Vladajući, čini se, ipak nisu odustali od opcije da se parlamentarni izbori održe što prije, odnosno negdje do polovice srpnja. Iako mnogima realnije zvuči varijanta da oni budu krajem kolovoza ili početkom rujna, o čemu se u HDZ-u dosta razgovaralo, posljednje informacije iz stranke govore da bi do raspuštanja Sabora moglo doći već oko 15. svibnja.
Dvije opcije
Službenih potvrda za to još nema, no upućeni iz HDZ-a kažu da su sve opcije na stolu.
- Sve ovisi o epidemiološkoj situaciji. To je glavni preduvjet. Činjenica jest da HDZ-u odgovara da izbori budu što prije, ali jako je nezahvalno bilo što prognozirati u ovoj situaciji. Što ako za petnaestak dana dođe do eskalacije krize s virusom ili da zaredaju potresi - govori jedan od sugovornika iz stranke.
Dodaje, međutim, da ne isključuje mogućnost izbora krajem lipnja ili početkom srpnja, ako se uskoro smiri i sanira situacija s epidemijom koronavirusa. A sličan stav, da se u tom slučaju s izborima ne bi čekalo do jeseni, mogao se čuti i na posljednjoj sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a.
Dobri za stranku
- Mislim da vrh stranke o tome još nije donio odluku jer i sami procjenjuju situaciju, ali čuo sam da se to spominje kao jedan od mogućnosti, naravno, ako epidemiološka situacija bude u redu - rekao je jedan istaknuti HDZ-ovac. Dodao je kako i on smatra da u toj situaciji izbore treba provesti što ranije.
- Raniji izbori najviše odgovaraju HDZ-u. Vlada je uspješno vodila zemlju u krizi, a građani to honoriraju, što se vidjelo i prema nedavnim istraživanjima. Legitimno je sada pokušati iskoristiti taj dobar trenutak. Osim toga, neki spominju i drugi val epidemije, pa je možda sigurnije sada provesti izbore nego na jesen jer bi tada mogli doći u situaciju da ih je teže organizirati.
Možda bi raniji datum pomogao i da nakon izbora ne bude trakavice oko formiranja vlasti. Problema će, naime, biti na pretek, a građani će očekivati brze reakcije - govori naš sugovornik, dodajući da smo iz ove krize mogli naučiti da ljudi honoriraju brzo reagiranje i kad se pokaže profesionalnost. - Mislim da u ovom trenutku u vodstvu stranke ni sami ne znaju što napraviti, iako žele izbore što prije.
Udarac Škori
Kraj lipnja ili početak srpnja bio bi im idealan jer zasad imaju niz političkih bodova, a tu je kao adut i ministar Vili Beroš. Pitanje je kako će biti na jesen i kako bi onda HDZ prošao kad uslijede još veći gospodarski problemi, otkazi, nezadovoljstvo... Tako da mislim da je bolja ranija varijanta, da je to taj trenutak koji se treba iskoristiti - komentirao je još jedan HDZ-ovac. Dodaje kako s obzirom na ljetni termin tu ne očekuje probleme jer prave turističke sezone ionako neće biti.
Do pandemije koronavirusa Miroslav Škoro i njegov Domovinski pokret, koji uz HDZ i SDP prema zadnjim istraživanjima jedini prelazi izborni prag, slovili su kao oni koji najviše mogu ugroziti HDZ na desnici i oduzeti im dobar dio biračkog tijela. No, organiziranjem izbora početkom ljeta HDZ bi i tu profitirao. Škoro, naime, još nije uspio ni posložiti svoju stranku, a pokazao je i da se u ovoj krizi uopće ne snalazi, čemu u prilog govore i njegove nemušte objave na Facebooku.
Za razliku od Škore, SDP je imao jasnu koncepciju i prostor za djelovanje. Kritizirali su poteze Vlade, poziciju Nacionalnog stožera i žestoko napadali HDZ-ova partnera, zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. SDP je dobro koristio i saborsku govornicu, organizirao konferencije, predlagao mjere... No, pitanje je koliko to sve ima odjeka dok je pozornost javnosti fokusirana na Nacionalni stožer i pandemiju.
Glasovi za raspuštanje
Ako bi HDZ zaista odlučio da se izbori održe do 15. srpnja, do raspuštanja Sabora moglo bi doći oko 15. svibnja. Šef HDZ-a Andrej Plenković morao bi u tom slučaju skupiti većinu od 76 zastupnika koji bi to izglasali. U HDZ-u ne očekuju da bi im oko toga neki od njihovih partnera radili probleme, pa čak ni kad je riječ o Bandiću i njegovim žetončićima.
- Mogli bi neki sitničariti, ali nije to uvijek najpametnije rješenje. I što bi time dobili, par tjedana - kaže sugovornik iz HDZ-a.
Parlamentarne izbore, inače, raspisuje predsjednik države, a oni se moraju održati u roku od 30 do 60 dana od dana kada na snagu stupi odluka o raspisivanju izbora. Kad se izbori raspišu, slijedi rok od dva tjedna tijekom kojeg se Državnom izbornom povjerenstvu dostavljaju liste kandidata. Nakon toga DIP ima 48 sati da objavi liste i tada počinje službena kampanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....