Pobjednik europskih izbora vladajuća je stranka koja je, prema podacima izlazne ankete Nove TV, osvojila 33,09 posto glasova, što bi trebalo biti dovoljno za čak šest mandata u Europskom parlamentu!
Drugo mjesto osvaja SDP s 27,29 posto glasova, što bi trebalo biti dovoljno za četiri mandata. Na trećem je mjestu Domovinski pokret s podrškom od 8,77 posto, što bi trebalo biti dovoljno za jedno mjestu u Bruxellesu. Posljednje od ukupno dvanaest hrvatskih mjesta u novom sazivu Europskog parlamenta trebalo bi pripasti stranci Možemo! koja je, prema podacima iz izlaznih anketa, osvojila 6,26 posto glasova.
Na petome mjestu našla se Fair play lista predvođena oporbenim IDS-om, vladajućim HSLS-om i (donedavno vladajućim) SDSS-om. Odmah iza Fair play liste s 4,57 posto smjestila se Gen Z - Nezavisna lista Nine Skočak. S obzirom na to da su razlike između Možemo!, Fair play liste i liste influencerice Nine Skočak vrlo male, u trenutku pisanja ovog teksta nije bilo moguće sa sigurnošću ustvrditi tko je zapravo osvojio posljednje hrvatsko mjesto u Bruxellesu.
S druge strane, prema podacima izlaznih anketa, najveći gubitnik ovih izbora bit će Most sa samo 3,57 posto glasova.
- Sretna sam i vesela, kao i kolege. Ovo je potvrda onoga što smo očekivali. Ovo je velika pobjeda, 50 posto mandata. Nastavit ćemo ovim smjerom i raditi na novim projektima - rekla je odmah nakon objave izlaznih anketa Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije i HDZ-ova kandidatkinja na europskim izborima.
Upitana o maloj izlaznosti, rekla je da su građani zasićeni izborima i kako bi bilo bolje da ih je više izašlo.
- Ali, dobro smo prošli i pobijedili - poručila je.
Na održanim izborima za dvanaest hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu natjecalo se ukupno 300 kandidata na 25 izbornih lista, dvije nezavisne i 23 stranačke, a pravo glasa imalo je tri milijuna i 371 tisuća birača. No, svoje biračko pravo velika većina birača odlučila je ne iskoristiti te nema sumnje da će ovogodišnji europski izbori biti upamćeni (i) po katastrofalno niskoj izlaznosti. Iako će mnogi u idućim danima takav odabir birača opravdavati njihovim (navodnim) zamorom, jer su prije nepuna dva mjeseca bili parlamentarni izbori, ipak je vrlo znakovito da je do 16.30 sati svoje biračko pravo iskoristilo samo 487 tisuća građana, odnosno samo 15,05 posto od ukupnog broja birača.
To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na prošle izbore za zastupnike u Europskom parlamentu koji su održani 2019. godine kada je do 16.30 sati svoje pravo iskoristilo 21,31 posto birača. Zapravo, ovogodišnji podaci o izlaznosti usporedivi su samo s prvim europskim izborima održanima u travnju 2013. godine kada je na izbore izašlo samo 20,7 posto birača (tada je u 16 sati zabilježena izlaznost od 14,63 posto).
Najmanju zainteresiranost za to tko će idućih pet godina sjediti u Europskom parlamentu pokazali su birači u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je do 16.30 sati zabilježena izlaznost od samo 12,72 posto. Mrvicu više ih je glasalo u Brodsko-posavskoj (12,80 posto) i Međimurskoj županiji (12,81 posto). U Gradu Zagrebu - županiji s najvećim brojem upisanih birača - do 16.30 sati svoje biračko pravo iskoristilo je 17,15 posto birača, dok su najveću zainteresiranost za europske izbore pokazali birači u Ličko-senjskoj županiji gdje je zabilježena izlaznost od 24,87 posto. Taj postotak podiglo je županijsko središe - Grad Gospić - gdje je do 16.30 sati svoje pravo iskoristilo više nego solidnih 42 posto birača. Tom je rezultatu najviše pridonijela činjenica da su Gospićani birali, osim hrvatskih zastupnika u Europskim parlamentu, i svog gradonačelnika.
Osim u Ličko-senjskoj županiji i Gradu Zagrebu, iznadprosječna izlaznost zabilježena je još i u Karlovačkoj (17,46 posto) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (16,12 posto).
Izborni dan protječe uredno, a izborna šutnja krši se neusporedivo manje nego na nedavnim parlamentarnim izborima, rekao je za Hrvatski radio glasnogovornik Državnog izbornog povjerenstva. Pritužbe na kršenje izborne šutnje uglavnom su se odnosile na objave na društvenim mrežama i poruke mailovima, a neki su se građani pritužili da su im u poštanske sandučiće ubačeni leci nekih kandidata.
Manjem broju zabilježenih slučaja kršenja izborne šutnje sasvim sigurno pridonijele su i paprene novčane kazne propisane za kršenje šutnje na europskim izborima, koje se kreću od 398,17 eura za "obične" građane do maksimalnih 66.361 euro za pravne osobe.
Ovogodišnji izbori za zastupnike u Europskom parlamentu ostat će zabilježeni i po jednom kuriozitetu. Na nekoliko biračkih mjesta u okolici Samobora birališta su bila otvorena sat i pol dulje, do 20.30, jer je ranije tijekom dana dijelu birača put do birališta bio onemogućen zbog održavanja rally utrke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....