnost industrije o plinu. Paketi su više-manje slični i mjere kojima država može intervenirati kad govorimo o Europi, ne može se drugačije djelovati. Sad je situacija velike inflacije. Šok potražnje može monetarna vlast donekle rješavati, ali ne može rješavati pitanje šoka ponude, a to je porast cijena energenata. Što se tiče šoka ponude, tu mora fiskalna politika reagirati - objašnjava profesor.
Osvrnuo se i na najave ministra Filipovića da bi hrvatski plin trebao ostati u Hrvatskoj.
- Plin kao molekula je tržišna kategorija. Ina ima koncesiju na taj plin i ona je trgovačko društvo. Kao trgovačko društvo dužna se ponašati profitno orijentirano. Naravno da se većina tog plina potroši u Hrvatskoj. Govoriti o nekakvim zatvaranjima i zadržavanjima može stvoriti kontraefekt. Plin i električna energija su tržišne kategorije. Mi moramo biti svjesni da mi dobar dio energije uvozimo. Plin koji Ina proizvede je tek 30 posto naših potreba. Ja bih tu bio suzdržaniji oko raznih najava - rekao je.
Dijalog s trgovcima
Pojasnio je i zašto je došlo do povećanja cijena struje.
- NIje HEP jedini proizvođač električne energije u Hrvatskoj, ali je daleko najveći. Električna energija je tržišna kategorija. Nije da nam je sve u portfelju jeftino, već je dosta toga poskupilo. HEP je trgovačko društvo i ima odgovornost kao trgovačko društvo. Mora zadržati razinu investicija. Sigurno je HEP-u sada izazovnije razdoblje, ali vjerujem da će stajati stabilno - ističe.
Profesor Šimović smatra da je intervenciji u cijene proizvoda sigurno prethodio određeni dijalog s trgovcima.
- Ako mogu javna poduzeća podnijeti dio krize, za očekivati je da će i privatni sektor. Kad limitirate cijene, uglavnom dođe do nestašice. Ne vjerujem da će doći do toga i ne vjerujem da će taj paket stati samo na tome. Vjerujem da će biti ‘fine tunninga‘ po tom pitanju limitiranje cijena - zaključio je za N1 Šimović.