Na dan svečanog otvorenja Pelješkog mosta, najvećeg hrvatskog infrastrukturnog projekta, u palači Sponza održana je promocija jedinstvene monografije ‘Most Pelješac‘ u izdanju novinske kuće Hanza Media.
- U HanzaMediji i Jutarnjem listu obilježavamo ovaj povijesni dan izdanjem vrijedne monografije pelješki most. ponosni smo što smo što smo uspjeli realizirati monografiju, novinski i digitalni prilozi su nešto što se podrazumijeva moramo ih raditi ali monografija je nešto što ostaje zauvijek - kazao je glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić te zahvalio svima koji su sudjelovali u izradi monografije.
- Autor knjige imao je poseban fokus na sve ono što se događa oko mosta te je vrlo često odlazio na gradilište i bilježio priče. Zato smo napravili i hrvatsko-englesko izdanje da bi naši čitatelji u Hrvatskoj, ali i oni izvan Hrvatske, mogli pročitati sve što se događalo oko mosta. Autor knjige je dugogodišnji novinar koji prati sektor prometa Krešimir Žabec, jedan od novinara koji su apsolutni autoritet u svom području pa vrlo često o temama prometa zna više od aktualnog ministra. U ovom slučaju rekao bih da to nije slučaj, ali prije je bilo - kroz osmijeh je rekao Ogurlić.
Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika naglasio je kako ove godine Hrvatska obilježava 30 godina od vojno-redarstvene operacije oslobađanja juga Hrvatske.
- Ratna događanja tada još nisu bila prestala, ali time je okončana blokada agresora koja je trajala punih osam mjeseci. Ideja o izgradnji Pelješkog mosta tek je dvije godine mlađa. U suštini te ideje nije most kao strateški infrastrukturni projekt, dug 2404 metara, visok 55 metara, on jest impozantan jednako kao što i pogled na njega ostavlja bez daha i ispunjava nacionalnim ushitom. On je puno više od toga. Priča o mostu priča je o ljudima, najviše o čovjeku hrvatskog juga, ljudima koji su danas ponosni i zadovoljni što je Hrvatska konačno spojena u jedno. Mnogi su teoretičari razvijali različite aranžmane kako se hrvatski teritorij treba povezati. Mi smo oduvijek željeli samo jedno povezati Hrvatsku preko svog teritorija - kazao je Franković te dodao kako će most ovom kraju donijeti dugoočekivani spokoj u duši te prosperitet kroz trgovinske, ekonomske i prometne benefite. Spomenuo je povijesni kontekst Pelješkog mosta od ideje do realizacije.
- Kažu da je povijest neumoljiva pratiteljica istine i želim se prisjetiti gospara koji nije među nama, a koji je 1994. ispred kavane Čarli u Zagrebu skupljao potpise podrške za izgradnju Pelješkog mosta. To je bio Pero Glumac. Četiri godine nakon toga Županijski odbor HDZ-a u svom programu nosi izgradnju most. Iste te godine u Hrvatskom saboru se prvi put čuje ideja o mostu koju je iznio Luka Bebić, a nakon toga SDP-ov tadašnji župan Ivan Šprlje u Prostorni plan DNŽ ucrtava projekt Pelješkog mosta - naglasio je Franković i zahvalio se Vladi RH i premijeru Plenkoviću koji nisu posustali u ovom projektu te dodao kako smatra da je ovo najveći uspjeh.
Okupljenima se obratio i župan DNŽ Nikola Dobroslavić koji je dan otvaranja Pelješkog mosta nazvao velikim i povijesnim danom za Županiju i Hrvatsku. Čestitao je Jutarnjem listu na ideji da se ovaj projekt ovjekovječi monografijom. Čestitao je projektantu na izvanrednom rješenju mosta te dodao kako se čini da je Pelješki most uvijek bio na tom prostoru, što je i najveći kompliment samom projektu.
Spomenuo se obilaznice Stona odnosno spojne ceste do Zaton Dola.
- Županija je dobila 32 kilometra brzih cesta koje do sad nismo imali. Četiri tunela, nekoliko vijadukata, most kod Stona velik kao most dr. Franja Tuđmana. Mi smo tim spojnim cestama dobili polovinu buduće pelješke brze ceste što je jako važno za sve putnike. Ovo je najvažniji i prvi korak u prometnom povezivanju DNŽ. S Vladom RH idemo u daljnje projekte poput brze ceste do Zračne luke - kazao je Dobroslavić.
Projektant Pelješkog mosta Marjan Pipenbaher emotivno se osvrnuo na tijek projekta:
- Mostovi su se oduvijek gradili tamo gdje su najpotrebniji, a gradili su se tako da budu nešto više od utilitarnog, što se posebno odnosi na Pelješki most. Premošćivanje dobiva simboličnu vrijednost koja prelazi tehnička rješenja. Veliki mostovi su odraz razvoja društva, najljepše monumentalne podloge prosvijećenosti investitora i njegova osjećaja za sklad. Danas su mostovi sve veći izazov za graditelje i projektante, spoj estetike i simboli stalne čovjekove želje da nadvlada prirodu. I ovdje je to slučaj, Pelješki most je na nenametljiv način uklopljen u krajolik. Nakon više od 300 godina konačno spaja hrvatski teritorij, što je iznimno važno za Hrvatsku koja uskoro postaje dijelom Schengena. Lijepo je što je upravo u ovom trenutku nastala knjiga koja govori o Pelješkom mostu, od početne ideje do budućnosti. Ja sam inženjer, ne arhitekt, ali sam jako sretan što sam dio ovog velikog projekta – rekao je Pipenbaher koji je za angažman dobio povelju Društva hrvatsko-slovenskog prijateljstva.
Predstavljanje monografije niže smo pratili uživo:
NOVO 12:22 Premijer Andrej Plenković rekao je kako su na sjednici Vlade 2017. godine potpisali financiranje Pelješkog mosta te da su tada rekli da će ga izgraditi bilo kako.
- Na ovako lijep način dokumentiran je i zabilježen tijek gradnje Pelješkog mosta, jednog od naših najznačajnijih projekata, rekao je premijer na predstavljanju monografije.
- 70-tih godina nastala je serija Malo misto u kojoj ima jedna zanimljiva rečenica ‘Tko je više da‘‘, prisjetio se Plenković i naglasio kako je tijekom godina bilo jako puno onih koji su pridonijeli ideji i realizaciji i izgradnji mosta. "Svatko je tu nešto dao", rekao je i prisjetio se odluke kada su rekli "Nema šanse da mi ovo ne izgradimo".
- Imali smo jasan cilj. I svatko je tu nešto dao. Pokazali smo odlučnost. Odlučili smo da ćemo ga sagraditi. Rekli smo izgradit ćemo ga kako god. Onda je susjedna Bosna i Hercegovina slala puno dopisa EK i nastojala problematizirati projekt i onda su stali na loptu, ispričao je Plenković što se događalo iza kulisa.
Dodao je da je onda postao još ustrajniji i da su u Vladi sastavili materijal u kojem su obrazložiti Europi zašto je projekt potreban. I tada je odobreno 357 milijuna eura.
- Jučerašnji događaj u Sarajevu i groznim prosvjedima kazuje nam da nam je most nužan. On je nama nužnost. Kada se neke stvari dovedu do kraja, dojam je da je sve išlo po loju. Nije sve išlo po loju. Zato govorimo o skladu odlučnosti i znanja i jakog položaja modernog suverenizma, a to je da strateške nacionalne interese ostvarujemo s punim samopouzdanjem i vizijom što radimo, kazao je premijer. Dodao je i da je 2022. velika godina za Hrvatsku.
12:05 Da se svjedoči ostvarenju projekta svih projekata kazao je ministar prometa i veza Oleg Butković. Dodao je i da je bilo puno problema oko gradnje mosta, posebno kada se Bosna i Hercegovina pobunila protiv gradnje mosta.
- To je bio trenutak kada sam bio malo uplašen. Jer Europska komisija je mogla reći da neće financirati projekt i da će odustati. Moglo je sve završiti drugačije. Bilo je puno stvari koje su se dešavale, a koje nisu obuhvaćene u monografiji. Pokazali smo svima da možemo raditi velike projekte. Ovo je bio i test nas kao države, kazao je Butković.
11:55 Josip Škorić, predsjednik uprave Hrvatskih autocesta kazao je da je dobro da ostane napisano što se dešavalo jer svjedoci vremena nestaju s vremenom.
- Znamo da je i ranije bilo pokušaja realizacije mosta. Svi veliki projekti u svijetu, pa i oni u Hrvatsku trebalo je vremena da sazre ideja i vizija i vrijeme da se projekt realizirati. Imali smo raskid ugovora u nekim okolnostima koje nisu bile naklonjene projektu i imali smo neko vrijeme vakuuma. A ključne stvari se počinju raspetljavaju od 2016. nadalje, odnosno kada su se stvorile pretpostavke da se taj projekt financira iz Europske unije. Znamo da je bilo više varijanti povezivanja hrvatskog juga, bilo ih je odam, ali opet smo se vratili na početak, a to je gradnja mosta. Ključnu godinu smatram 2017. kada je Vlada donijela odluku o financiranju gradnje Pelješkog mosta. Tada smo i rekli da nam je taj most strateški bilo da se financirao od europskog novca ili iz proračuna, kazao je Škorić. Dodao je da je bio iscrpljujući javni natječaj koji je trajao dvije godine, i kroz taj natječaj dobili smo kineskog izvođača. A onda je došlo do pandemije.
- To je bila najveća ugroza za realizaciju projekta. Ovo je kruna karijere koji su radili na ovakvom projektu. Ovaj projekt je realizirao nas, zaključio je Škorić.
11:45 Okupljenima su se kratko obratili i urednik monografije Ivica Buljan te novinar Jutarnjeg lista i autor monografije "Most Pelješac" Krešimir Žabec.
Buljan je kazao je da Žabec o mostu napisao više od 100 kartica teksta te da je snimljeno 248 fotografija.
- Monografija ima tri dimenzije. Jedna je politička i kreće od ideje koja je prvi put u javni prostor lansirana 1994. godine, kako se nakon toga baratalo tom idejom, tko je bio njen zagovornik i njen protivnik. Tu je bitna i pozicija zemlje koja ima veze s mostom, a to je susjedna Bosna i Hercegovina. I konačno tu valja uključiti Europsku uniju koja je sa značajnim financijskim sredstvima ušla u priču. Sljedeća dimenzija knjige je estetska, a nju autor donosi kroz razgovor s projektantom mosta Marjanom Pipenbaherom koji iznosi mišljenje o mostu i kako korespondira s krajolikom. Treća dimenzija knjige je zauzela najveći prostor i možemo ju nazvati graditeljskom jer se bavi time kako je most realiziran, kazao je urednik monografije.
- Oduševljenje građevinskih pothvata je nešto čemu se divimo od mladosti. Drago mi je da je jedan ovakav graditeljski pothvat dobio jednu lijepu monografiju, kazao je Buljan. Dodao je i da je i ovo monografija koja je posvećena i Pelješcu.
Novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec koji je sam napisao cijelu monografiju kaže da na početku čitave priče nije bio ni svjestan u što se upustio, ali da mu nije žao ni trenutka.
- Povijest ove monografije je počela početkom 2021. kada me glavni urednik pozvao u svoju sobu i kada mi je rekao da imam dosta materijala o gradnji Pelješkog mosta i da bi htio da napišem knjigu o tome. Pristao sam i nakon sat vremena sam shvatio na što sam pristao. Danas mi je drago da se nisam predomislio. To je moj pokušaj da na jednom mjestu obuhvatimo sve što se dešavali zadnjih 28 godina. Siguran sam da se nije sve obuhvaćeno u monografiji, ali vjerujem da je većina toga, nakazo je na promociji Žabec. Veli da se prvi put s projektom susreo sada već davne 2004. i 2005. godine u uredu profesora Jure Radića koji mu je rekao ima nešto za njega.
- Pokazao mi je na računalu render Pelješkog mosta. On mi je rekao da će to sagraditi. Nisam bio pobornik i entuzijast oko tog mosta. A on mi je rekao - vidjet ćeš što ćemo ga sagraditi. On to nažalost nije doživio, ali njegovo djelo je danas tu, ispričao je publici autor monografije. Veli da ga je oduševio i sam projektant i njegov prvi susret s njime.
- Prvi put smo se vidjeli 2017. i ta strast kojom mi je objašnjavao projekt me osvojila. On me je uvjeravao da je to potrebno. Jedan stranac mi je govorio da Hrvatska to mora imati, prisjeća se novinar Jutarnjeg lista svih priča koje je napisao o mostu. Veli i da je knjiga impresivna zbog odličnih fotografija kolega iz Cropixa, a posebno se zahvalio stručnoj recenzentici knjige Gordani Hrelja Kovačević.
11:40 Projektant mosta Marjan Pipenbaher istaknuo je kako će veliki i značajni mostovi uvijek biti odraz tehnološkog razvoja društva i neke zemlje.
- Mostovi čija je gradnja jedno od prvih ljudskih stvaralaštva, uvijek su imali posebno mjesto. Mostovi su se gradili sa širim kulturnim poslanstvima. Premošćivanjem rijeka i dubokih kanjona te morskih zaljeva dobivaju simboličku vrijednost. Veliki značajni mostovi bili su i uvijek će biti odraz tehnološkog razvoja društva i neke zemlje. To su najljepše monumentalne poruke. Uz sve veću smjelost i vitkost, mostovi predstavljaju danas sve veći tehnološki izazov. I to je stalna čovjekova želja da nadvlada prirodu. Pelješki most predstavlja vrhunsku arhitekturu koja je nenametljivo uklopljena u lijepi krajolik. Ovo je posebno važno za jug Hrvatske, ali i cijelu državu. Sam most pričat će svoju priču putnicima i namjernicima, poručio je Pipenbaher.
11:35 Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije kazao je da je ovo veliki dan za njihovu županiju.
- Mnogi su se doticali postupaka kod planiranja i izgradnje mosta. A on je rezultat ustrajnosti i odlučnosti ove županije i vlade Andreja Plenkovića koja je dovela do ovog rezultata, rekao je Dobroslavić koji je čestitao svima na realizaciji, a posebno samom projektantu.
- Hrvatska će se dijeliti na one koji su prešli preko mosta i koja tek trebaju prijeći preko mosta, kazao je župan Dobroslavić.
Dodao je da je s prilaznim cestama mostu županija dobila 32 kilometara brzih cesta. Tu su i četiri tunela, nekoliko vijadukata i most kod Stona koji je velik kao i most Franje Tuđmana u Dubrovniku.
- Dobili smo gotovo polovicu brze pelješke ceste. Ovo je najvažniji i prvi korak u povezivanju naše županije. Idemo u daljnje projekte s našom Vlade, kazao je dubrovačko-neretvanski župan.
11:30 Okupljenima su se obratili i dubrovački gradonačelnik Mato Franković,
Franković je spomenuo i kako je došlo do realizacije Pelješkog mosta, od samih početaka devedesetih godina.
- Ali jug Hrvatske nije posustao, kazao je dubrovački gradonačelnik i spomenuo kako ni premijer Andrej Plenković nije posustao te dodao da je to najveći uspjeh aktualne Vlade.
Franković je poručio da je otvaranje mosta najveći događaj na jugu od vojno redarstvene akcije oslobađanja hrvatskog Juga prije 30 godina.
- Ratna događanja tih godina nisu bila prestala, ali je okončana blokada koja je trajala punih 8 mjeseci. Ideja o gradnji mosta je tek dvije godine mlađa. Most je impozantan kao i pogled na njega i ispunjava nacionalnim ushitom. On je više od toga. Priča o mostu je priča o ljudima, o čovjeku juga, koji su živi na zemlji svojih predaka koja ih je odgojila i koju neizmjerno vole, ali su odvojeni od svojih sunarodnjaka. Sada se mogu osjećati zadovoljno jer je Hrvatska konačno cjelovita i spojena s Europskom unijom. Bilo je mnogo teoretičara kako se Hrvatska treba povezati, pa i preko tuđeg teritorija, a mi smo oduvijek željeli samo jedno, a to je povezati Hrvatsku preko svog teritorija, kazao je dubrovački gradonačelnik i dodao da će most donijeti jugu spokoj i prosperitet.
- On je i novi landmark hrvatskog juga kojemu će se diviti milijuna turista, kazao je Franković.
11:24 Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić kazao je da je Jutarnji list ponosan što su uspjeli izdati monografiju koja ostaje zauvijek.
- Ponosni smo što smo uspjeli realizirati monografiju: novinski i digitalni prilozi su svakako nešto što kao medij moramo imati, ali monografija je nešto što ostaje zauvijek – kao knjiga i podsjetnik na ono u čemu smo mi zapravo najbolji: pisanom izričaju, fotografijama i dizajnu. Monografija Pelješac ne obuhvaća samo opis događaja od ideje do gradnje mosta, ona pokazuje i sve ljepote Pelješca, juga Hrvatske te ukazuje na perspektive koje se sada otvaraju ovom kraju. Samu knjigu i ideju što bi trebali napraviti osmislili smo još onog dana kada je počinjala gradnja mosta. Od prvog dana autor knjige je imao poseban fokus na sve što se događa oko mosta te je vrlo često odlazio na gradilište i bilježio priče. Zato smo i napravili hrvatsko-englesko izdanje kako bi s monografijom došli do svakog čitatelja, našeg domaćeg, tako i stranog, kazao je glavni urednik Jutarnjeg lista.
Zahvalio se i uvodničarima u knjizi, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću, potpredsjedniku Vlade i ministru Olegu Butkoviću, predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću kao i predsjedniku uprave CHINA COMMUNICATION CONSTRUCTION CORPORATION graditeljima mosta WANGU TONGZHOU.
- Autor knjige je naš dugogodišnji novinar koji primarno prati sektor prometa i obrane Krešimir Žabec, s kojim surađujem evo već 25 godina, od prvog dana Jutarnjeg lista. Žabec je apsolutni autoritet po pitanju tih tema i vrlo često zna više i od ministara koji vode resor. Sada s gospodinom Butkovićem to nije slučaj, ali prije je bilo. Čestitam mu na iznimnom trudu i radu, ali precizno opisanim situacijama oko mosta – koje su ponekad takve bile da imate osjećaj da čitate neki uzbudljivi triler. Knjigu je uredio Ivica Buljan, urednik subotnjeg Magazina Jutarnjeg lista – sigurno najutjecajnijeg političko-kulturnog priloga u zemlji. Dizajn knjige i oblikovanje napravila je art direktorica Jutarnjeg lista Vesna Veselić koja je autorica izgleda mnogih naših izdanja naprimjer Nedjeljnog Jutarnjeg lista i naših magazina kao što su Dom i Dizajn, Dobra hrana, a radila je neka naša ranija izdanja. Posebno se zahvaljujemo urednicima Cropixa Željku Grgiću i Liviju Andrijiću te brojnim fotoreporterima Cropixa čije smo fotografije objavili – ima ih oko 250 i prate sve faze izgradnje mosta, kazao je Ogurlić koji se zahvalio i voditeljicama lektorske službe Jutarnjeg lista Vilmi Sudarević i Amaliji Milovac te Gordani Hrelji Kovačević s Građevinskog fakulteta u Zagrebu na stručnoj pomoći koja je dvadeset godina uložila u ideju Pelješkog mosta i njegovu realizaciju.
- Za kraj zahvalio bi se i Hrvatskoj pošti koji su i povodom naše monografije i povodom otvorenja mosta emitirali posebno izdanje poštanskih maraka, a mi smo uspjeli ubaciti kolekciju od 10 maraka u svaku knjigu kao poseban dar svakom čitatelju. Tako da knjiga predstavlja stvarni raritet i povijesni dokument, poručio je Ogurlić.
11:00 U 11 sati počelo je službeno predstavljanja velike monografije "Most Pelješac", a događaj je započeo nastupom slavnog argentinskog tenora Joséa Cure.
- Danas inaugurirano most koji povezuje ljude. To je Pelješki most. A tu je i kulturni most - festival koji se održava u Pelješcu. Dakle u Hrvatskoj inauguriramo dva mosta i na tome vam čestitam, kazao je argentinski tenor, skladatelj i dirigent Jose Cura koji je ravnatelj prvog glazbenog festivala klasične glazbe.
Velika monografija Jutarnjeg lista "Most Pelješac", u kojoj se na 348 stranica opisuju svi najvažniji detalji o projektu Pelješac od 1994. do 2022. godine, bit će predstavljena u utorak u Dubrovniku u 11 sati u palači Sponza.
Na promociji će govoriti predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, projektant Pelješkog mosta Marjan Pipenbaher, glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, novinar Jutarnjeg lista i autor monografije "Most Pelješac" Krešimir Žabec te urednik monografije Ivica Buljan.
Uz promociju je planiran i glazbeni nastup slavnog argentinskog tenora Joséa Cure i gitaristice Barbore Kubikove.
Velika monografija Jutarnjeg lista iznijela je svjedočanstva i iskustva osoba koje su u projekt bile izravno uključene u protekla skoro tri desetljeća. Predstavljene su sve varijante građevine, od prve do posljednje, te se detaljno opisuju političke borbe zbog mosta, objašnjava zašto je propao prvi pokušaj njegove gradnje, kako je u konačnici kineska kompanija sagradila ovo velebno zdanje i zašto je gradnja pristupnih cesta jedan od najzahtjevnijih projekata u hrvatskoj povijesti.
U monografiji objavljujemo 248 fotografija koje najzornije prikazuju tijek gradnje i monumentalnost cjelokupnog projekta.
