Jedna od posljedica novog popisa stanovništva: Smanjuje se broj vijećnika u lokalnim sredinama

Hrvatska će na sljedećim lokalnim izborima, 2025. godine kao i onima 2029. godine, birati 352 vijećnika manje u županijskim skupštinama te gradskim i općinskim vijećima kao i 12 zamjenika gradonačelnika odnosno načelnika općina manje.

Jedna je to od posljedica novog popisa stanovništva koji je pokazao da nas ima gotovo 10 posto manje, a smanjenje broja stanovnika utjecalo je i na buduće smanjenje broja vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima. Taj je broj, naime, prema Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi propisan temeljem broja stanovnika u pojedinoj županiji, gradu i općini, a kako su praktički sve jedinice lokalne samouprave u novom popisu stanovništva zabilježile osjetan pad broja žitelja to se moralo reflektirati i na situaciju u predstavničkim, odnosno izvršnim tijelima. Tako će Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija na sljedećim dvama izborima birati po šest, a Istarska četiri vijećnika manje. Podsjetimo, broj vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima već je, izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, smanjen uoči prošlogodišnjih lokalnih izbora i to za ukupno oko 10 posto, a sada će se i ta smanjena brojka u tri županije, 14 gradova i 59 općina dodatno smanjiti.

Ovakav rasplet, prema mišljenju Vedrana Đulabića, profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu, dodatno će negativno utjecati na demokratske procese i demokratizaciju u manjim sredinama.

- To će se najviše negativno reflektirati na male stranke, nezavisne liste i građanske inicijative, koje imaju jednog ili dva vijećnika i koje će to ubuduće lakše gubiti, jer se smanjuje ukupan broj vijećnika. Velike i veće stranke to neće toliko osjetiti, iako se i njima može dogoditi da izgube jednog vijećnika, ali nije isto kada ti broj padne sa 7 na 6, nego kad izgubiš jedinog kojeg si imao. To znači da postajete potpuno nevidljivi na političkoj sceni. To nije dobro za demokraciju, osobito u manjim sredinama, gdje su upravo nezavisne liste i građanske inicijative jako važne, jer stimuliraju ljude da se uključuju u politiku i razbijaju monopole velikih stranaka. Ovako će se još više polarizirati, odnosno monopolizirati politička scena u manjim sredinama – rekao je Đulabić.

'Imamo mi i većih problema'

Kako je Osječka županija pala ispod 300.000 stanovnika, što joj je do sada garantiralo 47 skupštinara, ubuduće će ih imati 41. U Istarskoj će zbog pada broja stanovnika ispod 200.000 biti 37 umjesto 41 vijećnika, a Šibenska je, pak, pala ispod 100.000, pa će umjesto 37 imati 31 vijećnika. Ivana Anušića, osječko-baranjskog župana i potpredsjednika HDZ-a ne zabrinjava previše što će se smanjiti broj vijećnika. Puno su mu veći problem rezultati popisa stanovništva.

- To koliko će biti vijećnika u nekom predstavničkom tijelu nije od presudnog značaja za razvoj određene županije, grada ili općine. U konačnici, to su uredbe koje se mogu i mijenjati ako se procijeni da su promjene potrebne. Meni je puno veći problem ukupan rezultat popisa stanovništva, ali još me više zanima kako stojimo prema starosti stanovnika, koliko nam se smanjio broj učenika, studenata, mladih, potentnih ljudi koji bi trebali biti nositelji razvoja i nužnih reformi. Bojim se da bi to se to moglo reflektirati kao da smo izgubili 25 posto, a ne 10 posto stanovnika. Iz ovoga je jasno kako nam je nužan ravnomjeran razvoj Hrvatske, posebno njenih graničnih kontinentalnih područja koja izumiru. Poticaji poput, primjerice, naknade za novorođenčad neće ništa donijeti u tom smislu. Moramo se nastaviti još jače reformirati i uređivati kao ozbiljna država koja štiti pravo i pravdu, u kojoj će naši mladi htjeti ostati, a ne sreću tražiti drugdje - rekao je Anušić.

Kad je riječ o smanjenju broja vijećnika od velikih gradova to se dogodilo jedino Osijeku, koji je u 10 godina izgubio 11.200 stanovnika i sada ih ima 96.848. To će u Gradskom vijeću smanjiti broj vijećnika sa 31 na 27.

- Žao mi je što smo sa brojkom od 96.848 stanovnika pali ispod magičnog broja od 100.000 stanovnika. Navedeno je uzrokovalo primarno perceptivni problem, ali i "tehnički", jer prema Zakonu o lokalnoj samoupravi morat ćemo snositi posljedice pripadanja u nižu kategoriju, što donosi manji broj vijećnika i zamjenika, ali zakoni su tu da se provode. Popis stanovništva je opsežan projekt i radi se svakih deset godina, ali vjerujem kako se stanje ne pogoršava linearno kroz vrijeme, i da je stanje u zadnjoj godini kod nas već bolje. Uvjeren sam da ćemo s mjerama koje su već na snazi, s pokrenutim projektima, s novim planiranim mjerama, optimizmom koji se probudio vrlo brzo vratiti na 100.000 i to sretnih i zadovoljnih građana - poručio je Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka.

Neće biti velikih reformi

Prema spomenutom Zakonu, broj stanovnika određuje i koliko će koja jedinica lokalne samouprave imati zamjenika župana, gradonačelnika i načelnika općina. I tu će se dogoditi promjene u 10 gradova i dvije općine. Budući gradonačelnik Osijeka tako više neće imati dva nego samo jednog zamjenika, a gradonačelnici Garešnice, Pleternice, Belog Manastira, Belišća, Valpova, Županje, Benkovca, Imotskog i Ploča, kao i načelnici Čepina i Pitomače uopće neće imati zamjenike, jer im je broj stanovnika pao ispod 10.000. To smanjenje, smatra Đulabić, ne bi trebalo ništa značajno promijeniti "jer ti su ljudi tamo ionako zbog forme, da se namire politički apetiti i nemaju neku važnu političku niti operativnu funkciju."

Najviše smanjenja je u kategoriji jedinica koje broje od 2.500 do 10.000 stanovnika. Iz nje su zbog pada na ispod 2.500 stanovnika ispale čak 42 jedinice lokalne samouprave, gdje će ubuduće umjesto 13 biti 9 vijećnika. U ukupno 15 općina broj stanovnika pao je ispod 1000, što znači smanjenje broja vijećnika sa 9 na 7. Đulabića smo upitali i može li ova situacija potaknuti središnju vlast da se napokon uhvati u koštac s ozbiljnom reformom lokalne samouprave i smanjenjem broja jedinica lokalne samouprave.

- Poznavajući sadašnju političku situaciju i ono što komunicira Ministarstvo uprave neće se dogoditi nikakva velika reforma, poput spajanja manjih općina i gradova. Kod nas se prema lokalnoj samoupravi ne vodi racionalna politika, strankama ovo odgovara i one će se svim silama truditi da ovakvo stanje zadrže što duže - veli Đulabić.

Inače, najviše će se promjena, odnosno smanjenja broja vijećnika dogoditi u Osječkoj županiji, u četiri grada i osam općina, a Varaždinska županija jedina je u kojoj neće biti nikakvih promjena. Imamo i jednu općinu u kojoj će se broj vijećnika povećati, a to je Podstrana kod Splita, gdje se broj žitelja povećao na preko 10.000, pa će ubuduće birati 15 umjesto 13 vijećnika. Prema broju stanovnika, također, određuje se i koliko maksimalno iznosi godišnja neto naknada po pojedinom vijećniku, pa će se iz lokalnih proračuna ubuduće za 352 vijećnika isplaćivati godišnje po maksimalno 1.000 kuna manje.