Josipović o 'zabrani SDP-a': Šeksove apsurdne teze ne izgovaraju se čak ni kao šala

Predsjednik Tadić dolazi u Vukovar. Bit ćete zajedno na Ovčari, a zatim idete u Paulin Dvor. Bojite li se negativnih konotacija zbog inzistiranja na tome da se Paulin Dvor uvrsti u program Tadićeva boravka u Hrvatskoj, s obzirom na poznate izjave srbijanskog predsjednika o Oluji kao genocidu i ratnom zločinu?

- Ne vidim razloga za negativne konotacije. Ponajprije, zajedno ćemo otići na Ovčaru, najveće stratište iz Domovinskog rata, mjesto masovnog zločina. Dolazak predsjednika Tadića na Ovčaru, odnosno u Vukovar iznimno je važno jer politički i psihološki otvara vrata punoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima, jer omogućava da bez zadrške počnemo rješavati zaista ozbiljne probleme koje imaju dvije države. Nema nikoga normalnog na Hrvatskoj strani tko ne osuđuje zločine protiv naših sugrađana srpske nacionalnosti, kakav je i onaj u Paulinu Dvoru. I ja ću otići tamo.

Upravo u prepoznavanju svih žrtava i sućuti za njih prepoznaje se i ljudskost pojedinaca i kvaliteta mirotvorne politike. Hrvatsko društvo jest dominantno mirotvorno. Istina je, ima i onih koji ne podržavaju politiku mirenja i prijateljstva prema Srbiji, ali to je izrazita manjina. S političkog stajališta, posebno. Ljude koji su stradali, čiji su najmiliji ubijeni, mogu razumjeti. Iako, i velika većina stradalnika ne mrzi i želi pomirenje. Ali, ne razumijem političare koji nisu za pomirenje. Objektivno, bez obzira što se silno busaju u svoja hrvatska prsa, rade protiv interesa Hrvatske. Točno je, Tadić jest davao neoprezne izjave, često i modificirane i ojačane u medijima. Ali, znam da iskreno želi pomirenje i da je spreman učiniti najbolje na tome putu.

Čija je to ideja bila?

- Ideja je zajednička. Svatko razuman zna da daljnje unapređenje odnosa nužno znači i korektan odnos prema teškoj povijesti. A danas i Hrvatska i Srbija, ne samo predsjednici nego i naše vlade, nevladine organizacije te širok krug pojedinaca žele pomirenje i intenzivno rade na njemu. Kako ćemo uostalom jedni s drugima riješiti sva otvorena pitanja koja sam spomenuo?

Držite li da je nedavno dobivanje famoznog avisa EU-a vladi u Beogradu, bez uhićenja Mladića, poruka koja zapravo kazuje da kriteriji za sve države Balkana nisu za sve isti?

- Srbija je svjesna da u konačnici, bez spremnosti na provedbu međunarodne pravde, bez ispravnog odnosa prema zločinu, nema europske budućnosti. Ustupak koji je ovdje učinjen ima motivacijski značaj i siguran sam da ispunjavanje svih međunarodnih obveza jest uvjet i za Srbiju i za sve druge države koje žele u Europu. Uostalom, vidjeli smo to i na našem primjeru.

Kakav je vaš dojam saborske rasprave o povjerenju Vladi RH? Što je javnosti pokazala razina govora u tom domu?

- Da, opet je bilo međusobnog vrijeđanja, neargumentiranih rasprava, govora o nevažnim stvarima. Bilo je osobnih napada, teških riječi. Ali, uz to, bilo je i rasprava koje su ukazivale na probleme koje danas ima Hrvatska i, barem načelno, nudile rješenja. Da stanje u Hrvatskoj nije tako teško, građani bi vjerojatno lakše prihvatili ovaj tip rasprave, dijelom i kao svojevrsni parlamentarni folklor. Ali, danas, kada se suočavamo zaista s ozbiljnim gospodarskim izazovima, problemima s reformama, korupcijom, siromaštvom, građani s pravom očekuju drukčije rasprave.

Kao iskusni pravnik, što kažete na Šeksove izjave kako bi SDP trebalo zabraniti jer ruši ustavni poredak?

- Zapravo, navedena je teza toliko apsurdna i opasna da ne vjerujem kako je potpredsjednik Sabora g. Šeks mislio ozbiljno. Ali, takve ideje, kako bi trebalo zabraniti najjaču oporbenu stranku, posebno u Saboru, ne bi trebalo izgovoriti ni u šali. Ako u navedenoj izjavi ima i zrno ozbiljnosti, onda je riječ o ugrozi demokratskog poretka, o mogućoj zlouporabi demokratskih institucija za nedemokratske ciljeve.

Mislim da bi bilo dobro da jedan od naših najiskusnijih i najutjecajnijih političara pojasni svoju tezu i odagna nelagodu koju ona izaziva kod velikog broja građana.

Što, po vašem mišljenju, treba učiniti da bi se razjasnila uloga policije u zataškavanju afere Brodosplit? Treba li oko tog dijela pokrenuti istragu i kako komentirate izjavu odvjetnika Nobila da je, zapravo, prevario Karamarka, Benka i Bajića?

Ne želim komentirati ničije izjave, posebno ne onih koji su po prirodi stvari zainteresirani za predmet. Ako postoji sumnja na zloporabu, vrlo su jasni načini kako se te sumnje provjeravaju. Državno odvjetništvo i sama policija, te druge sigurnosne službe imaju ne samo ovlast, već i dužnost da sve te navode provjere. Ističem, i ovlast, i dužnost!